Gradonačelnik Brčko Distrikta BiH Siniša Milić, predsjednik Skupštine Damir Bulčević i zamjenik predsjednika Skupštine Ivo Filipović sastali su se danas u Brčkom s predsjedavajućim arbitrom Arbitražnog tribunala za Brčko Johnom Clintom Williamsonom i supervizorom Luisom Krishokom.Tokom sastanka razgovaralo se o trenutnoj političkoj situaciji u Distriktu, funkcioniranju institucija i nastavku ekonomskog i infrastrukturnog razvoja.Čelnici Distrikta istaknuli su da politička situacija u BiH nije značajno utjecala na građane Brčkog, te da je fokus lokalne vlasti ostao na unaprjeđenju ekonomije i infrastrukture.Williamson je izrazio zadovoljstvo radom Vlade i Skupštine Brčko Distrikta, te je pozvao vlasti da nastave provoditi politike usklađene s odlukama Arbitražnog tribunala, priopćeno je iz Vlade Brčko distrikta BiH.

Čelnici Distrikta istaknuli su da politička situacija u BiH nije značajno utjecala na građane Brčkog

Čelnici Brčkog razgovarali s predsjedavajućim arbitrom Džonom Vilijamsonom

Haris Pašović u Kamernom teatru 55 Sarajevo priprema predstavu "Tebe ljubi duša moja". Reditelj potpisuje i tekst za ovu predstavu, a premijera se očekuje u drugoj polovini juna. Osim naziva, o predstavi se ništa do sada nije znalo, a Pašović je za „Dnevni avaz“ otkrio čemu, zapravo, teži s ovom predstavom.<h2>Istinite priče</h2>- Već dugo nosim tu priču koja je inspirisana s nekoliko istinitih priča, koje su se dogodile u Sarajevu i u našem okruženju. Priča je to o ljubavi. I mi nekako živimo u svijetu u kojem je sve stalno strašno. Strašna je politika. Svaki dan nas plaše: „Bit će rat, bit će ovo, bit će ono...“, poskupljenja, ludila. Mi jednostavno smo opkoljeni i stalno smo na udaru s nekom strašnom stvarnošću. Ono što mene zanima u ovome je priča o ljudskom srcu. Priča o ljudima koji su, uprkos tim problemima sa kojima se svi susrećemo, odlučili se da budu sretni zato što se vole – otkrio je Pašović.Dodao je da ima i segmenata drame i komedije.- Kao što imaju sve ljubavi, ali i strasti, i melodrame. I ja iskreno jedva čekam da počnemo s probama. Radimo, sad mi smo još u fazi nekog kastinga, tako da ćemo to uskoro da završimo, pa ćemo i da objavimo podjelu. Sad još ne možemo, ali uglavnom će to biti kombinacija naših velikih glumaca i naših mladih glumaca, koji sve više osvajaju pozorišne scene – istakao je Pašović.Smatra da, kako je sam istakao, u svom ludilu koje nas trenutno okružuje, ljubav se apsolutno može izabrati, samo je pitanje kako ljudi postave prioritete.<h2>Nije tako</h2>- Ako mi postavimo prioritete, tako da se stalno pitamo i brinemo šta će reći koji političar, da reagujemo stalno na političke izjave, na političke provokacije, na bilo šta što dolazi iz svakodnevog političkog života, na medijske, ponekad, pretjerane naslove i tako, mi onda živimo stalno u jednom stresu, stalno u jednom strahu da će nam se dogoditi nešto grozno. Svijet izgleda sve grozniji i grozniji svakoga dana, a zapravo kad pogledam oko sebe, to nije tako. Bez obzira na sve to što se događa, ljudi i dalje žele da pronađu ljubav svog života, žele da imaju porodicu, žele da imaju djecu, žele da žive sretno. Mene zanima taj intimni svijet na koji ljudi imaju pravo. Možemo reći da od svih ljudskih prava najugroženije je pravo na ljubav - istakao je reditelj.<h2>Napraviti ljubav istinitom</h2>- Želim da kroz naslov upozorim na temu predstave. „Tebe ljubi duša moja“ je tako poetično i romantično, znači sve ono što nam nedostaje u svakodnevnom životu, i poezija i ljubav, romantičnost i sve ono što naše srce traži. E, ovo će biti predstava za naše srce, to je predstava o sarajevskoj ljubavi i mislim da nekako je veliko to iskušenje pred nama kako napraviti ljubav istinitom. To nije ljubav iz neke sapunice, već je stvarna. Pozorište mora istinito o tim stvarima da govori – rekao je Pašović.

Počele pripreme za predstavu "Tebe ljubi duša moja" u Kamernom teatru. Od svih ljudskih prava najugroženije je pravo na ljubav

Pašović: Mene zanima taj intimni svijet 

Reditelj Haris Pašović za "Avaz": Politika je strašna, svaki dan nas plaše 

Nakon sastanka lidera HDZ-a BiH i predsjednika opozicionih stranaka iz RS na Kupresu, rasplet situacije u parlamentarnoj većini na državnom nivou očekuje se početkom aprila. Na sastanku HDZ-a BiH i Trojke, kao aktuelnih partnera iz FBiH, te SDS-a, PDP-a i Liste za pravdu i red, dok stižu signali da bi se i NES mogao priključiti parlamentarnoj većini, trebao bi biti dogovoren program za narednih godinu i po.&nbsp; &nbsp;&nbsp;<h2>Izlaz iz krize</h2>- Taj sastanak može biti neki putokaz za izlazak iz krize i za eventualnu stabilizaciju odnosa. Iako mislim da je to tek početak tog puta, na kojem svi učesnici moraju imati povjerenje, prvo međusobno, a zatim i vjeru i odgovornost da taj posao mogu finalizirati. Puno je izazova na tom putu, vrijeme je za odlučnost i hrabrost – kazao je za “Avaz” delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH i predsjednik HDZ-a 1990 Ilija Cvitanović.On se jučer sastao s kolegom Branislavom Borenovićem iz PDP-a, koji je nakon susreta poručio da je, osim dogovora o smirivanju tenzija, rekonstrukciji Vijeća ministara BiH i deblokadi evropskog puta, vrijeme i za izmjene Izbornog zakona, kako bi se odnosi u potpunosti relaksirali. <h2>Izborni zakon</h2>Cvitanović kaže da s Borenovićem korektno sarađuje već 15 godina i da izborni zakon jeste bio jedna od tema njihovih razgovora. Pred novom većinom je i težak izazov, kako prevazići blokade u Domu naroda PSBiH, u slučaju da SNSD-ovi delegati odluče da se ne pojavljuju na sjednicama. &nbsp;&nbsp;- Dom naroda je i prošle dvije godine često funkcionirao bez jasne većine. Vjerujem da postoji dovoljan broj izaslanika koji žele put BiH ka Evropskoj uniji i na tom tragu treba tražiti rješenja u Domu naroda. Iskreno, ne vjerujem u blokade. Kada je riječ o očekivanjima da ih spriječi visoki predstavnik, smatram da se ne treba miješati. Odgovornost je na bh. političarima – ističe Cvitanović.

