Kada se kaže „briga o sebi“, obično nam se u mislima pojavi slika nekog SPA dana, ili uživanja na plaži u udobnoj ležaljci. I onda kažemo sebi da nemamo vremena, novca, prilike za takvo nešto. Ko će na taj način, na današnjem vremenu, sa današnjim tempom - „brinuti o sebi“?
Složen pojam
Međutim, za psihologe – briga o sebi mnogo je složeniji pojam i prožet je kroz svaku poru naše svakodnevnice. Briga o sebi su zapravo sve aktivnosti koje radimo svjesno, a da su usmjerene na vlastitu dobrobit, na unapređenje vlastitog psihofizičkog blagostanja i/ili na odgovaranje na vlastite potrebe.
Briga o sebi sastoji se od četiri komponente:
1. Psihološka komponenta brige o sebi – vezana za mentalno zdravlje i sve što nam pomaže da ga sačuvamo i unaprijedimo;
2. Fizička komponenta brige o sebi – vezana za fizičke aktivnosti, kretanje i potrošnju energije, kao i za sve što radimo za naše tijelo i njegovo zdravlje (odlazak doktoru, zdrave navike isl);
3. Duhovna komponenta brige o sebi – vezana za razne aktivnosti, kao što je meditacija, molitva, boravak u prirodi, isl, gdje je duhovnost povezana uglavnom sa mentalnim zdravljem osobe i sa sviješću o smislu života.
4. Podrška – implementirana na dva nivoa – profesionalnom i ličnom. Profesionalna podrška se vrši u radnom okruženju. Lična podrška leži u pozitivnim odnosima između osobe i neposrednog okruženja.
Ukoliko se pitate kako sve ovo primijeniti na svakodnevni život – dobra je ideja da razmislite o sedmičnim tablicama u koje ćete upisivati aktivnosti brige za sebe. Naime, početkom sedmice možete zadati sebi kao cilj po tri aktivnosti za svaku od ovih komponenti, a na kraju sedmice zabilježiti šta ste od toga zaista realizovali.