Upravni odbor Sindikata policije Unsko-sanskog kantona izrazio je danas zabrinutost zbog stanja sigurnosti i zaštite policijskih službenika u ovom kantonu. Povod za konferenciju za medije bile su brojne reakcije predstavnika zakonodavne i izvršne vlasti, te Ministarstva unutrašnjih poslova USK nakon nedavnog tragičnog događaja u policijskoj stanici Bosanska Krupa.Predstavnici sindikata istaknuli su da je nakon ovog incidenta fokus uglavnom bio na traženju odgovornosti i propusta policijskih službenika, dok se zanemarilo pitanje njihove opremljenosti, obučenosti i uslova rada. Kako su naveli, ključni problemi s kojima se suočavaju uključuju zastarjelu opremu, dugogodišnje odgađanje nabavke uniformi, kao i oružje koje se nije obnavljalo više od dvije decenije.- Trostruko ubistvo, uključujući dva profesora u školi u Sanskom Mostu i policajca u Bosanskoj Krupi, trebalo je biti alarm za ozbiljnu analizu stanja sigurnosti u USK. Stoga ćemo zatražiti vanrednu sjednicu Skupštine USK, kako bismo pokrenuli ovo pitanje - izjavio je Mirsad Mahmutović, predsjednik Upravnog odbora Sindikata policije USK.U Sindikatu planiraju i inicijativu preko Unije samostalnih sindikata FBiH za donošenje posebnog zakona o zaštiti na radu policijskih službenika, izdvojenog od općeg Zakona o zaštiti na radu, koji bi posebno tretirao policajce, njihovu sigurnost i zaštitu. Također, zatražit će uključivanje Vijeća za zaštitu na radu pri Federaciji BiH, koje okuplja predstavnike Vlade, poslodavaca, sindikata i stručnjaka za sigurnost na radu.- Od poslodavca tražimo hitnu nabavku uniformi, opreme i oružja, kao i tehničku zaštitu objekata u kojima policija radi, uključujući adekvatne video-nadzor i osvjetljenje - naglasio je Mahmutović.Osim toga, Sindikat će tražiti izmjenu Pravilnika o nošenju službenog oružja, budući da trenutni propisi ne dozvoljavaju policijskim službenicima da nose oružje van službe, uprkos sve češćim napadima na njih i njihovu imovinu. Također, planiraju podnijeti inicijativu za izmjene Pravilnika o sistematizaciji radnih mjesta, kako bi se popunila upražnjena radna mjesta i omogućilo zapošljavanje novih kadrova. Naime, više od polovine trenutnog sastava Policije USK stiče pravo na penziju u naredne dvije godine.Predstavnici sindikata zaključuju da je potrebna i obuka policajaca, teorijska i praktična, s fokusom na zaštitu ličnosti, objekata i pravilno rukovanje vatrenim oružjem.- Naš cilj je obezbijediti sigurnije uslove za policajce i poboljšati nivo zaštite i sigurnosti koju pružaju građanima Unsko-sanskog kantona - zaključio je Mahmutović.

Trostruko ubistvo, uključujući dva profesora u školi u Sanskom Mostu i policajca u Bosanskoj Krupi, trebalo je biti alarm za ozbiljnu analizu stanja 

Sindikat policije USK upozorio na lošu opremljenost i sigurnost policijskih službenika


Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo u srijedu je, povodom obilježavanja 70. godišnjice postojanja i rada, organizovao izložbu i objavio monografiju "Integralno planiranje razvoja Sarajeva 1954-2024“. U razgovoru za „Dnevni avaz“ direktor zavoda Faruk Muharemović ističe kako je Zavod jedna od najstarijih planerskih institucija na ovim prostorima.- Zavod je formalno-pravno osnovan 1954. godine, međutim, u našoj arhivi čak se i prije spominje, da je počeo s radom 1949. Poslije 1945. došlo je do zaokreta u razmišljanju o razvoju grada, tako da je 1965. usvojen jedan od prvih savremenih prostorno-planskih dokumenata urađenih na prostoru tadašnje Jugoslavije – ističe Muharemović.<h2>&nbsp;700 primjedbi</h2>Kada je riječ o Nacrtu urbanističkog plana, koji je ušao u proceduru, Muharemović kaže kako su na njega dobili više od 700 primjedbi. Prvi korak ka tome je novi urbanistički plan, koji je u nacrtu. - Sada ih sve sumiramo i nadamo se da ćemo u narednom periodu imati zaokružene odgovore na te primjedbe i krenuti u kompletnu proceduru. Novi Grad je uputio apelaciju Ustavnom sudu BiH na Nacrt plana, tako da će i odluka suda puno utjecati na plan, ali to je primjer kako mi želimo raditi i vratiti Nacrt na pravi kolosijek. Mi moramo organizovati sastanke s općinama, na kojima moramo proći svaku primjedbu pojedinačno i zauzeti konačan stav, odnosno naći neki kompromis – ističe direktor Zavoda.<h2>Grad mora živjeti</h2>Muharemović je prokomentirao i vijest da je gradonačelnica Benjamina Karić na posljednoj rednovnoj sjednici Gradskog vijeća Grada Sarajeva, kao dopunu dnevnog reda, uputila tačku Prijedlog odluke o stavljanju van snage Odluke o izmjenama i dopunama odluke o pristupanju izradi Regulacionog plana "Centar Novo Sarajevo", zbog čega su oštro negodovali pojedini zastupnici.- Vidio sam da je zastupnik u Skupštini kazao da odluka nije u skladu s Urbanističkim planom. To nije istina i zastupnik to zna. Ima tačno propisan koeficijent koliko se može graditi na prostoru centra Novo Sarajevo. To vam je od Hamdije Ćemerlića do Čengić-Vile. Nije tačno definisano možda samo koliko zelenila mora biti, ali mi iz Zavoda u provođenju svakog regulacionog plana insistiramo na tome koliko mora biti zelenila u odnosu na objekat koji se radi. Ja sam da se poštuje zakon i ne vidim gdje i na koji način oni argumentuju svoje tvrdnje. Ne može se zabraniti gradnja. Kad ovo kažem, mene optuže da sam građevinska mafija. Ali grad mora živjeti, mora se razvijati, ne možemo 20 godina sve blokirati i ništa ne graditi. Ne znam otkud toliki strah da će se desiti neka katastrofa. Gdje se to desilo u posljednje tri godine, koliko sam ja direktor. Ja bih volio da dođu i pokažu mi jedan primjer – navodi Faruk Muharemović u razgovoru za „Dnevni avaz“.<h2>Prostorni plan</h2>Zavod za planiranje razvoja KS u saradnji s Ministarstvom za komunalnu privredu, infrastrukturu, prostorno planiranje, građenje i zaštitu nedavno je pristupio i izradi novog prostornog plana.- Profesor Michael Valzak (Michael Walczak&nbsp;) iz&nbsp;Švicarskog federalnog instituta za tehnologiju u Cirihu (ETHZ), koji radi s nama na projektu, rekao je da Zavod i Sarajevo mogu biti začetnici novog urbanog planiranja, pogotovo na Balkanu, ali i u svijetu. Mi imamo dovoljno tradicije, znanja i umijeća da možemo biti. U našoj arhivi imamo nacrte koji sežu još iz osmanskog perioda. A u narednom periodu ćemo vidjeti možemo li mi to i izvesti – objašnjava Muharemović.