Taj sastanak može biti neki putokaz za izlazak iz krize i za eventualnu stabilizaciju odnosa, kaže Cvitanović

Predsjednik HDZ-a 1990 Ilija Cvitanović za "Avaz": Vrijeme je za odlučnost i hrabrost

Potrošačke cijene su skoro svakog mjeseca više u odnosu na onaj prethodni, pa su tako u februaru porasle za 0,7 posto u odnosu na januar, kako je izvijestio Federalni zavod za statistiku. Gotovo najveći rast cijena od 1,4 posto odnosi se na hranu i bezalkoholna pića, a u odnosu na februar protekle godine cijene su porasle za 3,4 posto.<h2>Svjetska baza</h2>Tako je, podsjetimo, i sindikalna potrošačka korpa svakog mjeseca cjenovno viša. U proteklom mjesecu iznosila je 3.157,40 KM, a riječ je o minimalnim troškovima četveročlane porodice. Međutim, prema podacima portala Numbeo, najveće svjetske baze podataka o troškovima i kvaliteti života, stanovanju i drugim relevantnim parametrima, mjesečni troškovi za četveročlanu porodicu u BiH iznose 3.849,90 KM, i to bez najamnine, dok su za pojedinca ti troškovi, također, bez rente, gotovo 1.127 KM.Podaci koji su dati odražavaju troškove osnovnih životnih namirnica, odjeće i obuće, troškova struje, telefona, interneta, prijevoza, izdataka za školovanje, vrtić i slično, kao i restorana te drugih bitnih aspekata svakodnevnog života.

Međutim, kada uporedimo BiH sa susjednim zemljama, prema podacima Numbea, koji nisu uvijek usklađeni sa službenom statistikom, troškovi života su u našoj zemlji jefitiniji u odnosu na Hrvatsku, Srbiju, ali i Crnu Goru.Tako prosječni mjesečni troškovi života u Hrvatskoj za četveročlanu porodicu, prema Numbeu, iznose 2.632, 40 eura ili 5.155,70 KM bez najamnine, a samca 1.475 KM.Prema istim podacima, troškovi života u Hrvatskoj su za 36,2 posto viši nego u BiH.<h2>Crna Gora i Srbija</h2>Četveročlana porodica u Srbiji prosječno mjesečno treba 4.185,5 KM, a jedna osoba 1.228 KM. Prema Numbeu, troškovi života u Srbiji su za 13,3 posto viši nego u BiH. Prosječni mjesečni troškovi jedne porodice u Crnoj Gori iznose 4.287,70 KM, a pojedinca 1.218,20 KM. U Crnoj Gori su tako troškovi života za 13,4 posto viši nego u BiH. Međutim, u našim susjednim zemljama su i prosječne plaće više nego kod nas. Prema posljednjim podacima, prosječna plaća isplaćena u Hrvatskoj je iznosila 2.671,62 KM, u Srbiji 1.803.97 KM, a u Crnoj Gori 1.979,27 KM.U FBiH prosječna plaća je prema posljednim podacima iznosila 1.428 KM.<h2>Sarajevo najskuplje</h2>Međutim, mjesečni troškovi porodice u glavnom gradu BiH iznose 4.088,80 KM, a pojedinca 1.198,80 KM. Tako su, naprimjer, osnovni troškovi struje, vode, komunalija i slično za stan od 85 kvadratnih metara u Sarajevu 305,44 KM, dok je prosjek BiH 278,88 KM. Troškovi vrtića i sličnih ustanova u Sarajevu su mjesečno 428,33 KM, a prosjek BiH je 317 KM.

Prosječne plaće su više u Srbiji, Hrvatskoj i Crnoj Gori nego kod nas. Troškovi pojedinca gotovo 1.127 KM

Potrošačke cijene su svakog mjeseca više

Četveročlanoj porodici za mjesec treba 3.900 KM: Troškovi života u BiH niži nego u susjednim zemljama

Uprkos potjernici, predsjednik RS Milorad Dodik jučer je prešao granicu sa Srbijom.&nbsp;Pokušava li vlast u RS trenutno stanje nametnuti kao trajno, imaju li institucije snage i kapaciteta izaći na kraj sa ovom krizom, je li HDZ BiH definitivno okrenula leđa SNSD-u za Dan uživo komentarisao je novinar "Dnevnog avaza" Danijal Hadžović.- Jasno je da se Dodik boji, nije spreman ići do kraja - poručio je Hadžović.Kompletan intervju pogledajte na <a href="https://n1info.ba/video/dan-uzivo/hadzovic-za-dan-uzivo-jasno-je-da-se-dodik-boji-nije-spreman-ici-do-kraja/" style="background-color: rgb(249, 249, 249);">N1</a>.

Komentirao je da li vlasti u RS pokušavaju trenutno stanje nametnuti kao trajno i da li je HDZ definitivno leđa SNSD-u

Hadžović u "Danu uživo": Jasno je da se Dodik boji, nije spreman ići do kraja

Centralna banka BiH objavila je preliminarnu procjenu godišnje stope rasta realnog BDP-a u iznosu od 2,6 posto, te procjenu inflacije od 3,9 posto za prvi kvartal 2025. godine. Značajno odstupanje u odnosu na ranije procjene, kada je o inflaciji riječ, posljedica je iznenadnog povećanja minimalne plaće za 2025. godinu, obrazloženo je, uz najavu da se i u drugom kvartalu 2025. očekuje značajan rast ukupne i temeljne inflacije.<h2>Industrijska proizvodnja</h2>Od ovakvih procjena, nakon višegodišnje borbe građana s poskupljenjima i padom životnog standarda, više brinu projekcije posljedica trenutne političke i sigurnosne situacije u državi. I Centralne banke navode kako postoji značajan rizik rasta inflacija i pada ekonomske aktivnosti u ovoj godini.- U ovom krugu smo se morali značajno oslanjati na ekspertske procjene efekata promjena povećanja minimalne plate na tržište rada, a da nismo imali niti jedan šok slične magnitude u prošlosti za porediti. Dodatno, podaci za industrijsku proizvodnju nisu bili raspoloživi niti za januar, a trenutni lokalni i globalni politički trendovi, također, mogu rezultirati značajnim šokovima – navodi se u izvještaju CB BiH.Profesor Ekonomskog fakulteta UNSA Željko Šain kaže da političko, ekonomsko, pravno i sigurnosno okruženje u BiH, ali i regionu, Evropi, pa i svijetu, nije bilo teže u posljednjih dvije decenije. Zato logičnim smatra pad ekonomije i postepeni rast inflacije.

<h2>Nemiri u Srbiji</h2>- Nestabilnosti koje imamo u BiH ne daju osnovu za kvalitetno privređivanje, pogotovo što smo otvorena ekonomija koja jako zavisi od susjeda, tako i od dešavanja u EU i globalno. Osim toga što imamo neriješeno stanje u BiH, pa još ne znamo ko je vlast, a ko opozicija, koje zakone može donijeti koji parlament, a koji se mogu provoditi, uz nemire u Srbiji i stanje u Njemačkoj, mi smo dezorijentirani u svakom pogledu – kaže profesor Šain.<h2>Nesigurno područje</h2>BiH se, dodaje, pretvara u nesigurno područje, što rezultira ovakvim projekcijama. Međutim, ni u ovakvoj situaciji nema jasne strategije za izlazak iz problema.- Meni nikako nije jasno kako sve vlade, koje god imamo, ne uvedu krizne ekspertne timove. Mi nećemo da priznamo težinu situacije u kojoj se nalazimo. Ekonomske, na stranu politička. Sad je proljeće i po meni bi entitetske vlade, nadležne za kreiranje ekonomskih politika, trebale maksimalno pomoći proljetnu sjetvu svega što možemo proizvesti od hrane, biljnog i životinjskog porijekla. Ako bi država garantirala otkup, imali bismo veću zaposlenost, veću stabilnost, a imali bismo i veće robne rezerve. Ovo je posljednja sekunda u kojoj vlade to mogu uraditi – ističe prof. dr. Željko Šain.

