Postoji više razloga zbog kojih neko umre dok spava, ali je to najčešće povezano s tri vitalna organa, srcem, plućima i mozgom, objasnio je dr. Milind Sovani, stručnjak za bolesti pluća na Nottingham University Hospitals NHS Trust, u intervjuu za Newsweek.

- Kada spavamo, manje je vjerovatno da ćemo moći da reagiramo na signale koji bi mogli da ukažu da nešto nije uredu s tim organima.

- Ako stojim i imam pauzu od 10 sekundi u otkucajima srca, past ću i onesvijestit ću se te snažno udariti i neko će to čuti - rekao je kardiolog Džek Flajer za The Wall Street Journal.

- Kad spavate, jednostavno ne možete da reagirate na simptome - piše IFL science.

Mozak

Moždani udar može biti jedan od uzroka iznenadne smrti tokom noći. Oko 25 posto moždanih udara dešava se tokom spavanja, a stanja poput opstruktivne apneje tokom spavanja također mogu da povećaju rizik. Bez kisika moždane ćelije umiru, pa određeni dijelovi tijela ne mogu da funkcioniraju, što može da ima fatalan ishod.

Kod ljudi čiji se epileptični napadi ne mogu u potpunosti kontrolirati lijekovima, iznenadna neočekivana smrt kod epilepsije (SUDEP) vodeći je uzrok smrti. Iako razlozi koji stoje iza toga nisu do kraja objašnjeni, ova pojava se često dešava noću. Pojedina istraživanja ukazuju da spavanje može da poveća rizik.

Pluća

Opstruktivna apneja za vrijeme spavanja (OSA) također može da ima ključnu ulogu. Osobe koje pate od ovog stanja izložene su dva i po puta većem riziku da dožive iznenadnu srčanu smrt između ponoći i šest sati u poređenju s onim bez opstruktivne apneje.

OSA skuplja mišiće u disajnim putevima, pa nakratko zaustavi sam dišni proces. To uzrokuje manjak kisika i povećava broj otkucaja srca i krvni pritisak, što povećava rizik od srčanog zastoja.

Međutim, OSA često sama po sebi nije uzrok iznenadne smrti usred noći. Češće je povezana s iznenadnom smrću usred noći kada se pogoršava neko drugo stanje poput određenih problema sa srcem.

Srce

Iznenadni srčani zastoj odgovoran je za 90 posto iznenadne i neočekivane smrti tokom sna, prenosi WSJ. Ljudi s koronarnom arterijskom bolešću, uvećanim srcem ili nepravilnim otkucajima srca izloženi su većem riziku.

Srčani zastoj zaustavlja dotok krvi u glavne organe, 22 posto takvih slučajeva dešava se između 22 sata i šest sati, piše Net.