Grad mora živjeti, mora se razvijati, ne možemo 20 godina sve blokirati i ništa ne graditi, ističe Muharemović

Faruk Muharemović za "Avaz": Dosta je demagogije, gradnja u Sarajevu se ne može i ne treba zabraniti

Festival „Dani katalonskog filma“ u kinu „Meeting Point“ u Sarajevu trajat će do 6. novembra. U programu je bio i dokumentarni film „Bicikl, kašika, jabuka“ Karlesa Boša (Carles Bosch). Priča je to o dvije godine života Paskuala Maragalja (Pasqual Maragall), bivšeg gradonačelnika Barcelone i predsjednika vlade Katalonije, čovjeka koji je veliki prijatelj Sarajeva i Bosne i Hercegovine, nakon što mu je dijagnosticirana Alzheimerova bolest.<h2>Stvarati promjene</h2>Boravio je u glavnom gradu BiH u januaru 1995. godine, kada je Sarajevo obilježavalo hiljadu dana pod opsadom.Njegova kćerka Kristina Maragalj (Cristina) doputovala je u Sarajevo uoči projekcije ovog ostvarenja, a ekskluzivno je govorila za „Dnevni avaz“ o bici njenog oca i cijele porodice s Alzheimerovom bolesti.- Uzbudljivo je ponovo biti u Sarajevu. Bila sam ovdje nekoliko puta, 1996. godine i nakon obnove grada. Moji roditelji, sestra i prijatelji imali su vrlo blizak odnos sa Sarajevom. Tako da sam zaista sretna što sam ponovo ovdje - kazala je Maragalj.Njen otac odlučio je da se napravi film, a istovremeno i Fondacija „Pascual Maragall“, čija je predsjednica odbora Kristina, kako bi promovirao istraživanje o Alzheimeru.

- Njegov prirodni način reagiranja na bilo koji izazov, na bilo koji problem, bio je osmisliti ideju i početi raditi, činiti stvari mogućim, stvarati promjene. Tako da je to što je uradio tada bilo tačno ono što je radio cijeli svoj život, kao političar i kao osoba. Bio je vrlo aktivan, društven, posvećen čovjek - rekla je Kristina Maragalj.Naglasila je da, kada je Boš dobio zadatak da napravi film, to nije trebalo da bude film o njenom ocu, već o Alzheimerovoj bolesti.- To je bila njegova odluka, da prati njegov život u tom trenutku i učini ga glavnim likom ove priče. Na početku, i dalje se smijem tome s Karlesom, rekla sam da nikada neću stati ispred kamere, jer to nikada prije nisam radila i nisam imala želju da budem u filmu. Ali, nikad ne reci nikad. Bio je to vrlo dug proces, vrlo intenzivan. Bio je to težak trenutak i za porodicu jer se mnogo toga dešavalo. Tako sam na kraju odlučila da bi za misiju filma bilo dobro da i ja budem tamo. I to je moj zaista mali, skromni doprinos filmu - istaknula je Maragalj.<h2>Nije kraj</h2>Dodala je da je Alzheimerova bolest komplicirana jer ima mnogo različitih faza.- Kada je mom ocu dijagnosticirana, bio je aktivan. Bio je savršeno zdrav, u odličnoj formi i mogao je raditi mnoge stvari. Ono što se dešava u njegovom slučaju, kao i u mnogim drugim, jeste da postoje različite faze bolesti. Morate naučiti kako promijeniti svoju ulogu u porodici s tom osobom. I morate se prilagoditi svakoj različitoj fazi bolesti, to je teško. Trebate mnogo učiti o bolesti, a nikad nije dovoljno. Morate se prilagoditi svakoj od tih faza. Mnogo svog vremena provodim pokušavajući pomoći porodicama koje prolaze kroz isto i pokušavam s njima podijeliti svoje iskustvo - rekla je Maragalj.Istaknula je da mnoge porodice, kada neko njihov oboli, nemaju nikakvu pomoć od institucija, ne samo ekonomsku ili medicinsku već ni onu emotivnu.- Na početku je vrlo teško prihvatiti bolest, prihvatiti da će se vaš život promijeniti, da morate promijeniti svoju ulogu i da morate raditi različite stvari. Još jedna važna stvar je da morate naučiti živjeti dan po dan, naučiti da, iako će se vaš život promijeniti, on se nastavlja, to nije kraj. Nikada ne znate koliko će to trajati. Morate biti vrlo pozitivni na taj način i pokušati izvući najbolje iz toga jer je to dobro za vas i za ljude s Alzheimerovom bolesti - poručila je Maragalj.Glavna misija Fondacije „Pascual Maragall“ je promovirati istraživanje prevencije Alzheimerove bolesti i drugih oblika demencije.- Sekundarna misija je raditi na promjeni znanja i svijesti o bolesti. Moramo izgraditi novu kulturu u vezi sa znanjem o bolesti koja će olakšati porodicama da žive s njom. Nauka je jedini način na koji možemo zaustaviti ovu bolest. Moj otac je to znao kad je dobio dijagnozu. I, premda je znao da to njemu neće donijeti korist, jer je to dugoročno ulaganje, dugotrajna vrijednost, znao je da je vrlo važno vjerovati u nauku kako bi se to omogućilo drugima - zaključila je Maragalj.<h2>Velika promjena</h2>Za Kristinu je bilo vrlo emotivno biti dio filma, ali i gledati ostvarenje.- I dalje je emotivno. Sada je teže gledati ga jer vidim svog oca u svakodnevnom životu. Ali, kad gledam film otprije mnogo godina, ili kakav je bio ranije, onda mi je to jako teško, jer vidim sve promjene koje su se desile. Prošlo je 14 godina otkako je film završen, a dijagnozu je dobio prije 17, tako da je sada velika promjena. I ponekad nije lako gledati film na taj način jer vidim kroz šta prolazi - iskrena je bila Maragalj.Fondacija „Pascual Maragall“ je privatna, zbog čega imaju malo javnog ulaganja, ali broje 90.000 članova, rekla je Maragalj