Nestabilnosti koje imamo u BiH ne daju osnovu za kvalitetno privređivanje, pogotovo što smo otvorena ekonomija koja jako zavisi od susjeda

Jasna upozorenja Centralne banke BiH: Politički trendovi mogli bi rezultirati značajnim šokovima

U Bosni i Hercegovini rat se osjeća u zraku: vođa bosanskih Srba Milorad Dodik poduzeo je konkretne korake ka otcjepljenju RS. Šta EU sada može učiniti, koji međunarodni saveznici podržavaju Dodika i zašto je srpski lider pozvao na lov protiv jednog CSU političara?Eksperti govore o najtežoj krizi od završetka rata u Bosni 1995. godine: vođa bosanskih Srba Milorad Dodik sve glasnije prijeti podjelom Bosne i Hercegovine – i već je poduzeo konkretne korake u tom smjeru, piše austrijski medij <a href="https://www.gmx.at/magazine/politik/krise-bosnien-friedensordnung-spiel-40801518">GMX</a>.Tako je donio zakone prema kojima državne pravosudne i policijske institucije više ne smiju djelovati na teritoriji RS. Bosna i Hercegovina je podijeljena na dva entiteta – Federaciju Bosne i Hercegovine i RS.<h2>Dodik potpaljuje vatru na Balkanu</h2>Sada je lider RS Dodik izmijenio Krivični zakon tako da se kažnjavaju službenici koji nastave raditi u državnim institucijama. Osim toga, najavio je formiranje vlastite granične policije i uveo "Zakon o stranim agentima".U Parlamentu RS sredinom marta izjavio je: "Mi ćemo loviti Šmita". Ovdje se misli na CSU političara Kristijana Šmita (Christian Schmidt), visokog predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini. On kao aktuelni nosilac te funkcije nadgleda političke procese u zemlji i ima ovlaštenja državne vlasti.Ovo su riječi koje dolaze iz usta nekadašnjeg reformatora i nosioca nade. Međutim, danas je lider RS više noćna mora za zapadni Balkan. Dodikove oštre riječi protiv Šmita imaju svoj razlog: krajem 2023. godine potpisao je dva zakona kojima se odluke visokog predstavnika UN-a proglašavaju nevažećim u RS.Zbog toga je Dodik u februaru ove godine pred Sudom Bosne i Hercegovine osuđen na godinu dana zatvora i šestogodišnju zabranu političkog djelovanja. Od tada je protiv njega raspisan i nalog za hapšenje.<h2>Dodik želi podijeliti Bosnu i Hercegovinu</h2>- Retorika o secesiji kod Dodika nije nova, na tome gradi svoju politiku već deset godina - kaže politolog i stručnjak za istočnu Evropu Vedran Džihić.&nbsp;Do sada je prijetio, pravio male korake naprijed i kroz pritisak postizao kompromise.&nbsp;- Zbog toga je država uvijek iznova bila u krizi, institucije su bile blokirane.Sada je Dodik otišao korak dalje.&nbsp;- Njegov učinak u vlasti se pogoršao, opozicija je postala jača, a pritisak iz određenih zemalja EU se povećao - analizira Džihić.&nbsp;Osim toga, presuda ga je dovela u politički neizvjesnu situaciju.Džihić ocjenjuje trenutnu opasnost kao "ogromnu":&nbsp;- Poredak mira je doveden u pitanje - kaže on.&nbsp;Dejtonskim sporazumom iz 1995. godine nastojalo se uspostaviti mirni poredak nakon rata u Bosni.&nbsp;- Za tri naroda stvorena su dva teritorijalna entiteta. U RS većinom žive Srbi, dok u Federaciji Bosne i Hercegovine žive pretežno muslimanski Bošnjaci i bosanski Hrvati - objašnjava ekspert.Međutim, sporazumom iz Dejtona je također određeno da suverenitet i teritorijalni integritet države Bosne i Hercegovine moraju biti očuvani - upravo to Dodik sada krši svojim zakonima.&nbsp;- Također je odlučeno da se u RS ne može započeti novi ustavotvorni proces – prema centralnom ustavu, manji bosanski entitet za to zapravo nema pravo - kaže Džihić.<h2>Dodik je nekada važio za "izdajnika"</h2>Međunarodna zajednica je nakon rata sredinom 1990-ih imala ideju da će se država ujediniti i možda vratiti na stanje prije rata.&nbsp;&nbsp;- Ali to se nije dogodilo. I dalje se politika vodi pozivajući se na druge narode i ugroženost vlastite nacije - kaže Džihić.Pri tome je Dodik nekada i sam važio za "izdajnika" među srpskim nacionalistima. Kada je 1998. godine prvi put postao premijer RS, bosanska država je bila u reformskom procesu – također i ka EU integracijama.&nbsp;- Tada se Dodik predstavljao i djelovao kao konstruktivan političar. Zalagao se za državne reforme, poput uspostavljanja državnog tužilaštva i policijske agencije - podsjeća Džihić.Međutim, posebno nakon svjetske ekonomske krize, mnogi građani su stekli utisak da nema brze perspektive za evropske integracije. Sve više su se okretali nacionalistima – a Dodik je bio vodeći političar na srpskoj strani.Danas, nekadašnji reformator na putu ka Evropi nalazi se na crnoj listi SAD i teži ujedinjenju RS sa susjednom Srbijom. 2016. godine prvi put je organizovao referendum o nezavisnosti RS - iako je Ustavni sud Bosne i Hercegovine prethodno proglasio takvo glasanje neustavnim.Da li će nalog za hapšenje Dodika biti sproveden, ostaje neizvjesno. On je najavio da će ga štititi policija RS - što znači da bi svaka intervencija mogla predstavljati sigurnosni rizik za Bosnu i Hercegovinu.<h2>Na Balkanu ponovo prijeti rat</h2>- Imamo državu koja je nastala iz rata. U tom ratu je ubijeno stotinu hiljada ljudi, a dva miliona ih je protjerano - kaže Džihić.&nbsp;Ako se sada, 30 godina kasnije, sve ponovo otvara, de facto se vraćamo u ratno vrijeme.- U najgorem scenariju moglo bi doći do novih oružanih sukoba ako Dodik nastavi sa svojim idejama, a Bošnjaci kažu: "Nećemo dozvoliti da nam se, kao devedesetih, ponovo otme dio zemlje" - upozorava Džihić.Osim toga, Dodik ima podršku iz inostranstva: srpski predsjednik Aleksandar Vučić bi, na primjer, mogao priskočiti u pomoć bosanskim Srbima.&nbsp;- To je izuzetno opasno. Sve se to dešava u evropskom susjedstvu, u trenutku kada se geopolitički mnogo toga mijenja. To je sve igra vatrom - kaže politolog.Mogućnost da neko u ovom sukobu preuzme ulogu posrednika, Džihić smatra malo vjerovatnom.&nbsp;- Gotovo da nema šta da se posreduje. Zakoni države Bosne i Hercegovine jasno kažu da su usvojeni zakoni RS neustavni.On smatra da je EU dužna uvesti sankcije - kao što su to već učinile SAD. Međutim, mađarski premijer Viktor Orban je blizak prijatelj i saveznik Dodika – i želi spriječiti bilo kakvu oštru akciju protiv njega.&nbsp;- Dodik također ima podršku ruskog predsjednika Putina. Računa na to da će mu on u krajnjem slučaju pomoći.Ponovo tinja na Balkanu – već viđeno.

