Možda i niste svjesni da postoji poveznica između emocija i tjelesnih simptoma, ali sigurno ste često rekli ili čuli: „Ideš mi na živce, sav se tresem“, „Toliko sam uzrujan da mi srce jače lupa“ ili „Želudac me boli cijeli dan nakon što sam prisustvovao tom sastanku“.
Tjelesne reakcije
Upravo izraz psihosomatska označava utjecaj stanja psihe na tijelo, kada vaše emocije i često neugodni događaji ili odnosi mogu izazvati tjelesne reakcije pa čak i poremećaje. Možda vam je sad i jasnije ono što stručnjaci stalno ponavljaju pazite na misli i osjećaje kako biste zaštitili i tjelesno zdravlje. Koliko psiha može utjecati na zdravlje srca, objasnili su stručnjaci.
Službena prevencijska kardiologija koja razmatra i donosi smjernice o faktorima rizika za nastup kardiovaskularnih bolesti psihosocijalne faktore svrstava ne u direktne neovisne faktore rizika nego u takozvane modifikatore rizika.
To znači da oni u učesvuju s klasičnim faktorima rizika (hipertenzija, dijabetes, pušenje) povećavaju rizik za nastup kardiovaskularnih bolesti, no ako imate samo psihološku bolest bez drugih faktora rizika tada ona nije značajna za nastup kardiovaskularne bolesti.
Povećan rizik
Radi se o tipičnim bolestima današnjice koje se najčešće javljaju kao anksioznost koja u općoj populaciji povećava kardiovaskularnu smrtnost ili depresija koja povećava rizik od nastanka srčanog udara, a u onih koji već imaju neki oblik kardiovaskularne bolesti povećava smrtnost od koronarne bolesti.
Osim anksioznosti i depresije važni su i nesanica, socijalna izoliranost, mrzovoljnost, ljutnja, negativizam, različiti oblici psihosocijalnog stresa koji, također, povećavaju učestalost kardiovaskularnih bolesti u učestvovanje s poznatim faktorima rizika.
Ne zanemarivati liječenje
Važno je reći da danas gotovo da i nema kardiovaskularne bolesti uz koju nije vezan neki od psiholoških poremećaja bilo u njenom nastanku bilo kao posljedica razvoja bolesti. Kardiolozi ne smiju zanemarivati taj problem nego poticati bolesnike da uz kardiološko liječenje ne zanemaruju liječenje psiholoških poremećaja.