Boravila u Sarajevu, gdje je u okviru „Dana katalonskog filma“ prikazano ostvarenje „Bicikl, kašika, jabuka“ o životu Paskala Maragalja s Alzheimerom

Kćerka bivšeg gradonačelnika Barcelone Paskuala Maragalja za "Avaz": Teško je bilo kada je mom ocu dijagnosticirana Alzheimerova bolest

Svjedok Tužilaštva Bosne i Hercegovine je ispričao da je čuo kako su njegov otac, amidža ali i stanovnici zvorničkih sela bili zatvoreni u Tehničkom školskom centru (TŠC) u Karakaju, gdje su bili tučeni, i da ih je 100 do 150 ubijeno.Svjedok – kojem, prema odluci Suda BiH, nije dozovoljeno objaviti identitet – ispričao je kako je grad Zvornik napadnut 8. aprila 1992. godine, te da se, u obljižnem selu gdje je bio, mogla čuti pucnjava. Kazao je da je s porodicom i drugim stanovništvom napustio selo, ali da se nekolicina njih, među kojima je bio i on, vratila nakon pet-šest dana.Pojasnio je da su se ljudi vratili jer su Srbi prolazili kroz selo i megafonom pozivali na suživot svih stanovnika i garantovali bezbjednost.Svjedok je naveo da su noću spavali u šumi, te da su selo u konačnici napustili 25. maja 1992. godine. Kako je pojasnio, s dugim stanovništvom, kojeg je bilo 4.000 do 5.000, bio je u Klisi, koju je napustio s nekoliko osoba krajem maja.Ispričao je kako ima saznanja da su 1. juna 1992. u Bijelom Potoku muškarci razdvojeni od žena i djece, te da je oko 700 njih natovareno u kamione i odvezeno u TŠC u Karakaj. Među njima su bili njegov otac, amidža i drugi muškarci iz njegovog sela.Kako je pojasnio, nakon izvjesnog vremena komšija mu je pričao da su muškarci zatvoreni u TŠC-u bili tučeni, a da mu je tu čak ubijen i amidža. Naveo je kako mu je komšija rekao da je tu ubijeno oko 100 do 150 osoba.Svjedok je kazao da mu je komšija ispričao da su zatvoreni muškarci bili odvezeni do klaonice za stoku i tu strijeljani.“Kad su vojnici otišli po drugu turu, on je uspio iz tih mrtvih da se izvuče i pobjegne kroz polja, i rijekom Sapnom došao je do Sapne”, rekao je svjedok.Dodao je i kako je čuo da su tijela odvezena u masovne grobnice, te da su posmrtni ostaci njegovog amidže pronađeni u grobnici “Berbića mezarje”.“Moj otac pronađen je u masovnoj grobnici ‘Crni vrh’”, kazao je svjedok i dodao da se radilo o sekundarnoj masovnoj grobnici. Također je rekao kako ima saznanja da je oko 400 tijela ekshumirano i identifikovano, a da se traga za još oko 250.Optužnica tereti bivšeg komandanta Zvorničke brigade Vojske Republike Srpske Vidoja Blagojevića i pripadnike Karakajske čete – Ivana i Milana Arapovića, Kostu Pejića, Božu Radića, Mileta Savića, Mileta Blagojevića, Ljubišu i Branka Pejića te Vericu Radović – za zločin protiv čovječnosti počinjen u okviru širokog i sistematičnog napada na području Zvornika.Optužnica obuhvata nečovječna postupanja, prisilne nestanke i ubistva. Prema optužnici, oko 400 muškaraca je od 1. do 5. juna bilo nezakonito zatvoreno u Karakaju, nakon što su u Bijelom Potoku odvojeni od žena i djece.Žarko Savić je ispričao da je bio u radnoj jedinici i da je vršio premještanje tijela iz masovnih grobnica. Tužilaštvo mu je čitalo dijelove iz izjave iz 2019. godine na koje se svjedok izjašnjavao.Potvrdio je dio iskaza prema kojem je kazao da je 1995. ili 1996. godine vršio premještanje tijela s drugim osobama. Odbrana Blagojevića je ukazala da svjedok govori o drugim događajima i van vremenskog perioda iz optuženice, na šta je Tužilaštvo reklo da se o izmještanju tijela u tom vremenskom periodu govori u optužnici.Savić je negirao da je u ranijem iskazu izjavio kako je čuo da su u TŠC-u bili “zatvoreni neki civili”.Treći svjedok Sreten Lazarević, nekadašnji rezervni policajac u Zvorniku, ispričao je da je radio na poslovima obezbjeđenja objekata u Zvorniku i da je 20. aprila 1992. godine formiran zatvor na ekonomiji, gdje je bio raspoređen.Lazarević nije završio sa svjedočenjem jer je suđenje prekinuto nakon što je optuženi Vidoje Blagojević kazao da se ne osjeća dobro, a Sud naložio da se pozove hitna pomoć.Nastavak suđenja zakazan je za 18. novembar.

Pojasnio je da su se ljudi vratili jer su Srbi prolazili kroz selo i megafonom pozivali na suživot svih stanovnika i garantovali bezbjednost