Dejtonskim sporazumom je određeno da suverenitet i teritorijalni integritet moraju biti očuvani - upravo to Dodik sada krši svojim zakonima

Austrijski list: Dodik je otišao korak dalje, mir u BiH je doveden u pitanje

Delegacija Parlamentarne skupštine BiH je u posjeti Evropskom parlamentu u Briselu.&nbsp;Tamo se održavaju razgovori o napretku, izazovima i prilikama na putu prema EU, razvoju demokratije, izgradnji konsenzusa u Evropskom parlamentu i ulozi parlamenata u procesu pristupanja EU.Nenad Vuković, delegat u Domu naroda PSBiH, ocijenio je sastanke kao veoma korisne, a naročite razgovore s europarlamentarcima iz Hrvatske i Slovenije.&nbsp;Rekao da je posebno važno reći da su jasno čuli da i dalje postoji raspoloženje da nam se stave na raspolaganje sredstva iz Plana rasta od 1 milijarde eura ali se i dalje čeka da BiH uradi svoj posao.- Iznio sam naš stav da put BiH prema EU nema alternativu i da grupacija kojoj pripadam iz Republike Srpske nema nikakve kalkulacije po tom pitanju, za razliku od vlasti koju predvodi SNSD a koji jasno i javno definiše EU kao propao koncept koji navodno nema perspektivu. Evropa ima svoje probleme ali to ni slučajno ne znači da trebamo "da iskačemo iz tog voza" jer drugi voz neće da naiđe - rekao je Vuković.Naglasio je da je aktuelna kriza u BiH proizvela i jednu jako dobru promjenu, a to je da se sada grupiše jasna proevropska parlamentarna većina u PSBiH.- Ta nova struktura mora pokazati snagu i sposobnost da u kratkom vremenu usvojimo potrebne zakone koji su u proceduri, da imenujemo pregovarača sa EU i koordinatora za IPA projekte, kao i budžet za 2025.godinu. Također, veliki izazov će biti izmjene Izbornog zakona BiH ali očekujem nastavak razgovora i stavljanje tačke i na to otvoreno pitanje u ovoj godini - dodao je.Vuković je kazao "da su se iz RS složili da u BiH proizvodi probleme intervencionizam OHR-a, kao i postojanje stranih sudija u Ustavnom sudu BiH", ali da se potpuno razlikuju u tome kako vide rješavanje tih otvorenih pitanja.&nbsp;- Možda je najbolji primjer hrvatska politika u BiH koja strpljivo i bez podizanja tenzija pokušava riješiti pitanje izbora članova Predsjedništva BiH. Znači, imaju i drugi narodi bolnih pitanja ali ne prave politički pakao koji nas dovodi na ivicu sukoba, nego staloženo političkim sredstvima povlače poteze - naglasio je Vuković.Jedan od zaključaka ove posjete Briselu je da se razgovori po ovim pitanjima intenziviraju i nastavljaju u Parlamentarnoj skupštini BiH.

Ocijenio je sastanke u Briseluvuk kao veoma korisne, a naročite razgovore s europarlamentarcima iz Hrvatske i Slovenije

Vuković u Evropskom parlamentu: Dodikov politički pakao nema perspektivu

Najveća postdejtonska politička kriza otvorila je priliku državi BiH da pokaže svoju operativnost i privrženost principima vladavine prava, ali i želju da napravi iskorak prema EU, jer ova zemlja nema alternativu nego ostati na evropskom putu. Ovo je za „Avaz“ izjavio profesor Fakulteta političkih nauka, akademik Asim Mujkić, komentirajući aktuelnu situaciju u našoj zemlji.<h2>Nove perspektive</h2>On podsjeća da je blokada evropskog puta i dovela do nestabilnosti koalicije na državnom nivou, ali i ukazuje da su se od početka krize iskristalizirale zdrave, većinske snage u BiH, kako one političke, tako i među građanima, koje se slažu da niko ne može biti izuzet iz vladavine prava.- U posljednje vrijeme vidimo da se paradigma postepeno mijenja i da izlazi iz one radikalno nacionalističke, konfrontirajuće i paralizirajuće faze, koja je predugo trajala i koja je za rezultat imala progonstvo 600.000 ljudi u miru. Diskurs se generalno mijenja, ide se ka dogovoru, s rušenjem monolitne partijske vladavine koje je započeto u Sarajevu, a sada ide u Banju Luku. Neminovno će ova promjena prožeti cijelu BiH i tako osigurati nove perspektive, možda i pojavu novih političkih subjekata koji će na nivou BiH napraviti taj značajan kvalitativni iskorak iz etničkih rovova ka Evropi – kaže Mujkić.Režim, predvođen Miloradom Dodikom i ostalim bjeguncima od pravosuđa, usvojio je niz neustavnih zakona, a najavljuje usvajanje novih. S druge strane, s nestrpljenjem se čeka hapšenje osumnjičenih za napad na ustavni poredak. Naš sagovornik smatra da nestrpljivi ne trebamo biti.<h2>Ozbiljne najave</h2>- Studenti u Srbiji od novembra stoje iza svojih zahtjeva, pa ako oni nisu nestrpljivi, zašto bismo mi bili. Naši organi su rekli svoje, vrše se procjene i operacija će se obaviti kada se steknu uslovi. Nemojmo da skrećemo pogled s onog što treba da se uradi. Da se što je prije moguće konsolidira vlast, najprije na državnom nivou, po mogućnosti, a imamo i neke ozbiljne najave i na nivou RS, i da se onda pristupi poslu u kojem smo bezobrazno prekinuti – ističe profesor Mujkić.S druge strane, vrijeme najmanje radi u korist bjegunaca, kojima je sužen krug djelovanja i koji za provedbu usvojenih zakona nemaju ni sredstva, a što je najvažnije ni podršku, kako međunarodnu, tako i onu iz naroda.<h2>"Biti ili ne biti"</h2>- Prošla su vremena vođa na čiji mig se moglo sakupiti mnoštvo ljudi. Sjetimo se Dodikovih aktivnosti u kampanji „Granice postoje“ prošle godine, kada se na tim punktovima pojavljivalo vrlo malo ljudi, obično lokalnih funkcionera i ucijenjenih ljudi. Sve je kulminiralo na mitingu prije nekoliko sedmica kada je bilo „biti ili ne biti“, ali se pojavilo nekoliko hiljada ljudi. Raduje što ta priča više nije atraktivna i da su ljudi prozreli tu ideologiju. Mislim da ovih dana, kada je u pitanju logika nacionalnog jedinstva, svjedočimo nečemu sličnom padu komunizma krajem 80-ih – kaže prof. dr. Asim Mujkić.

Prošla su vremena vođa na čiji mig se moglo sakupiti mnoštvo ljudi

Prof. Dr. Mujkić: Osigurati nove perspektive

Akademik Asim Mujkić, profesor FPN-a u Sarajevu, za "Avaz": Dodikov režim će se srušiti

