PREPORUKE

Pravilnom prehranom do zdravih crijeva

Neki stručnjaci tvrde da je za zdravlje crijeva i zdravlje općenito najbolja prehrana kakvu su imali ljudi kamenog doba

Konzumirati hranu bogatu vlaknima. Ilustracija

"Zdravlje u kući"

26.7.2019

Sastav crijevnih bakterija kod osoba koje žive u visokorazvijenim zemljama tzv. zapadnog civilizacijskog kruga značajno je promijenjen, a količina bakterija oskudnija u usporedbi s osobama koje žive u ruralnim krajevima.   

Zato bi razvijeni svijet morao mnogo više paziti na ishranu. Velika potrošnja namirnica, uključujući i one često industrijski manipulirane i obrađene loše su za zdravlje.

Do neravnoteže dolazi kad se putem voća i povrća unosi nedovoljno biljnih vlakana. Kuhanjem na visokim temperaturama uništavaju se dobra svojstva namirnica.

Na smanjenje broja i raznolikosti mikrobiota utječe i visok unos kazeina, glutena (koji ima slična svojstva kao ljepilo), zeina kojeg ima u kukuruzu. Zbog nedostatka korisnih mikroba dolazi do sistemnih upala koje izazivaju bolesti.

Ključ za zdravlje crijevne mikrobiote odnosno ključ dobrog zdravlja općenito mogao bi se svesti na sljedećih 10 osnovnih pravila:

1. Minimaliziraj unos namirnica kao što su rafinirani ugljikohidrati, žitarice, kruh, keksi, riža, tjestenina, kuhani gomolji uključujući krompir. To su namirnice koje se apsorbiraju visoko u tankom crijevu i imaju minimalnu korist za mikrobiotu.

2. Unos voćnog šećera - fruktoze treba biti manji od 25 grama dnevno.

3. Smanjiti unos mliječnih proizvoda, posebno maslaca, tvrdog sira i mlijeka u prahu, jer su bogati zasićenim mastima, hormonima za rast, kao što je IGF1. Smanji unos mesa, osobito slanine i kobasice.

4. Drastično povećati unos svježeg i sirovog zeljastog povrća, svježih začina i ostalog povrća koji su bogati antioksidansima, vlaknima, mineralima i hranjivim tvarima.

5. Smanjiti unos hrane koja se grije iznad 100 stupnjeva Celzijevih.

6. Treba smanjiti izloženost endotoksinu koji luče mikrobi, a koji potiče upale i kojeg puno ima u mesu koje nekoliko dana stoji (visi, suši se), tvrdim sirevima, svinjetini i sladoledima.

7. Eliminirati ili smanjiti unos hrane bogate proteotoksinima poput kazeina, glutena i zeina.

8. Konzumirati hranu bogatu vlaknima, niske kalorijske vrijednosti kao što su heljda, amarant mekinje, proso. Također povećaj unos graha, graška, slanutka, leće, oraha i badema.

Te su namirnice izvanredno bogate hranjivim tvarima i mineralima. Pripremljene na niskim temperaturama sve su od velikog značaja za održavanje bogate mikrobiote.

9. Uzimajte samo one lijekove koje zaista moraš, jer lijekovi su kao i većina hemikalija štetni za mikrobiotu.

10. Velike doze vitamina D i omega masnih kiselina, važne su protiv upala i za zdravu mikrobiotu.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.