Blagojević i ostali: Saznanja o zatvorenim muškarcima u Karakaju

U nastavku suđenja za zločine na području Prijedora, usvojen je prijedlog da tri svjedoka budu saslušana u dodatnim dokazima Državnog tužilaštva, nakon što su njihove izjave odbijene kao dokazi replike, dok su uloženi materijalni dokazi odbrane Milorada Obradovića.<h2>Dokazi&nbsp;</h2>Odlukom sudskog vijeća, svi predloženi dokazi replike su odbijeni, osim saslušanja Dorothee Hanson koja je, prema naredbi Tužilaštva, napisala mišljenje o formiranju i funkcionisanju kriznih štabova na području Prijedora.Na ovaj dokaz prigovore su uložile odbrane Miodraga Glušca i Ranka Babića, uz pojašnjenje da nisu dobili originalni tekst mišljenja na engleskom jeziku, te su od Suda zatražili da dozvoli naknadno ulaganje prigovora na ovaj dokaz.Obradovićeva braniteljica Tatjana Vasić uložila je prigovor nerelevantnosti na zahtjev Tužilaštva da mišljenje ove svjedokinje bude uvršteno u dokaze kao mišljenje vještakinje, pojašnjavajući da se Hanson ne može smatrati stručnom kao vještakinja i da sudsko vijeće samo treba analizirati ove dokumente.Staniša Gluhajić, predsjedavajući Vijeća, saopštio je da će o ulaganju ovog dokaza naknadno odlučivati, nakon što odbranama koje su to tražile bude dostavljena originalna verzija i budu u mogućnosti iznijeti eventualne prigovore.Vasić je potom u materijalne dokaze uložila više od 30 dokumenata, od kojih se većina odnosi na medicinsku dokumentaciju za optuženog Obradovića, kao i rješenja o njegovom mirovinskom statusu. Uloženi su i uvjerenje o Obradovićevom učešću u ratu Odjeljenja za boračko-invalidsku zaštitu Grada Prijedora, te dopis i prateća dokumentacija Ministarstva pravde BiH u vezi s izručenjem Obradovića.<h2>Tužilaštvo&nbsp;</h2>Tužilaštvo je prigovorilo na dio medicinske dokumentacije, navodeći da bi za nju trebao biti priložen i nalaz vještaka o zdravstvenom stanju optuženog, kao i da uvjerenje iz Odjeljenja Grada Prijedora nije relevantno, jer oni nisu organ koji je nadležan za utvrđivanje kretanja osoba tokom rata.Slobodan Taranjac, Miodrag Glušac, Ranko Došenović, Ranko Babić, Zdravko Panić, Trivo i Milan Vukić, Slobodan Knežević i Milorad Obradović optuženi su za učešće u nezakonitom zarobljavanju i zatvaranju 120 muškaraca – u Domu u Miskoj Glavi, a potom i na stadionu u Ljubiji – te njihovom mučenju i ubistvima počinjenim krajem jula 1992. godine.Nakon ulaganja materijalnih dokaza odbrane, Tužilaštvo je od vijeća zatražilo da njihove dokaze replike, koji nisu prihvaćeni, usvoje kao dodatne dokaze. Na ovaj prijedlog prigovore su uložile odbrane Taranjca, Glušca i Babića, navodeći da ne zadovoljavaju da budu dodatni dokazi, da je riječ o osam svjedoka koji nikako ne govore o predmetu optuženja, te da smatraju da su takvi dokazi nerelevantni i nepotrebni.Obradovićeva braniteljica je u prigovoru dodala da je Tužilaštvo trebalo dokazati da nisu bili u mogućnosti izvesti ove dokaze u redovnom postupku, te da smatra da su ovi svjedoci mogli biti saslušani ranije i da su bili dostupni tužiocima.- Ovo je povreda prava na odbranu, jer ovi dokazi nisu predloženi u optužnici i nije opravdano da se sada izvode - dodala je Vasić.I prvooptuženi Taranjac je u obraćanju vijeću naveo da su svi predloženi svjedoci živi i zdravi i da su u drugom predmetu u kojem je on optuženi dali svoje iskaze.Taranjcu se u drugom predmetu sudi za zločine na području Prijedora i Sanskog Mosta.Nakon kraće pauze, vijeće je usvojilo dio dodatnih dokaza, te naložilo Tužilaštvu da na narednom ročištu pripremi saslušanje troje svjedoka. Preostali dokazi su odbijeni uz obrazloženje da bi odugovlačili postupak, jer su raniji svjedoci davali iskaze na slične okolnosti.Nastavak suđenja zakazan je za 18. novembar.

Vasić je potom u materijalne dokaze uložila više od 30 dokumenata

Taranjac i ostali: Materijalni dokazi Obradovićeve odbrane

Dženaza-namaz muftiji Ševki ef. Omerbašiću, prvom predsjedniku Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj, bit će klanjana u četvrtak, 7. novembra, u Zagrebu, s početkom u 14.00 sati.Dženaza će se obaviti na Ispraćajnom trgu na Mirogoju, odakle će se uputiti prema mjestu ukopa u Aleji velikana. Muftija je preselio na ahiret u četvrtak, 31. oktobra 2024. godine, u Zagrebu u 80. godini života, nakon kratke bolesti.Knjiga žalosti će biti otvorena u čitaonici Islamskog centra Zagreb, te će se svi, koji to žele, moći upisati u utorak i srijedu (5. i 6. novembra) od 10.00 do 20.00 sati.Komemoracija će biti održana u Kongresnoj dvorani "H. Salim Šabić" u Islamskom centru Zagreb (Prilaz Safvet-bega Bašagića 1) u četvrtak, 7. 11. 2024, s početkom u 11.00 sati.Prije dženaze, nakon podne-namaza u četvrtak, 7. 11. 2024. godine, u 12.00 sati, proučit će se hatma-dova u Zagrebačkoj džamiji, a poslije dženaze, nakon akšam-namaza, u Zagrebačkoj džamiji bit će proučen tevhid.&nbsp;

Komemoracija će biti održana u Kongresnoj dvorani "H. Salim Šabić" u Islamskom centru Zagreb

Poznat termin dženaze muftiji Omerbašiću

Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović primio je akreditivno pismo novoimenovanog ambasadora Republike Peru za BiH sa sjedištem u Budimpešti Edgarda Artura Péreza Alvána.Na ceremoniji predaje akreditivnog pisma rečeno je da Bosna i Hercegovina i Republika Peru imaju dobre i prijateljske bilateralne odnose, bez obzira na geografsku udaljenost.Konstatovano je da ima prostora za unapređenje sveukupne saradnje, a posebno ekonomske, saradnje u oblasti trgovinske razmjene, turizma, univerzitetske saradnje.Sagovornici su istaknuli važnost bilateralnih susreta na visokom nivou i predložili održavanje susreta u narednom periodu, a što bi dodatno unaprijedilo odnose Bosne i Hercegovine i Perua.Ambasador Edgard Arturo Pérez Alván je izrazio posvećenost daljem jačanju bilateralnih odnosa BiH i Perua.Bećirović je rekao da je u interesu BiH jačati odnose sa državama Latinske Amerike, posebno Peruom, te je u tom kontekstu i razgovarano o mogućnostima unapređenja bilateralne saradnje BiH i Perua.Bećirović je poželio uspješnu diplomatsku misiju ambasadoru Edgardu Arturu Péreza Alvánu, saopćeno je iz Predsjedništva BiH.