Izraelska međunarodna konferencija o borbi protiv antisemitizma, koja će se održati u Jerusalemu 26. i 27. marta, ima za cilj zapečatiti partnerstvo Izraela s evropskim političarima krajnje desnice. Dok je Izrael dugo koketirao s tim silama, ovo je prvi put da je Izrael pozvao desničarske i fašističke evropske političare na nacionalni događaj, piše <a href="https://www.wsws.org/en/articles/2025/03/24/otnu-m24.html">Svjetski socijalistički portal</a> (WSWS), veb portal Međunarodnog odbora Četvrte internacionale sa sjedištem u Mičigenu, SAD.Izraelski ministar za dijasporu i borbu protiv antisemitizma, Amišaj Šikli (Amichai Chikli), iz stranke Likud premijera Benjamina Netanjahua (Netanyahu), domaćin je konferencije. Njegovi ključni politički govornici su desničarski ideolozi, ultranacionalisti i neofašisti, uglavnom iz skupine Domoljubi za Evropu u Evropskom parlamentu. <h2>Učesnici konferencije</h2>Na konferenciji će se pojaviti:- Žordan Bardelja (Jordan Bardella), vođa francuske Nacionalne fronte,- Herman Terš (Hermann Tertsch), član Evropskog parlamenta iz španske stranke Vox, koji je potpredsjednik Domoljuba za Evropu (njegov otac, vođa SA jurišnih trupa, poslan je u Madrid kao diplomat nacističke države),- Čarli Vajmers (Charlie Weimers), zastupnik u Evropskom parlamentu iz Švedskih demokrata, koji je potpredsjednik Skupine evropskih konzervativaca i reformista.- Kinga Gal, zastupnica u Evropskom parlamentu, iz mađarske vladajuće stranke Fidesz, čiji je šef Viktor Orban hvalio mađarskog diktatora admirala Mikloša Hortija (Miklos Horthy), saradnika nacista u istrebljenju više od pola miliona mađarskih Židova.Na događaju bi trebao govoriti i argentinski predsjednik Havijer Milei (Javier), na kojem će prisustvovati i europarlamentarka Marion Marešal (Maréchal), unuka osnivača Nacionalne fronte Žan-Mari Le Pena (Jean-Marie Le Pena), koji promiče teoriju zavjere Velike zamjene. Učestvovat će i zastupnici Stranke slobode nizozemskog antiislamskog populističkog vođe Gerta Vildersa (Geert Wilders).<h2>Teme konferencije</h2>S dnevnog reda konferencije izostaje rasprava o desničarskom antisemitizmu ili neonacističkom nasilju nad Židovima. Umjesto toga, fokusira se na središnju izraelsku preokupaciju - protivljenje cionizmu i zločinačkim radnjama izraelske države koje označava kao "ljevičarski antisemitizam". Teme uključuju "Protivizraelsku pristranost u međunarodnim institucijama", "Antisemitizam u Palestinskim vlastima i Muslimanskom bratstvu", "Dvostruki standardi, od bojišta do (Međunarodnog kaznenog suda])ICC", "Poricanje: kršćanski cionizam", "Poricanje, od holokausta do 7. oktobra" i “Kada progresivizam postane neprijateljski: antisemitizam u akademskom diskursu".<h2>Islamofobična retorika</h2>Prozivajući svako protivljenje izraelskom genocidnom ratu protiv Gaze kao antisemitizam, izraelska vlada također potiče krajnje desničarsku antiimigrantsku i islamofobičnu retoriku promičući sliku Evrope preplavljene muslimanima, uz raspravu o "radikalnom islamističkom antisemitizmu".Učesnicima se nudi izbor organizovanih izleta u Gazu ili "Judeju i Samariju", biblijski naziv za okupiranu Zapadnu obalu, za "izvanredno putovanje kroz zadivljujuće zajednice" na kojem će moći "utonuti u drevna biblijska mjesta i steći sveobuhvatno razumijevanje strateške važnosti regije".Da Izrael, čije se osnivanje branilo tvrdnjom da će pružiti utočište od fašizma i antisemitizma, sada pozdravlja i povezuje se s fašistima i antisemitima, izvor je krajnje uznemirenosti i odbojnosti među masama diljem svijeta, što dokazuju masovne demonstracije i protesti koji su uključili mnoge Židove, navodi WSWS.<h2>Rehabilitacija evropskim neonacistima</h2>Netanjahu nudi rehabilitaciju evropskim neonacistima u zamjenu za njihovu podršku Velikom Izraelu.Ovo nije konferencija za borbu protiv antisemitizma, već za okupljanje podrške izraelskoj ekspanzionističkoj politici, uključujući njegovo "konačno rješenje" palestinskog pitanja, navodi WSWS.Stranke krajnje desnice u Evropi posjećuju Izrael u pokušaju da prosvijetle svoju fašističku i antisemitsku prošlost dobivanjem košer pečata odobrenja od Izraela za ponovno oživljavanje vojnih diktatura i fašizma. Ovi kršćanski fundamentalisti, antisemiti i ksenofobi - kao i njihovi politički prethodnici - također žude da njihovi židovski građani emigriraju u Izrael.Netanjahu je više nego voljan politički rehabilitirati fašizam u Evropi i diljem svijeta. Više od 25 godina - dok je izraelski moralni položaj u svijetu, uključujući i među Židovima, ispario - vodio je kampanju za suzbijanje anticionizma pod krinkom borbe protiv antisemitizma.<h2>Ideologija cionizma</h2>Izraelski savez s evropskom i međunarodnom krajnjom desnicom savez je između političkih saputnika. Netanjahu utjelovljuje pojavu fašističke tendencije unutar Izraela. Godine 2018. njegova koalicija otvoreno rasističkih i fašističkih stranaka uvela je "Zakon o nacionalnoj državi" oponašajući aparthejd u Južnoj Africi. Njime je židovska nadmoć potvrđena kao pravni temelj države.Godine 2022. Netanjahu je formirao izborni savez s otvoreno fašističkim strankama Religijski cionizam i Židovska moć i doveo ih u svoju koalicijsku vladu, dajući im neviđenu moć nad ekonomijom, Zapadnom obalom i policijom. Čak i kada je imao priliku odreći se njihovih usluga nakon što su se tri opoziciona čelnika pridružila njegovoj koaliciji nakon 7. oktobra, zadržao ih je na dužnosti. Odigrali su ključnu ulogu u poticanju nasilja i skupinama opreza protiv Palestinaca na okupiranoj Zapadnoj obali i promicanju rata za uništenje u Gazi koju su odlučni pripojiti.<h2>Opasna laž o "ljevičarskom antisemitizmu"</h2>Uzastopne Netanjahuove vlade usmjerile su milione dolara cionističkim skupinama i proizraelskim političkim ličnostima kako bi pomogle njihovim naporima da kriminaliziraju ljevicu. Najpoznatija kampanja bila je ona koja se vodila protiv tadašnjeg britanskog laburističkog čelnika Džeremija Korbina (Jeremy Corbyn) i njegovih pristaša, oklevetanih da su laburiste pretvorili u antisemitsku stranku. Korbin je uspješno uklonjen - zahvaljujući njegovom odbijanju da se suprotstavi lovu na vještice svojih pristalica i istjera procionističke pristalice Tonija Blera (Tony Blair) iz Laburističke stranke.Njegova zamjena, Sir Keir Starmer, opako je desno krilo, ozloglašeno po pomaganju i podržavanju Netanjahuovog rata protiv Gaze oružjem i svakodnevnom obavještajnom podrškom.<h2>Obračun sa državnim aparatom</h2>Usmjerenost na navodni rast "lijevog antisemitizma" služi za prikrivanje rasta krajnje desnih i neofašističkih snaga od strane kapitalističkih vlada diljem svijeta. Ovaj pomak udesno predstavlja nasilno preusmjeravanje politike sa stvarnošću zapanjujućih razina društvene nejednakosti, ekonomske krize i rata. Pod tim uslovima, vladajuća klasa u svakoj zemlji nastoji dokinuti demokratiju, odražavajući brutalno lice kapitalizma u razdoblju akutne krize.Netanjahuova vlada nastoji otkloniti sva ograničenja svojih ovlasti i riješiti se svojih političkih protivnika unutar državnog aparata - uključujući šefa domaće špijunske agencije Ronena Bara i glavne državne tužiteljice Gali Beharav-Miare, u pripremi za širu akciju slamanja svake opozicije njenoj politici. Savezništvo izraelske političke elite s najreakcionarnijim svjetskim silama pokazuje da cionizam nije ništa manje ljuti neprijatelj židovskih radnika i mladeži, bili oni u dijaspori ili u Izraelu, nego što je to slučaj s Palestincima, zaključuje WSWS.

