Povremene vijesti o ptičijoj ili svinjskoj gripi više su senzacionalističkog tipa, nego što predstavljaju realnu opasnost. No, i dalje postoje bolesti koje su toliko opasne da u pojedinim slučajevima mogu usmrtiti oboljelu osobu nepun dan nakon zaraze.
Gotovo 40 procenata svjetskog stanovništva može se zaraziti ovom bolešću. U roku od 24 sata od zaraze oboljelog će zahvatiti vrlo visoka temperatura, jaka bol u mišićima i unutrašnje krvarenje.
Ukoliko se odmah adekvatno ne tretira, virus napada trombocite i sistematski ih uništava, što za posljedicu ima izljev krvi iz krvnih žila. Još ne postoji vakcina, a kako bolest prenose komarci, trenutno najbolja zaštita je suzbijanje staništa i populacije prenosnika.
Ebola-ovu bolest odlikuje visoka smrtnost, jer pokosi preko 70 procenata oboljelih. Prenosi se putem tjelesnih tekućina, no čak ni zaštitno odijelo nije sasvim učinkovita zaštita.
Već nekoliko sati nakon zaraze – iako inkubacija može trajati i do dvije sedmice – virus napada bijele krvne ćelije i sprečava zgrušavanje krvi pa oboljelog uskoro zahvaća kako unutarnje krvarenje, tako i krvarenje kroz sve tjelesne otvore, što rezultira smrću. Vakcina još ne postoji.
Bubonska kuga- u 14. stoljeću ova je bolest desetkovala Europu – pobila je 50 mili0na ljudi, što je tada bilo gotovo polovica stanovništva kontinenta. No to nije bio njen kraj: u ovom je stoljeću zabilježeno preko 20.000 oboljelih.
Prenosnik je bakterija Yersinia pestis, a najpoznatiji simptomi su otečeni i bolni limfni čvorovi – buboni. Uslijedit će povraćanje krvi i nekroza, zbog koje će udovi trunuti na oboljelom još dok je živ. Ukoliko se ne liječi, bubonska je kuga smrtonosna u 60 posto slučajeva.
Enterovirus tip 68 - ovaj virus napada organe za disanje i centre za motoriku, a rezultat je prestanak njihova rada. U ekstremnim slučajevima – posebno u male djece – može izazvati smrt 24 sata nakon zaraze.
Prenosi se tjelesnim izlučevinama, prije svega pljuvačkom. Još nije razvijen lijek za ovu bolest.
Kolera-ovu opaku bolest uzrokuje bakterija Vibrio cholerae. Simptomi su dehidracija, grčevi u mišićima, povraćanje i vodenasti proljev. U ekstremnim slučajevima oboljele osobe mogu izgubiti i do litru tekućine u sat vremena, što u konačnici dovodi do otkazivanja organa.