Na ceremoniji predaje akreditivnog pisma rečeno je da Bosna i Hercegovina i Republika Peru imaju dobre i prijateljske bilateralne odnose

Bećirović primio novoimenovanog ambasadora Republike Peru

Bećirović primio novoimenovanog ambasadora Republike Peru za BiH


Na suđenju bivšem državnom ministru za ljudska prava i izbjeglice Milošu Lučiću i ostalima za zloupotrebu položaja, svjedok Tužilaštva Bosne i Hercegovine rekao je da je bio u timu istražitelja koji su vršili uviđaj u Ministarstvu prilikom kojeg je izuzeta određena dokumentacija.Muhamed Šehović, bivši policijski službenik u Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA) je potvrdio da je učestvovao u obradi videosnimka s benzinske pumpe na kojem se vidi da pripadnik obezbjeđenja bivšeg ministra sipa gorivo u privatno vozilo, piše <a href="https://detektor.ba/2024/11/04/lucic-i-ostali-tri-sedmice-uvidjaja-u-ministarstvu-za-ljudska-prava-i-izbjeglice/">detektor.ba</a>.<h2>Istražni tim SIPA-e</h2>Šehović je rekao da je sa ostalim članovima istražnog tima SIPA-e pristupio uviđaju u Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice, te da su izuzeli dokumentaciju o trošenju sredstava sa službene kartice Ministarstva.- Tri sedmice je trajao uviđaj - rekao je Šehović i dodao da su izuzeti fiskalni računi izdati u nekoliko restorana u Istočnom Sarajevu.Posvjedočio je da su svu dokumentaciju obilježili tragom, fotografisali i sačinili izvještaj.Tužilaštvo je prezentovalo tri odluke koje je potpisao Miloš Lučić, a koje se tiču odobravanja korištenja troškova reprezentacije povodom poslovnih sastanaka.- Nama je ovdje bilo indikativno vrijeme izdavanja računa - rekao je Šehović.<h2>Optužnica&nbsp;</h2>Optužnica tereti Lučića da je od maja 2020. do decembra 2022. odobravao sebi korištenje sredstava reprezentacije kako bi pribavio imovinsku korist, zloupotrebljavao službenu platnu bankovnu karticu za točenje goriva u različita vozila – koja nisu bila u vlasništvu Ministarstva, održavao vozila mimo odabranih i ovlaštenih servisa, te prisvojio elektronsku opremu Ministarstva za koju je lažno prijavio da je ukradena. Tereti se i za pronevjeru u službi.Prema navodima optužnice – u kojoj su, uz Lučića, optuženi Siniša Papaz kao vlasnik ugostiteljskog objekta, Mirko Ristović kao vlasnik autolakirnice, te Dalibor Šehovac kao vlasnik autoservisa – bivši ministar Lučić je postupao protivno odredbama koje definišu i regulišu trošenje i korištenje novčanih i materijalnih sredstava Ministarstva.U unakrsnom ispitivanju, Lučićeva advokatica Vasvija Vidović pitala je da li je saslušavao svjedoke jer je bio član operativnog tima akcije “Dijamant 2“, a Šehović je potvrdio, kao i da je saslušao optužene Papaza i Šehovca, te da nijedno ispitivanje nije snimano jer nisu imali opremu.Vidović je pitala svjedoka zašto je on kao službeno lice radio kao zapisničar, ako su svjedoci saslušavani u prostorijama SIPA-e i Tužilaštva, a Šehović je odgovorio da je takva praksa.- Formira se tim od troje-četvero ljudi. Sve mi radimo, i budemo zapisničari i vodimo intervjue - rekao je svjedok, na šta je Vidović ustvrdila da su ti dokazi nezakonito prikupljeni.Svjedok Slaviša Lučić ispričao je da je u ovom predmetu postupao kao stručno lice zaposleno u službi za operativnu podruku pri SIPA-i, gdje vrši kompjuterske analize i kriminalističke ekspertize, te da nije bio informisan o detaljima istrage.<h2>Svjedok&nbsp;</h2>Svjedok je rekao da je naredbu za vještačenje izdalo Tužilaštvo BiH, a dostavljena su dva telefona i tablet.- Zadatak je bio da se izvuku svi mogući podaci s mobilnih telefona i tableta i pripadajućih SIM kartica - rekao je svjedok.Kazao da su uspjeli izvršiti vještačenje telefona i jedne SIM kartice, a druge i tableta nisu jer su bili zaključani šiframa koje softverima nije bilo moguće zaobići.Vidović je pitala da li je dobio naredbu da izdvoji podatke za koje smatra da su relevantni za ovaj predmet, a svjedok je odgovorio da je izvučene podatke iz telefona proslijedio dalje, jer se ne bavi analitikom.Termin nastavka suđenja bit će naknadno poznat.

Tri sedmice je trajao uviđaj - rekao je Šehović

Miloš Lučić s braniteljicom Ninom Karačić-Brković

Lučić i ostali: Tri sedmice uviđaja u Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice


Od 14,55 sati promet se odvija neometano na svim prijelazima u zoni odgovornosti JGP Doljani, saopćila je u ponedjeljak poslijepodne Granična policija BiH na svojim internetskim stranicama.U saopćenju podsjećaju da je danas na Međunarodnom graničnom prelazu Bijača od 09,10 do 14,55 sati došlo do obustave saobraćaja na jednoj traci za teretna motorna vozila na ulazu i izlazu iz carinskog terminala BiH uslijed protesta vozača teretnih vozila iz BiH.U navedenom periodu, dodaju, promet putničkih automobila i autobusa odvijao se redovno.

Od 9:10 do 14:55 došlo je do obustave saobraćaja na jednoj traci za teretna vozila na ulazu i izlazu iz carinskog terminala BiH

Okončan protest vozača na GP Bijača: Saobraćaj se odvija neometano

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović primio je akreditivno pismo ambasadoricе Republike Južne Afrike za Bosnu i Hercegovinu sa sjedištem u Atini Lindiwe Msengana-Ndlela. Predsjedavajući Bećirović je na početku ceremonije istakao da Bosna i Hercegovina ostaje posvećena iskrenom prijateljstvu prema Republici Južnoj Africi i zemljama afričkog kontinenta. Ponovio je opredijeljenost i podršku Bosne i Hercegovine borbi za demokratiju i zaštitu vladavine prava na afričkom kontinentu, i u ostatku svijeta.Na sastanku, Bećirović je ukazao na značaj aktivizma Nelsona Mandele u borbi za slobodu i ljudska prava.- Naša je zadaća da se borimo protiv diskriminacije, aparthejda i kršenja ljudskih prava. Svi ljudi moraju imati jednaka ljudska prava bez obzira na njihovu rasnu, etničku, vjersku ili neku drugu pripadnost - rekao je Bećirović.Sagovornici su izrazili spremnost za nastavak uspješne političke saradnje.Predsjedavajući Bećirović je zahvalio Republici Južnoj Africi na podršci prilikom usvajanja Međunarodnog dana sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici 1995., u Generalnoj skupštini UN-a.Pri susretu je izražena spremnost za produbljenje ekonomske saradnje. Sagovornici su inicirali razmjenu posjeta na najvišem nivou, potpisivanje bazičnih sporazuma, kao i direktno povezivanje privrednika.Novoimenovana ambasadorica Msengana-Ndlela je izrazila namjeru za unapređenje svih vidova saradnje u oblastima od zajedničkog interesa, sa akcentom na saradnju u oblasti rudarstva, poljoprivrede i obnovljivih izvora energije.Predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović je poželio uspješnu diplomatsku misiju u Bosni i Hercegovini novoimenovanoj ambasadorici Republike Južne Afrike Lindiwe Msengana-Ndlela, saopćeno je iz Službe za odnose s javnošću Predsjedništva BiH.&nbsp;