Predsjednik RS Milorad Dodik se nigdje ne navodi kao učesnik konferencije, ali je sigurno da ova konerencija okuplja evropske desničare

Na kakvu je konferenciju otišao Dodik: Skup evropskih ideologa, ultranacionalista i neofašista

Ambasador Kraljevine Danske u Bosni i Hercegovini Oge Sandal Moler (Åge Sandal Møller) posjetio je danas Memorijalni centar u Potočarima kod Srebrenice.Moler je odao je počast žrtvama genocida u Srebrenici, obišao stalne postavke Memorijala te razgovarao sa zaposlenima o trenutnim projektima i predstojećoj godišnjici:- Kako se približava 30. godišnjica genocida, ponovo potvrđujemo našu posvećenost sjećanju na žrtve. Stojimo uz preživjele i njihove porodice te snažno podržavamo borbu protiv negiranja genocida i govora mržnje - naveo je Moler.

Stojimo uz preživjele i njihove porodice, te snažno podržavamo borbu protiv negiranja genocida i govora mržnje, kazao je

Danski ambasador Moler posjetio Memorijalni centar u Srebrenici

Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović se sastao u utorak u Briselu s visokom predstavnicom Evropske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Kajom Kalas (Kallas).&nbsp;Čović i Kalas su razgovarali o evropskom putu BiH, stabilnosti zemlje i ključnim reformama.&nbsp;Istakao je važnost hitnog provođenja EU reformi, jačanja stabilnosti i zaštite prava tri konstitutivna naroda, naglasivši da međunarodna zajednica mora zadržati fokus na BiH.- Važan sastanak. BiH mora osigurati stabilnost i napredak, te zaštititi prava triju konstitutivnih naroda dok međunarodna pažnja mora ostati usmjerena na BiH - poručio je Čović putem Platforme X.

Međunarodna zajednica mora zadržati fokus na BiH, poručio je Čović

Čović se sastao s Kalas: BiH mora hitno provesti EU reforme

Ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta FBiH i dopremijer FBiH Vojin Mijatović bio je gost intervjua za Avaz TV s Mimom Šahinpašićem.Na portalu "Avaza" ste mogli pratiti najzanimljivije izjave iz intervjua.

On je govorio o aktuelnoj političkoj situaciji te poručio da je Milorad Dodik završio političku karijeru.2' - Politika jeste najljepše zanimanje, ali smo mi u BiH nesretni, pa to ispadne najgore zanimanje. Nosi politika i lijepu priču. Počeo sam sa SNSD-om, kada su oni bili prava alternativa ratnom SDS-u s Karadžićem i Mladićem. Ponosan sam na svom periodu u SNSD-u. Izgleda da je Dodik odlučio sada da otvori novo mračno područje politike, a imao je priliku da postane novi Tito.5' - Ljubav prema BiH su mi donijeli otac i politički otac Milorad Dodik. Otkad smo se rastali Dodika sam vidio dva puta na nekim pregovorima, poznajem ga sportistu, širokog čovjeka, imao je svoj ruralni šmek, koji mu stoji. Sada je postao loš čovjek, koji se odrekao nekih ljudi oko sebe i okružio se ljudima iz ratnog SDS-a. Oko njega su ludaci koji ga prepadaju. Oni su koštali SDS, ljudi poput Matijaševića i Okuke.&nbsp;7' - Dodik mora biti uhapšen. Trojka vodi mudru politiku, imamo sreću da SDA nije na vlasti, jer bi BiH uveliko gorjela. Oni po ćumezima sada crtaju neke karte. Milorad Dodik je završio političku karijeru, on je budući osuđenik ili bjegunac.&nbsp;9' - Da se zarati bila bi mrtva trka da li bi me više željeli ubiti Srbi ili Bošnjaci. Ljudi u RS se više plaše nego u FBiH. Niko ne podržava ono što on radi. Bolje godinu dana pravne bitke nego sat ekscesa.11' - Srbi s ove strane Drine nisu isto što kao i Srbi i s one strane. Ista stvar je s Bošnjacima. Podjednako me mrze i četnici i balije, ali nemam problem s tim. Njima pričaju bajke o nacionalnim liderima, koji su zapravo kriminalci. U Beogradu sam rođenog brata, kojeg su Srbi ubili, sahranio sa zastavom BiH. I onda dođe neko i kaže da sam ja neki čovjek BIA-e.14' - Pokušavaju da ubiju i ono malo nade. Da nemamo tri ruke u NSRS mogao bi se usvojiti novi ustav RS. Bez SDP-a opozicija ne bi mogla imati dvije ruke u Domu naroda PSBiH. Vidimo sinoć u Zvorniku bez problema iftar SDA-ovaca i SNSD-ovaca, iako je Dodik postrojavao policiju uz granicu na Drini.17' - Ne mogu da izdam tekovine ZAVNOBiH-a. Zlatko i Suljagić hvala Bogu nisu više u SDP-u. Zlatko je izbačen, a Suljagić je davno napustio. Njegov period je završen paljevinama. SDP je samo pro forme bio multietnički, a sada je to multietnička stranka.&nbsp;20' - Što se tiče Jablanice, nažalost sada idu naše procedure. Uz Nikšić i pet-šest ministara sam odmah bio u Jablanici, ali nisam htio da se slikam. Odmah sam milion izdvojio iz svog Ministarstva za poplavljena područja. Famozni Zakon o javnim nabavkama pravi problem, prihvatali smo nešto što je svaka budala koja je dolazila govorila, bez da se provjerilo da li to funkcioniše u toj zemlji. Neki još nisu dostavili procjenu štete.22' - Tražili smo i dobili informacije od Tužilaštva HNK vezano za kamenolom i sve upućuje na odgovorne u kantonalnoj Vladi. Zašto ne budu dole protesti? Jedina stvar na kojoj smo kiksali su pruga i Željeznice FBiH. Da smo čekali Zakon o javnim nabavkama, vjerovatno bi na ljeto dobili novu prugu. Ljudi se nakon afere "Respiratori" boje preuzimanja odgovornosti.25' - Volim ove koji morališu po cijeli dan, a bili su u SDS-ovoj vladi. HDZ BiH se pokazao kao ozbiljan i kredibilan partner, uradili smo ozbiljne stvari u FBiH. FBiH je jako stabilna. Nije tajna da je njihov cilj Izborni zakon. Sada imamo sve stranke u BiH na strani Ustava i Dodika i njegov cirkus ludaka na drugoj strani.27' - Dodikov cirkus će biti pobijeđen.29' - Ne znam šta je s članovima Predsjedništva BiH. Njih ne interesira ni Jablanica, ni plaća, oni se samo dignu kad je udar na ustavni poredak, oni nešto onda prijete. Izađite malo iz svojih kabineta. Imamo članove Predsjedništva BiH koji ne smiju da odu u Banju Luku. Trebali su da odu u Banju Luku i kažu ljudima "lažu vas". Jedini koji je otišao u NSRS je Nikšić koji je rekao da je ovo udar na državni poredak i da će biti uhapšeni.31' - Znam ljude iz opozicije iz RS koji su čitav dan i noć pljuvali Trojku, a sad im je Trojka dobra. Prijetili su Čoviću, a sada nije u redu da Bošnjaci biraju člana Predsjedništva. Mogu sa svakom fukarom ako je Dodik neprijatelj, ali je stanje u ovom trenutku da moramo birati one koji ne udaraju na ustavni poredak.33' - Oni šest procesa gube od Dodika i u manje od 24 sata od dogovora oni počnu otimati jedni drugima poslanike. Strah me te nestabilnosti. Kada se uhvate fotelja, vidjet ćete tog ludila. Bio sam s njima u njihovom posljednjem Vijeću ministara. Tada sam bio s Draganom Čavićem.&nbsp;35' - Šute o hapšenju Volodera, pričaju o tome da je Novalić nevino uhapšen. Izgleda da jednako ne vole Sud BiH kao Dodik. 24 sata se oni bave spinovima. Oni objave da je Nikšića dočekao Stevandić, a ne Grbić. Oni neuki to duboko vjeruju, jer ne znaju ni ko je Stevandić, ni Grbić. Imaju 700 lažnih portala na kojim mene nazivaju alkoholičarem, narkomanom, kockarom, da imam lažnu diplomu. I ne samo meni, nego svima u SDP-u koji nešto rade.37' - Evropa se zabavila o svom jadu. Mi smo 4.852 prioritet Trampu.40' - Prvi put je od Dejtona da je jedna životna tema ubila nacionalnu, minimalna plaća je ubila 9. januar. O 9. januaru se pričalo sporadično. Najavljivao se haos, a 2.800 ljudi radi više u februaru u odnosu na isti mjesec prošle godine. Zamislite razliku između 619 KM i 1000 KM. Zamislite onima koji su nosili jednu plaću od 619 KM kući.43' - Kada sam došao u Ministarstvo, ono je imalo 7 miliona za privredu, sada ima 30.&nbsp; Slobodno hodam Federacijom, privrednici su moji partneri, jer ja sam njihov zaposlenik, jer oni meni platu plaćaju. Moj telefon je za te ljude 24 sata dostupan.44' - Nemam kredite.&nbsp; Negdje 2009. ili 2010. godine bio sam zaduženiji nego Amerika po glavi stanovnika.45' - ovo će biti normalna država, to tvrdim glavom. Ni u Banjoj Luci, ni u Sarajevu nisam imao problem. Od Dejtona do danas je prvi slučaj da je Srbin iz Banja Luke potpredsjednik Vlade FBiH. Kad to vidiš, vi nemate sarajevu "a" reći.&nbsp; Ovaj grad, poslije opsade i svega što je doživio, taj duh se i dalje ne da.47' - Mislim da raja funkcioniše bez problema. Jedini koji prave potpunu glupost su ljudi iz politike.48' - Ludo volim ovo društvo i ovu zemlju. Ako imate san, ne može on da se dosanja preko noći. Međutim, smeta mi da smo propustili 30 godina mnoge stvari. Mogli smo mnogo bolje i mnogo brže.49' - Vojin navija za BiH. Ja sam u rukometu cio život i smatram da je fudbal sport ispod nas. Borac pravi sjajnu priču i mnogo volim Borac.50' - Na par utakmica reprezentacije sam otišao. Za Borac navijam u BiH, za Crvenu zvezdu van BiH, a za reprezentaciju isključivo BiH. Kada vidim ove iz Banja Luke da navijaju za Srbiju, pa oni nisu na ekskurziju otišli u Beograd. Ja koji sam živio tamo 20 godina, slušam i ne mogu da vjerujem.51' - Imam člansku "Želje", šta ja znam, zbog raje.53' - Postoje odgovorni ljudi u ovoj državi koji bez busanja u prsa privode kraju ovaj cirkus kojeg je Milorad Dodik napravio.<a href="https://www.youtube.com/@DnevniAvazTV" style="background-color: rgb(249, 249, 249);">Besplatno se pretplatite na Youtube kanal AVAZ TV.</a>

