Pravilna ishrana i pravilna priprema hrane je osnovna i neophodna mjera u liječenju šećerne bolesti. 

Dijeta predviđena za ishranu dijabetičara mora zadovoljiti sljedeće uvjete da osigura dovoljan energetski unos, da hrana bude odgovarajućeg sastava, da obroci budu pravilno raspoređeni u toku dana da hrana bude pravilno pripremljena te da bude raznovrsna i ukusna. Ovo je za „Avaz“ kazala Inga Marković, nutricionista.

Dnevni obroci

- Od velikog je značaja raspodjela hrane na dnevne obroke. Cjelokupni dnevni unos treba raspodijeliti na šest obroka i to doručak, užina, ručak, užina, večera i obrok pred spavanje.

Razmak između obroka ne smije biti manji od 3 sata. Obrok se ne smije preskakati niti se smije spajati dva obroka zajedno npr. doručak i prijepodnevna užina – kaže Marković.

Kada je u pitanju hljeb, dodaje Marković, važno je konzumirati crni, ražev, graham, a nikako bijeli ili polubijeli. Zamjena za hljeb u jednom obroku može biti riža i to glazirana 40 grama, a neglazirana 50 grama (dvije punjene paprike srednje veličine sadrže tu količinu riže). Također, dodaje, jesti grah bijeli i to čorbast bez jake zaprške i masnog mesa. Kuhati ga uz dodatak povrća, a može i s posnom govedinom ili teletinom.

- Kada je krompir u pitanju, kuhati ga u ljusci i to maksimalno dva krompira srednje veličine. Konzumirati ga bez hljeba uz dodatak ostalog povrća i to barenog (zelje, špinat, blitva) i svježeg u vidu salate. Od mliječnih proizvoda osoba s dijebetesom može jesti mladi kravlji sir od obarenog mlijeka, npr. ujutro 250 ml jogurta 0,5 posto mliječne masti, a uvečer 80-100 grama mladog sira. Za ručak 80-100 grama mladog sira, a uveče 250 mililitara jogurta 0,5 posto mliječne masti – navodi Marković.

Koje povrće

Stare, prevrele, punomasne sireve, kačkavalje i žute sireve, ističe, može se konzumirati u malim količinama maksimalno 20 grama u sendvičima za doručak ili užinu. Povrće grupe A, a to su krastavac svjež, zelena salata, blitva, rotkvice, tikvice, paprika, paradajz, patlidžan, karfiol, brokuli, pečurke, špinat, kupus crveni, kupus bijeli, kelj, prokelj, kiseli krastavci, kisela paprika, kiseli kupus i celer list, može se jesti neograničeno.

- Obavezno za doručak poslužiti i svježe povrće. Kada je u pitanju povrće grupe B ono se koristi ograničeno, a tu spadaju rotkva crna i bijela, bundeva, crni luk mladi i stari, praziluk, repa, grašak, bijeli luk mladi i stari, mrkva, cvekla , hren, paškanat. Mahune spremati kao salatu i kuhano jelo i obavezno ih uvrstiti u jelovnik, a mrkvu samo jednu srednje veličine koristiti u jela, bolje je konzumirati svježu rendanu u kombinaciji s kupus salatom dok cvekla se može koristiti kao salata maksimalno 3-4 supene kašike – napominje Marković.

Voćna užina

Za voćnu užinu može se konzumirati 1 tanka kriška lubenice 190 g, 1 tanka kriška dinje 160 g, 2 manja limuna –limunada bez šećera 200 g, grejpfrut polovina većeg ploda, narandža 100 g, jagoda 1 šolja 130 g, maline i kupine 1 čaša od jogurta 130 g, breskva 1 srednja 100 g, jabuka 1 srednja 100 g, kruška 1 srednja 90 g, nektarina 1 srednja 80 g, šljive 4 srednje veličine 80 g, trešnje 20 komada ili 80 g, pola banane srednje veličine.

Meso i masnoće

- Dijabetičari za obrok smiju konzumirati 90-120 grama pilećeg mesa bez kožice, a od crvenog mesa teletina, posna govedina, janjetina, jaretina dok se riba pastrmka, oslić, sardela, zubatac, skuša spremana na roštilju ili u foliji nikako pržena ili pohovani fileti. 

Meso spremati kuhano ili dinstano bez dodatka masnoće. Biljna ulja koristiti u pripremi hrane i to na taj način da se ulje dodaje u gotovo pripremljeno jelo od povrća, a u jela od mesa ulje se ne dodaje. Može se ulje dodavati u salate, a kajmak povremeno 2-4 kašičice – kazala je Marković.