Na sastanku, Bećirović je ukazao na značaj aktivizma Nelsona Mandele u borbi za slobodu i ljudska prava

Bećirović primio akreditivno pismo ambasadoricе Republike Južne Afrike

Bećirović primio akreditivno pismo ambasadoricе Republike Južne Afrike za BiH


Na suđenju za zločine počinjene u septembru 1992. u Bijeljini, svjedok Državnog tužilaštva je izjavio da je od komšija bošnjačke nacionalnosti u Bukrešu saznao da im optuženi Stevo Bokarić dolazi do kuća i govori da trebaju da idu.Miroslav Gospavić je posvjedočio da je prije početka rata živio u Bukrešu u Bijeljini i da je poznavao porodice Sarajlić, Malagić i Sejmenović, koje su do septembra ili oktobra 1992. ostale u Bukrešu, piše <a href="https://detektor.ba/2024/11/04/miljanovic-i-ostali-cuo-da-su-komsije-ubijene-na-drini/">detektor.ba</a>.<h2>Svjedok&nbsp;</h2>Svjedok je izjavio kako ima saznanja da su oni nestali, ali da u to vrijeme nije bio kući, nego na liniji. Gospavić se prisjetio da se sa Stevom Bokarićem upoznao u maju ili junu 1992. jer ga je optuženi tada upitao da li ima neka kuća u koju bi se on mogao useliti, nakon čega ga je svjedok odveo u kuću porodice Kadrić.Izjavio je da su obojica jedno vrijeme bili u Vojnoj policiji jer ga je Bokarić pozvao. Nakon što mu je tužiteljica Eldina Biuk pročitala izjavu iz istrage u kojoj je kazao da je od komšija bošnjačke nacionalnosti saznao da im Bokarić dolazi do kuća i govori da trebaju ići, poslije čega je Bokariću rekao: “Stevo, šta ti to treba da ljude plašiš?”, svjedok je potvrdio svoje navode.Gospavić je izjavio kako je čuo da su njegove komšije odvedene i ubijene na Drini. Potvrdio je svoju izjavu iz istrage u kojoj je kazao da je čuo da su to uradili pripadnici policijske jedinice “Pahuljice”, ali kako nikoga od njih nije poznavao.Odgovarajući na pitanja Odbrane, svjedok je potvrdio da mu je tokom istrage rečeno da ga je Bokarić optužio da je bacao bombe na kuće i palio sijeno te da ga ni za koga drugog nisu pitali osim za Bokarića. Gospavić je kazao kako je on bio u Kriznom štabu u Mjesnoj zajednici, gdje su ljudi pronalazili smještaj, te je negirao da se iko žalio na Bokarića zbog smještaja.<h2>Nestanak porodica</h2>Dodao je kako nikada nije čuo da je Bokarić imao neke veze s nestankom porodica Malagić, Sarajlić i Sejmenović, čije su kuće bile udaljene 700 metara od Bokarićeve.Nenad Marković je posvjedočio da je živio na Sokocu te bio angažovan u Prvoj romanijskoj brigadi do ljeta 1992., nakon čega je prešao u specijalnu jedinicu Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske (MUP RS). Dodao je da je jedinica bila smještena u zgradi u Bijeljini te da poznaje neke optužene koji su bili u toj jedinici.Naveo je kako nema saznanja gdje se nalazi Bukreš te da ne zna ništa o stradanju civila u tom naselju, kao niti gdje su pripadnici njegove jedinice bili u tom momentu. Dodao je kako se ne sjeća gdje je bio u septembru 1992. te da su kružile glasine u Bijeljini i raznorazne informacije o ovom događaju.Nakon što mu je tužiteljica Biuk pročitala dio iz izjave u kojoj je kazao kako pripadnicima jedinice ne može dati alibi, svjedok je rekao kako to jeste izjavio.Tokom unakrsnog ispitivanja, svjedok je potvrdio svoju izjavu iz istrage u kojoj je rekao kako im niko iz lokalne policije u Bijeljini nije mogao izdavati naredbe.Živanu Miljanoviću, Stevi Bokariću, Jovici Petroviću, Mirku Simiću zvanom Dizna, Ljubi Markoviću, Slavenku Kočeviću, Zvonku Pržulju, Milenku Samardžiji i Kosti Staniću, nekadašnjim rukovodiocima i pripadnicima policijskih snaga iz Bijeljine i Sokoca, na teret se stavljaju odvođenja i ubistva 22 civila bošnjačke nacionalnosti iz naselja Bukreš u noći s 24. na 25. septembar 1992. godine. Samardžija je optužen i da je na obali Drine iz neposredne blizine pucao u trojicu muškaraca koje je policija privela 11. septembra 1992.Azra Mehmedspahić je ispričala da je porijeklom iz Bukreša, gdje je, između ostalog, živjela njena majka Rašida Sarajlić, brat Muharem, snaha Derviša i njihova djeca te amidža Izudin i strina Zurjeta. Ona se prisjetila da su u tom naselju živjele i porodice Sejmenović i Malagić.<h2>Svjedokinja&nbsp;</h2>Svjedokinja se prisjetila kako je početkom maja 1992. kontaktirala svog amidžića Osmana, koji joj je saopćio da se njena porodica krije i da su dobro.Mehmedspahić je ispričala kako je čula da je Miroslav Gospavić išao do raznih porodica te im govorio da će biti odvedeni. Dodala je da su tijela članova njene porodice pronađena u Sremskoj Mitrovici te na drugim mjestima.Suđenje se nastavlja 11. novembra.