Politika jeste najljepše zanimanje, ali smo mi u BiH nesretni, pa to ispadne najgore zanimanje

Vojin Mijatović: Dodik je završio političku karijeru, niko ne podržava ovo što on radi

Delegatkinja u klubu Hrvata Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Marina Pendeš&nbsp;naglasila je da HDZ BiH sprovodi svoju agendu sa partnerima koji su spremni da jačaju institucije Bosne i Hercegovine.&nbsp;- Mislim da je jako bitno da se sjedne za sto, da se dogovara, pregovara, iznalaze rješenja, jer obećali smo svojim biračima da Evropski put nema alternativu za BiH - kazala je Pendeš za BHT, odgovrajaući na pitanje o mogućem datumu za proširene razgovore o novoj koaliciji između HDZ-a BiH, lidera stranaka Trojke i opozicije iz RS.<h2>Smirivanje tenzija</h2>Nije govorila o preciznim datumima, ali je naglasila da je ključ razgovor i smirivanje tenzija.- Nemam tu informaciju, jer ja nisam sudjelovala u tim sastancima, ali da HDZ BiH sigurno poziva, znači sve političke aktere u Bosni i Hercegovini, da krenemo i otpočnemo jedan dijalog koji bi stabilizirao sadašnju situaciju koja stvarno nikome ne odgovara. Tu mi mislimo da stvarno nikome ne odgovara, ne odgovara ni političkim strankama, ne odgovara ni institucijama BiH, a najmanje odgovara javnosti, jer one informacije koje se prezentiraju u javnosti ne unose mir, nego nemir. Mislim da je jako bitno da se sjedne za stol, da se dogovara, pregovara, iznalaze rješenja, jer obećali smo svojim biračima da Evropski put nema alternativu za BiH - kazala je Pendeš.- Usvojili smo značajan set zakona, intenzivno se radi kroz Vijeće ministara, predsjedavajuća Vijeća ministara nastoji da iznađe najbolje moguće rješenje kako bi se i onaj ostatak koji nije usvojen usvojio - dodala je Pendeš.<h2>Usvajanje budžeta</h2>Da usvojimo budžet institucija Bosne i Hercegovine koja je jedan od najznačajnijih zakona za svaku državu, to nije samo za Bosnu i Hercegovinu, za svaku državu ja mislim da je budžet najvažniji zakon, iz čega proizilaze određene aktivnosti, odnosno u kojem su prepoznate sve one aktivnosti i strategije koje su usvojene, i u tom smislu ja vjerujem da je partnerstvo nešto što se treba poštivati, znači uvažavati i različitosti, kazala je.- Možda nemamo isto mišljenje na koji način postići određene ciljeve. Možda nemamo isto mišljenje na koji način izići iz ove krize, ali da treba razgovarati, treba i treba spustiti lopticu i osigurati da institucije Bosne i Hercegovine rade svoj posao - dodala je Pendeš.<h2>HDZ provodi agendu</h2>Pendeš je ponovno naglasila da HDZ BiH sprovodi svoju agendu sa partnerima koji su spremni da jačaju institucije Bosne i Hercegovine.- Svaka politička stranka ima svoje planove, svoje programe i u tom smislu HDZ Bosne i Hercegovine nastoji da sa svojim partnerima implementira ono što je i naš interes, a to je jačanje institucija Bosne i Hercegovine, ali i osiguravanje punopravnosti konstitutivnih naroda, legitimnog predstavljanja, nastavak reformskih procesa koji smo započeli. To je jako bitno. Mi želimo da imamo čvrste, stabilne partnere s kojima ćemo postići odgovarajuće sporazume - kazala je.- Znači, radi se na tome da se vidi šta je kome cilj, šta su kome prioriteti, da li dijelimo iste vrijednosti i to je nešto što je u fazi razgovora i sigurno podržavamo svaki vid dijaloga koji će doprinijeti unutarnjoj stabilnosti Bosne i Hercegovine. Mislim da nam to u ovom trenutku je najviše potrebno. Znači unutarnja stabilnost, institucionalna stabilnost, mir i sigurnost. I da slika iz Bosne i Hercegovine ne bude negativna, nego u stvari pozitivna. I da narodi Bosne i Hercegovine, bez obzira o kojem narodu se radilo, ne postavljaju pitanja na kavama da li će biti rata. O tome se radi. Znači mir, sigurnost, stabilnost. Evropske integracije prije svega - navela je Pendeš.<h2>Moguća predviđanja</h2>O konkretnim datumima mogućih, novih koalicija i dogovora pendeš nije govorila.- I HDZ traži partnere sa kojima će to provesti. i razgovara se. O datumima ja ne mogu govoriti, mislim, ali to će sigurno biti, ako bude datuma i ako bude potpisan sporazum, to će sigurno javnost imati na vrijeme - navela je.Pendeš također nije konkretno odgovorila i na pitanje o mogućoj podršci u državnom parlamentu.- Pa ja uopće ne bih predviđala šta će biti kad bude. Mi idemo, radimo, zakazana je sjednica Doma naroda, vidjet ćemo kako će se to dešavati, da li će biti potpore za ove predložene zakone koji su sad. Razumijete, mi nismo završili neke sjednice i tako dalje i tako dalje. Znači, ja uopće ne bih prognozirala nešto, šta će biti ako nešto bude. Ne. Mislim da mi radimo na tome da moramo imati ulazni pokazatelj, ulazni, da kažem, čimbenike, algoritam i na način što želimo postići. Taj netko koji možda iskreno napravi određene poteze, možda je doprinio u velikoj mjeri ovoj situaciji u kojoj smo se sad našli. Možda neko nije na pravi način odgovorio tim izazovima s kojima smo se svi susreli. Ali mislim da mi u HDZ-u pragmatično nastavljamo iznaći rješenja. I u tom smislu ja nisam u poziciji, i ne želim predviđati šta će biti. Vidjet ćemo. Zavisi od partnera i do sadašnjih i možda budućih. Vidjet ćemo. Zna se šta su ciljevi HDZ-a, pa ćemo vidjeti - zaključila je Pendeš.

