Povratak radnim obavezama nakon što se godišnji odmor završi, obično je sve samo ne ugodan. Iako bi nas dani odmora trebali opustiti i napuniti nam baterije kako bismo s radnim obavezama mogli nastaviti puni snage i elana, to ne bude tako.
PRILAGOĐAVANJE
Prvi radni dan je najteži. Alarm vas budi, a vama je teško ustati...
Neophodno je nekoliko dana da uspostavimo radni ritam. Ilustracija
Povratak radnim obavezama nakon što se godišnji odmor završi, obično je sve samo ne ugodan. Iako bi nas dani odmora trebali opustiti i napuniti nam baterije kako bismo s radnim obavezama mogli nastaviti puni snage i elana, to ne bude tako.
Prvi radni dan je najteži. Alarm vas budi, a vi se pitate kakav je to neugodan zvuk koji vam remeti san i nije vam jasno šta se događa. Teško vam je ustati iz kreveta, a čak razmišljate i da javite da ste bolesni. Na kraju, polako se mirite s činjenicom da je vaš povratak u svakodnevicu započeo i da se na to morate naviknuti.
Kao što nam treba vremena da bismo se opustili i prepustili ljepotama godišnjeg odmora, tako nam je neophodno nekoliko dana da uspostavimo radni ritam.
Posao je većini zaposlenih izvor stresa i napora pa na povratak reagiraju simptomima kao što su potištenost, poremećena probava, glavobolja, bolovi u stomaku, bolovi u prsima, vrtoglavica, nesanica, umor, tjeskoba. Tijelo nam signalizira otpor prema predstojećoj promjeni. Od takvih i sličnih simptoma pate brojni ljudi. Ali, ako simptomi ne potraju, nema razloga za brigu.
A kako izbjeći ili barem ublažiti njihovu pojavu? Istraživanja su pokazala da se ponovnom povratku na posao najlakše prilagode osobe koje ne koriste više od dvije sedmice odmora. Zato se preporučuje godišnji odmor razbiti na manje dijelove.
Korisno će biti i ako dva dana prije završetka godišnjeg odmora pokušate uvesti radni ritam ustajanja, obroka, spavanja... Dobro je u tome periodu prijeći na laganu i redovnu ishranu i bavljenje tjelesnim aktivnostima, jer se osnažen i očišćen organizam lakše bori sa svim izazovima.
Pravite pauze
Tokom radnog vremena barem jednom ili dvaput napravite pauzu. Odmaknite se od radnog mjesta makar na nekoliko trenutaka i na taj način osvježite misli kako biste lakše izdržali preostalo radno vrijeme. Pauza je ključna tokom radnog dana, jer bez nje opada usredotočenost na posao, a samim time i produktivnost.
Tokom pauze napravite nekoliko kratkih vježbi ili prošetajte. Ako vaše radno mjesto zahtijeva da sjedite, pokušajte barem svakih dvadesetak minuta ustati i razgibati se. Izađite iz prostora u kojem radite i udahnite svjež zrak.
Zdrava ishrana
Pakovanje ili kupovanje ručka i grickalica od nezdravih sastojaka loš je odabir prehrane. Zaboravite na brzu hranu i visokokalorične namirnice zamijenite zdravijim obrokom. Voće, povrće, svjež sir, nemasno mlijeko i jogurt sadrže neophodne sastojke koje mozak i tijelo trebaju tokom dana.
Dovoljno vode
Većina ljudi na poslu pije samo kafu kako bi, tvrde, ostali bolje fokusirani na ono što rade. No, mozak najbolje funkcionira kad tijelo ima dovoljno tečnosti pa nemojte čekati da vam organizam dehidrira nego pored sebe uvijek imajte flašicu s vodom.
Posao ostaje na poslu
Odvajanje poslovnog dijela života od privatnog još je jedan od načina kako ostati fokusiran na posao. Ako kažete da ćete nešto napraviti ili završiti kod kuće, manje ćete se koncentrirati na obavljanje tog posla tokom radnog vremena. Izbjegavajte i razgovore o poslu sa poslovnim kolegama izvan radnog vremena.
UNOSNI HONORARI
VIJEĆE MINISTARA BIH