Svjedok je izjavio kako ima saznanja da su oni nestali, ali da u to vrijeme nije bio kući, nego na liniji

Kuće iz kojih su odvedeni civili u naselju Bukreš kod Bijeljine

Miljanović i ostali: Čuo da su komšije ubijene na Drini


Obraćanje Obrenke Slijepčević iz Komisije za sprečavanje sukoba interesa RS na sjednici NSRS privuklo je veliku pažnju.- Što se tiče gospodina iz Gradiške (op.a. Radislav Dončić) koji mi je rekao da podnesem ostavku, povrijedili ste Krivični zakon, uvrijedili ste me i u tom smislu preispitat će se vaš lični napad jer ovdje Obrenka Slijepčević vas predstavlja, sedam članova komisije redovno. Ja sam škole završila redovno, vukovac, gimnazijalac, prva diplomirala i ostalo. Gospoda koja su diplomirala iza Lesnine neka se sklone. Kod nas u Agenciji nema iza Lesnine i izaćoška ili podgradaca gospodine. Kako neko radi dvije ili pet funkcija – ne znam - rekla je.Dodala je da je Vučurević bio prvi slučaj koji je radio na pet funkcija i podnio upit da li je u sukobu interesa.- Ja sam mu rekla formalno-pravno ne, ali moralno shodno članu 3., dignitetu članu 2. kako vi vršite funkciju grada? Iza toga nikada više nije bio gradonačelnik - kazala je.Rekla je i da će privoditi poslanike.- Meni nema ništa drugo nego da vas iduće sedmice privodim jednog po jednog i da podnesete izvještaj ko je to učinio sukob interesa - poručila je Slijepčević.Naime, njoj je zasmetalo to što je Radislav Dončić je nazvao poltronom vlasti.

Njoj je zasmetalo to što je Radislav Dončić je nazvao poltronom vlasti

Slijepčević hvalila sebe, rekla ko je obavljao pet funkcija, pa poručila: Ne preostaje mi ništa nego da vas počnem privoditi

Romobil Ninebot, nov, točkovi 10,5 cm, domet 65 kilometara

Sve na jednom mjestu: Kuća u Rakovici s 1.300 m2 voćnjaka, Octavia 1,9 TDI, zanatske usluge...

Apelaciono odjeljenje Suda BiH danas je zaprimilo dvije žalbe političkog subjekta SNSD protiv odluke Centralne izborne komisije u vezi sa izborima za načelnika opštine Bosanski Petrovac, rečeno je Srni iz Suda.- Odluke u oba predmeta će biti donesene u zakonom propisanom roku od tri dana, te će nakon dostave strankama biti objavljene na veb stranici Suda i time dostupne javnosti - rečeno je Srni u Sudu.Predsjednik Općinskog odbora SNSD-a Bosanski Petrovac Nemanja Davidović izjavio je u petak, 1. novembra, za Srnu da je CIK BiH, 72 minute nakon što je SNSD podnio zahtjev za poništenje izbora za poziciju načelnika ove lokalne zajednice, isti odbila.Kandidatkinja SNSD-a za načelnika opštine Bosanski Petrovac Bobana Velaga Lipić izjavila je Srni da su njeni sugrađani pokazali da je žele za načelnika i da su je izabrali, ali da je CIK BiH odlučio da to bude Mahmut Jukić iz SDA.Podsjećamo, nakon Velaga-Lipić je nakon prebrojavanja glasova imala jedan glas prednosti u odnosu na SDA-ovog Mahmuta Jukića, no nakon toga je upućen zahtjev za ponovno brojanje glasova. Nakon ponovnog brojanja glasova utvrđeno je da je Jukić pobijedio s četiri glasa razlike.

Kandidatkinja SNSD-a Bobana Velaga Lipić izjavila je Srni da su njeni sugrađani pokazali da je žele za načelnika i da su je izabrali

Nastavlja se saga: Sud zaprimio dvije žalbe SNSD-a vezano za izbor načelnika u Bosanskom Petrovcu

Iskusni članovi Planinarskog udruženja "Klek" iz Goražda ponovo su osvojili najviši vrh Bosne i Hercegovine - Maglić.Ovog puta odlučili su se za zahtjevniju alpinističku stazu koju su uspješno savladali te su sa nadmorske visine od 2.386 metara uživali u prizoru koji se rijetko viđa.Predsjednik Udruženja Samir Hodžić ističe da se jesenji pohod na Maglić organizuje svake godine.- Sada smo izabrali zahtjevniju rutu, od ukupno tri smjera i to je jedan od najtežih. Svih deset članova se uspješno popelo na Maglić. Nismo mogli organizirati veći pohod jer dan je kraći, tako da smo odabrali manju ali iskusnu ekipu - pojasnio je Hodžić. Naglašava da je uspon na Maglić posebno iskustvo za svakog planinara.- Svaki korak kroz ovaj prirodni spektakl bio je poseban, ali i izazovan. Staza do vrha Maglića je tehnički zahtjevna, a na nekoliko ključnih dijelova opremljena čeličnim sajlama koje su pružile dodatnu sigurnost na strmim usponima. Sa svakim korakom naprijed, motivacija je rasla, a osjećaj postignuća na vrhu je neopisiv. Pogled s Maglića nagradio je sve naše napore - panorame koje oduzimaju dah, planine u jesenjem ruhu i snagu prirode koja nas inspirira. Sav umor nestane kada dođete do cilja i to je neopisiv osjećaj - kazao je on.Članovi Planinarskog udruženja "Klek" i ove godine će na Dan državnosti BiH posjetiti kraljevski grad Bobovac. - To nam je obaveza koju ispunjavamo svake godine. U ovoj još planiramo organizovati uspon na feratu, čelični put po stijenama, kako bi smo isprobali opremu koju smo dobili od kompanije Ginex kojoj smo neizmjerno zahvalni. Uspjeli smo obezbijediti opremu za ljetne i zimske uslove, što će značajno olakšati naše buduće aktivnosti - kazao je predsjednik PU "Klek" Goražde uz napomenu da zahvaljujući ovom projektu Udruženje sada ima i mogućnost iznamljivanja alpinističke opreme.

Nismo mogli organizirati veći pohod jer dan je kraći, tako da smo odabrali manju ali iskusnu ekipu, pojasnio je Hodžić