Jako je bitno da se sjedne za sto, da se dogovara, iznalaze rješenja, jer obećali smo svojim biračima da Evropski put nema alternativu, kazala je

Pendeš: Mi smo za evropski put BiH i jake državne institucije

Nakon što centralna potjernica, odnosno potražnica na nivou bh. policijskih agencija nije rezultirala privođenjem bjegunca od pravosuđa i predsjednika RS Milorada Dodika, njegovim odlaskom u Izrael stekli su se uvjeti za raspisivanje međunarodne, Interpolove ili crvene potjernice.&nbsp;Advokatica Vasvija Vidović smatra da je takva potjernica trebala već biti pripremljena.- Kad neko najavljuje odlazak to je ozbiljna indicija da će se to i desiti, kao što se i desilo. Čim su čuli da će ići trebali su raspisati potjernicu. Međunarodna potjernica se dostavlja Interpolu i drži se otvorenom, tako da nije tačno da se ona zatvara po povratku tražene osobe u zemlju. Crvenu potjernicu, na prijedlog Tužilaštva BiH, raspisuje Sud BiH, dostavlja je Interpolu, a Interpol je prosljeđuje svim svojim članicama. Naše pravosudne institucije imaju svoje linije saradnje sa Interpolom i ne znam da li se potjernica uopšte dostavlja Ministarstvu pravde, jer suština potjernice je da je ona i tajna do trenutka raspisivanja - kaže Vidović za "Avaz".

Crvenu potjernicu, na prijedlog Tužilaštva BiH, raspisuje Sud BiH, dostavlja je Interpolu, a Interpol je prosljeđuje svim svojim članicama, kazala je

Vasvija Vidović za "Avaz": Crvenu potjernicu za Dodikom treba raspisati Sud BiH, na prijedlog Tužilaštva

Zastupnik PDP-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Branislav Borenović komentirao je namjere Milorada Dodika da ubrza proces kupovine zgrade za Upravu za indirektno oporezivanje BiH.&nbsp;Poručio je da se ova nabavka vrijedna 100 miliona KM mora zaustaviti.&nbsp;- Najava ubrzavanja aktivnosti SNSD-ove strukture na kupovini "kumovske" zgrade od 100 miliona KM je razlog više za što skorije formiranja nove parlamentarne većine u Bosni i Hercegovini - započeo je Borenović, pa nastavio:

- Potpuno su opravdani naši zahtjevi da se ova skandalozna nabavka/kupovina zaustavi i prilagodi realnim potrebama Uprave za indirektno oporezivanje BiH po cijenama višestruko nižim od stotinu miliona.To je moguće uraditi promjenom pogodovanih uslova javnog poziva koji se namjerno ne mijenjaju 10 godina, što treba podrazumijevati i mogućnost izgradnje adekvatnog objekta kako bi se konačno riješilo pitanje smještaja UIO u Banjoj Luci što je i zakonska obaveza.Naravno da sam uvjeren da ćemo donijeti relevantne odluke na sledećoj sjednici Predstavničkog doma PS BiH kako bi spriječili brutalno bahaćenje i nenormalno trošenje narodnog novca, te ukazali na brojne zloupotrebe još uvijek vladajućeg, ali i odlazećeg SNSD-a - zaključio je Borenović.

Čelnici Brčkog razgovarali s predsjedavajućim arbitrom Džonom Vilijamsonom

Reditelj Haris Pašović za "Avaz": Politika je strašna, svaki dan nas plaše

Predsjednik HDZ-a 1990 Ilija Cvitanović za "Avaz": Vrijeme je za odlučnost i hrabrost

Četveročlanoj porodici za mjesec treba 3.900 KM: Troškovi života u BiH niži nego u susjednim zemljama

Hadžović u "Danu uživo": Jasno je da se Dodik boji, nije spreman ići do kraja

Jasna upozorenja Centralne banke BiH: Politički trendovi mogli bi rezultirati značajnim šokovima

Austrijski list: Dodik je otišao korak dalje, mir u BiH je doveden u pitanje

Vuković u Evropskom parlamentu: Dodikov politički pakao nema perspektivu

Akademik Asim Mujkić, profesor FPN-a u Sarajevu, za "Avaz": Dodikov režim će se srušiti

Na kakvu je konferenciju otišao Dodik: Skup evropskih ideologa, ultranacionalista i neofašista

Danski ambasador Moler posjetio Memorijalni centar u Srebrenici

Čović se sastao s Kalas: BiH mora hitno provesti EU reforme

Vojin Mijatović: Dodik je završio političku karijeru, niko ne podržava ovo što on radi

Pendeš: Mi smo za evropski put BiH i jake državne institucije

Vasvija Vidović za "Avaz": Crvenu potjernicu za Dodikom treba raspisati Sud BiH, na prijedlog Tužilaštva

Borenović o zgradi UIO BiH u Banjoj Luci: Skandalozna kupovina se treba zaustaviti

BiH

Čelnici Brčkog razgovarali s predsjedavajućim arbitrom Džonom Vilijamsonom

Reditelj Haris Pašović za "Avaz": Politika je strašna, svaki dan nas plaše

Predsjednik HDZ-a 1990 Ilija Cvitanović za "Avaz": Vrijeme je za odlučnost i hrabrost

Četveročlanoj porodici za mjesec treba 3.900 KM: Troškovi života u BiH niži nego u susjednim zemljama

Hadžović u "Danu uživo": Jasno je da se Dodik boji, nije spreman ići do kraja

Jasna upozorenja Centralne banke BiH: Politički trendovi mogli bi rezultirati značajnim šokovima

Austrijski list: Dodik je otišao korak dalje, mir u BiH je doveden u pitanje

Vuković u Evropskom parlamentu: Dodikov politički pakao nema perspektivu

Akademik Asim Mujkić, profesor FPN-a u Sarajevu, za "Avaz": Dodikov režim će se srušiti

Na kakvu je konferenciju otišao Dodik: Skup evropskih ideologa, ultranacionalista i neofašista

Danski ambasador Moler posjetio Memorijalni centar u Srebrenici

Čović se sastao s Kalas: BiH mora hitno provesti EU reforme

Vojin Mijatović: Dodik je završio političku karijeru, niko ne podržava ovo što on radi

Pendeš: Mi smo za evropski put BiH i jake državne institucije

Vasvija Vidović za "Avaz": Crvenu potjernicu za Dodikom treba raspisati Sud BiH, na prijedlog Tužilaštva

Borenović o zgradi UIO BiH u Banjoj Luci: Skandalozna kupovina se treba zaustaviti