Drastične oscilacije temperature zraka negativno utječu na zdravlje građana, bez obzira na to koje su starosne dobi.
Ljudi s bolestima srca i krvnih žila te oni s bolestima dišnih puteva i pluća, poput KOPB-a ili astme, trebaju se posebno čuvati velikih temperaturnih minusa, upozoravaju stručnjaci.
Posebno je opasno izaći na minus naglo, nakon što ste nekoliko sati boravili u stanu koji je dobro zagrijan, jer je to veliki šok za organizam, slično kao i kad ljeti izađete iz rashlađene prostorije na veliku vrućinu.
Taj šok podrazumijeva i fizičku reakciju organizma, usljed koje se mogu razviti ozbiljni problemi. Naš organizam ima prirodni termostat koji se pokreće kad se dogodi takva nagla promjena: krvni sudovi se stežu usljed hladnoće, a srce istodobno ubrzano pumpa krv kako bi se povećao dotok krvi do svih dijelova tijela i organa koje treba zagrijati.
To dovodi do porasta krvnog pritiska i općenito većeg opterećenja kardiovaskularnog sistema pa to može biti opasno za kardiovaskularne bolesnike, pojašnjavaju stručnjaci. Zbog toga se ljudima koji imaju ove probleme savjetuje da općenito izbjegavaju izlazak na velike hladnoće te da boravak vani za vrijeme dok traju minusi svedu samo na nužno.
Kad izlazite, savjetuju stručnjaci, nemojte do kraja zakopčati jaknu u stanu ili uredu, nego tek na izlasku kako bi se tijelo postepeno aklimatiziralo. Također, nemojte samo izjuriti iz stana, na izlazu pričekajte minutu, dvije.
Zbog čestih izlazaka iz zagrijanog prostora na hladnoću ili obrnuto mogu se javiti i češće migrene te alergije, a u opasnosti su i dijabetičari. Ljudi osjetljivi na kućnu prašinu mogu imati češće simptome alergije, a dijabetičari više brige oko regulacije šećera, jer troše manje energije na kretanje.
