Poremećaji u prehrani predstavljaju jedan od ozbiljnih zdravstvenih i psiholoških problema koji naročito pogađaju adolescentice. Poremećaji uzimanja hrane poput anoreksije i bulimije pogađaju gotovo tri posto adolescentske populacije, dok se držanje dijete i opsesije u vezi s hranom javljaju u svim dobnim skupinama.
Rana prevencija
Općenito govoreći, poremećaje hranjenja karakterizira pretjerana zabrinutost i usmjerenost pojedinca na kontrolu oblika i težine tijela, a popraćena je neprimjerenim, neredovnim ili haotičnim unosom hrane. Uz gojaznost, anoreksija i bulimija predstavljaju najpoznatije poremećaje hranjenja današnjice.
- Nezdrave životne navike, restriktivne dijete i prejedanje predstavljaju veliki problem današnje ženske adolescentne populacije. Anoreksija i bulimija javljaju se u dobi između 12 i 25 godina. Anoreksija je nešto učestalija u ranijoj dobi (od 14. do 17. godine), dok se bulimija u prosjeku javlja oko 18. godine života. Danas poremećaji hranjenja pogađaju djevojke u sve ranijoj dobi (na početku puberteta), te je stoga izuzetno važno s prevencijom početi što ranije, naprimjer, u okviru efikasnih interventnih programa namijenjenih primjeni u školi, i slično – kazala je Bulić.
Djevojke su vrlo svjesne svog tijela i tjelesne težine. Iz tih razloga, namjerno ulažu velike napore kako bi oblikovale svoje tijelo, često kroz vrlo rigorozne restriktivne dijete.
- Ovakvi stavovi i ponašanja su vrlo rašireni i obično se nazivaju “kultom mršavosti”. Na Zapadu postoji jasna povezanost između kulta mršavog tijela i raširenosti poremećaja u hranjenju. Mediji, reklamirajući mršavo žensko tijelo kao jedino lijepo i prihvatljivo, ne olakšavaju situaciju. Pohvalno je što su posljednjih godina kampanje vezane za popularizaciju ljepote „punijeg“ ženskog tijela – objasnila je Bulić.
Neupadljiv izgled
Adolescentice nerijetko svoju vrijednost baziraju na svom fizičkom izgledu, dodaje, i smatraju da vrijede onoliko koliko su privlačne, odnosno mršave i lijepe.
- Nisko samopoštovanje je, između ostalog, rizični faktor za nastanak poremećaja u hranjenju. Kod oboljelih od anoreksije opsjednutost strahom od debljanja je toliko jaka, da se osoba boji hrane ili jela. Kod bulimije, oboljela osoba „proždire“ ogromne količine hrane koju potom izbacuje iz organizma povraćanjem ili drugim metodama – navela je Bulić.
Kod bulimične osobe komplikacije zbog poremećaja često ostanu neotkrivene, jer oboljeli zbog nelagode nikome ne otkriva svoje probleme hranjenja, dok vanjski izgled, za razliku od anoreksije, ostaje i dalje neupadljiv.
Posljedice oboljenja
- Kod anoreksije se dešava izostanak mjesečnice, suha koža sklona pucanju, žućkasti ton kože, lomljivi nokti, opstipacija i slabost. Za razliku od anoreksije, osoba s bulimijom nije uvijek abnormalno mršava. Dolazi i do fizioloških posljedica, zbog povraćanja, kao što su upale grla i ždrijela, otečene žlijezde, razaranje zubi kiselim sadržajem, oštećenje crijevne stijenke, nutritivni deficiti i dehidracija - nabrojala je Bulić.
