Urođeno iščašenje dječijeg kuka najčeša je deformacija koštano-zglobnog sistema u dječijem uzrastu. Svrstava se u razvojni poremećaj dječijeg kuka, kako se danas stručno naziva. Obuhvata sve oblike poremećaja razvoja kuka - od slabije razvijenosti čašice kuka (displazija), poluiščašenja (subluksacija) do potpunog iščašenja (luksacija).

Više faktora

Ova deformacija uzrokuje rane degenerativne promjene zgloba kuka, koje su praćene bolovima, šepanjem i ograničavanjem svakodnevnih aktivnosti. 

Malo dijete ove promjene ignorira, adolescent tolerira, a najviše pati odrastao čovjek. Zato se može reći da je ovo medicinski, socijalni i društveni problem.

Normalan zglob kuka ima dobar odnos glave butne kosti i čašice, dok je kod displazije čašica slabije razvijena. Kod subluksacije jedan dio glave butne kosti je u čašici, a jedan van nje, dok je kod luksacije ili potpunog iščašenja glava butne kosti van čašice. Uzrok razvojnog poremećaja kuka nije još razjašnjen.

Smatra se da je ovaj poremećaj uvjetovan s više faktora. Naslijeđe igra veliku ulogu, kao i položaj djeteta u maternici. Također, i porođaj na zadak postavlja sumnju na razvojni poremećaj kuka, kao i postojanje drugih urođenih deformacija, kao što su urođeni krivi vrat ili urođeno krivo stopalo kod novorođenčeta, manjak plodove vode u trudnoći, kao i nedonošeno novorođenče.

Regija i rasa

Učestalost oboljenja kreće s od 0,5 posto do 30 posto, ovisno o regiji i rasi. Iščašenje se četiri do šest puta češće javlja kod djevojčica. Rana dijagnoza razvojnog poremećaja kuka ultrazvučnim pregledom omogućava rano ortopedsko liječenje, koje je obično konzervativno i sastoji se od nošenja abdukcionih gaćica ili Pavlikovih kaišića. Ovim postupcima može se doći do izlječenja. 

Nedijagnosticirano urođeno iščašenje kuka izlaže malo dijete uzrasta od dvije godine velikim operacijama na kuku, koje se sastoje od presijecanja karlične kosti i preusmjeravanja čašice u normalnu poziciju, a također je potrebno skraćivati i butnu kost djeteta ispod kuka.

Kako se dijagnosticira

Dijagnozu razvojnog poremećaja dječijeg kuka mora postaviti već u porodilištu pedijatar ili u prvih mjesec dana dječiji ortoped. Dijagnoza se postavlja kliničkim i ultrazvučnim pregledom kuka. Klinički pregled ukazuje na labavost kuka, skraćenu nogicu djeteta ili nejednake brazde na natkoljenicama i sjedalnom predjelu, kao i ograničenom ”otvaranju kuka” pri savijenim nogicama. Što se ranije otkrije poremećaj, liječenje je uspješnije, jer se iskorištava veliki fiziološki potencijal razvoja kuka u prvih nekoliko mjeseci, te se kuk usmjerava u normalan rast i razvoj.