Psihosomatske bolesti postale su sve učestaliji problem kod današnje populacije koja živi u ubrzanim i stresnim životnim okolnostima. Povezanost emocije i bolesti proučava se u brojnim naučnim istraživanjima, a nepovoljno djelovanje stresa i drugih psihičkih stanja na tijelo nije nepoznanica.
Fiziološka disfunkcija
Činjenica je da se u stanju povišene ljutnje i bijesa krvni pritisak naglo povisi, a puls i brzina disanja ubrzavaju. Evolucijski gledano, to osobu priprema na neku akciju i zaštitu od potencijalne opasnosti, odnosno suočavanje s izvorom ljutnje. Kada ljutnja i bijes prođu, navedeni fiziološki procesi se smiruju. Međutim, kod osoba koje su često ili hronično ljute te tu ljutnju drže u sebi, a ne izbacuju adekvatno van, fiziološki simptomi povezani sa tim stanjem ostaju prisutni u organizmu cijelo vrijeme, iako ih je osoba sve manje svjesna.
S vremenom dolazi do određenih fizioloških disfunkcija, od čestih glavobolja do razvoja hipertenzije i drugih kardiovaskularnih bolesti. Shvatajući nastanak nove, psihosomatske bolesti, osoba razvija dodatnu anksioznost i zabrinutost zbog nastalih fizičkih simptoma, ali vrlo često poriče emocije koje su dovele do tog stanja. Emocionalni stres ne utječe izravno na razvoj određenih bolesti, ali sigurno je da pogoršava simptome postojećih bolesti.
Psihosomatske bolesti predstavljaju stanja u kojima je došlo do izrazito nepovoljnog utjecaja psihološkog stresa na fiziološko funkcioniranje pojedinca. Riječ je o stanju disfunkcije i/ili strukturnog oštećenja određenih tjelesnih organa zbog neadekvatne aktivacije nervnog sistema i žlijezda s unutrašnjim izlučivanjem.
Najčešća stanja
Većina ljudi povremeno osjeti određene psihosomatske simptome (povišen krvni pritisak, ubrzano disanje, glavobolja, bolovi u mišićima, drhtavica, probavne smetnje i sl.), ali neki ljudi su skloniji tim simptomima od drugih, što ujedno znači da bi učestalom pojavom određenih simptoma mogli razviti ozbiljnija stanja i bolesti.
Kod mnogih psihosomatskih bolesti je teško pronaći jasan fizički uzrok i medicinsko objašnjenje, zbog čega se mnogi osjećaju frustrirano i zabrinuto jer ne znaju na koji način pristupiti sveobuhvatnom liječenju. Iako su simptomi psihosomatske prirode, treba ih shvatiti ozbiljno i potražiti stručnu pomoć.
Lakši slučajevi
U manje teškim slučajevima pokaže se uspješnim učenje adekvatnih obrazaca nošenja sa stresom u kontekstu redovitog psihoterapijskog rada na sebi, ali to ujedno podrazumijeva i promjene u nekim drugim životnim sferama (npr. prehrani, fizičkoj aktivnosti, socijalnim odnosima, samopoštovanju i sl.).