Planinarsko udruženje "Klek" iz Goražda

Planinari goraždanskog "Kleka" ponovo osvojili najviši vrh BiH

Desetine miliona građana već su iskoristile mogućnost prijevremenog glasanja na izborima za predsjednika i Kongres SAD koji se održavaju sutra. Glasao je i profesor na Odsjeku za međunarodne odnose i evropske studije Univerziteta Burch Adis Maksić, američki student, ekspert koji je u SAD proveo 20 godina života, gdje je i doktorirao. Odlično poznaje specifičan izborni sistem i raspoloženje birača uoči neizvjesne utrke u utorak.<h2>Najveća prekretnica</h2>- Ovo je, nakon Hladnog rata, možda najveća prekretnica pred kojom se nalazi najjača svjetska sila, ali i cijeli svijet. Niko ne može sa sigurnošću reći šta će se desiti. Donald Tramp (Trump) je najblaži mogući favorit, ali bilo ko sa stavom da će pobijediti ovaj ili onaj kandidat ili gleda u kristalnu kuglu ili nije ozbiljan - kaže Maksić.Trampovu popularnost objašnjava politikom podjela, stereotipa, demagogije i populizma, koja jača predrasude i strahove kod ljudi, ubirući jeftine političke poene. S druge strane, kandidatkinja demokrata Kamala Haris (Harris) računa na glasove građana koje Trampova politika zabrinjava, pa bi veliki dio njih mogao doći od onih koji glasaju protiv Trampa, a ne za nju.- To je taj sentiment koji ona pokušava da probudi, da sebe predstavi kao branu od te demagogije, kao osobu koja će zaštititi SAD od gubitka demokratije, slobode i samog identiteta države - ističe Maksić.U kompliciranom elektorskom sistemu američke izbore odlučuju tzv. swing države. Iako genocid u Palestini nije dominantna tema, glasovi Amerikanaca arapskog porijekla, razočaranih zbog podrške SAD Izraelu, mogli bi presudno utjecati na rezultate u Mičigenu.<h2>Situacija u Gazi </h2>- Ako desetine hiljada tih ljudi ne izađu na izbore ili ako glasaju za Trampa, Haris će izgubiti Mičigen, a ako izgubi Mičigen, vjerovatno će izgubiti i izbore. To je jedini razlog zbog kojeg situacija u Gazi poprima ovoliki značaj za američke izbore. S druge strane, ako Haris zauzme propalestinski stav, to je može koštati u drugim državama, posebno Pensilvaniji, gdje žive stotine hiljada jevrejskih glasača. Tramp je bio u Mičigenu, obećavao da će zaustaviti rat i uspio je, što je, prema mom mišljenju, psihološko-sociološki fenomen, da pridobije načelnike pojedinih lokalnih zajednica, muslimane, koji su pozvali građane da glasaju za Trampa. Iako je on ranije Bajdena nazivao propalestincem i osuđivao sadašnju vladu da ne podržavaju dovoljno Izrael. Tramp ne nudi odgovor kako će zaustaviti rat. Ako je kraj rata tako što će dodatno poniziti Palestince, ili Rusiji dati ono što želi u Ukrajini, svako na taj način može završiti rat - kaže Maksić.<h2>Nepovredivost granica</h2>Uvjeren je da nakon ovih izbora ni SAD ni svijet neće biti isti. Ako pobijedi Tramp, američku administraciju očekuje reorganizacija, a dosadašnju politiku zaokret, posebno ako republikanci dobiju kontrolu nad Kongresom.- U toj situaciji, pošto već imaju kontrolu nad Vrhovnim sudom, ovaj čovjek bi imao odriješene ruke da provede ono što je naumio. Kakva god bila, američka vanjska politika proteklih decenija vodila se principom nepovredivosti granica, dok je Tramp na Kosovu lansirao ideju podjele. Dakle, to je čovjek koji će od slučaja do slučaja zauzimati stavove, a povlačenjem SAD iz određenih područja, poput Balkana, veliko je pitanje koja će sila popuniti tu prazninu. U slučaju pobjede Haris, SAD će nastaviti kao do sada, ali pitanje je šta će se desiti sa SAD zato što Tramp neće prihvatiti rezultate - naglašava profesor Maksić. &nbsp;U slučaju pobjede Trampa, promjene u BiH bi se osjetile dugoročno, i to slabljenjem američkog utjecaja, ali i NATO-a, kaže Maksić, što bi BiH vodilo u nestabilnost i neizvjesnost.

Trampovu popularnost objašnjava politikom podjela, stereotipa, demagogije i populizma, koja jača predrasude i strahove kod ljudi

Maksić: Neki će glasati protiv Trampa, a ne za Haris

Sindikat policije USK upozorio na lošu opremljenost i sigurnost policijskih službenika

Faruk Muharemović za "Avaz": Dosta je demagogije, gradnja u Sarajevu se ne može i ne treba zabraniti

Kćerka bivšeg gradonačelnika Barcelone Paskuala Maragalja za "Avaz": Teško je bilo kada je mom ocu dijagnosticirana Alzheimerova bolest

Blagojević i ostali: Saznanja o zatvorenim muškarcima u Karakaju

Taranjac i ostali: Materijalni dokazi Obradovićeve odbrane

Poznat termin dženaze muftiji Omerbašiću

Bećirović primio novoimenovanog ambasadora Republike Peru za BiH

Lučić i ostali: Tri sedmice uviđaja u Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice

Okončan protest vozača na GP Bijača: Saobraćaj se odvija neometano

Bećirović primio akreditivno pismo ambasadoricе Republike Južne Afrike za BiH

Miljanović i ostali: Čuo da su komšije ubijene na Drini

Slijepčević hvalila sebe, rekla ko je obavljao pet funkcija, pa poručila: Ne preostaje mi ništa nego da vas počnem privoditi

Sve na jednom mjestu: Kuća u Rakovici s 1.300 m2 voćnjaka, Octavia 1,9 TDI, zanatske usluge...

Nastavlja se saga: Sud zaprimio dvije žalbe SNSD-a vezano za izbor načelnika u Bosanskom Petrovcu

Planinari goraždanskog "Kleka" ponovo osvojili najviši vrh BiH

Adis Maksić, uoči američkih izbora, za "Avaz": Nakon 5. novembra svijet više neće biti isti

BiH

Sindikat policije USK upozorio na lošu opremljenost i sigurnost policijskih službenika

Faruk Muharemović za "Avaz": Dosta je demagogije, gradnja u Sarajevu se ne može i ne treba zabraniti

Kćerka bivšeg gradonačelnika Barcelone Paskuala Maragalja za "Avaz": Teško je bilo kada je mom ocu dijagnosticirana Alzheimerova bolest

Blagojević i ostali: Saznanja o zatvorenim muškarcima u Karakaju

Taranjac i ostali: Materijalni dokazi Obradovićeve odbrane

Poznat termin dženaze muftiji Omerbašiću

Bećirović primio novoimenovanog ambasadora Republike Peru za BiH

Lučić i ostali: Tri sedmice uviđaja u Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice

Okončan protest vozača na GP Bijača: Saobraćaj se odvija neometano

Bećirović primio akreditivno pismo ambasadoricе Republike Južne Afrike za BiH

Miljanović i ostali: Čuo da su komšije ubijene na Drini

Slijepčević hvalila sebe, rekla ko je obavljao pet funkcija, pa poručila: Ne preostaje mi ništa nego da vas počnem privoditi

Sve na jednom mjestu: Kuća u Rakovici s 1.300 m2 voćnjaka, Octavia 1,9 TDI, zanatske usluge...

Nastavlja se saga: Sud zaprimio dvije žalbe SNSD-a vezano za izbor načelnika u Bosanskom Petrovcu

Planinari goraždanskog "Kleka" ponovo osvojili najviši vrh BiH

Adis Maksić, uoči američkih izbora, za "Avaz": Nakon 5. novembra svijet više neće biti isti