Bosanskohercegovačka rediteljica Jasmila Žbanić dobila je tužbu protiv bivšeg v.d. predsjednika Upravnog odbora Fondacije za kinematografiju Antonija Beusa.&nbsp;- Općinski Sud u Sarajevu utvrdio je da je Antonio Beus u javnost iznio laži o meni i da su dole navedene tvrdnje o meni neistinite. Osim što je presuđen, lažov Beus će morati snositi troškove klevete i sudskog spora - navela je Žbanić.Od novinara, urednika i vlasnika nekoliko medija zatražila je javno izvinjenje.- Obavezuje se tuženi Antonio Beus da na ime naknade štete zbog klevete i povrede ugleda tužiteljice, tužiteljici Jasmili Žbanić isplati novčani iznos od 2.000,00 KM, sa zateznom kamatom počev od dana 07.11.2023 godine, pa sve do konačne isplate, a sve u roku od 30 dana pod prijetnjom prinudnog izvršenja. Nalaže se tuženom da tužiteljici naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 5.132,70 KM, a sve u roku od 30 dana pod prijetnjom prinudnog izvršenja - prenijela je Žbanić dio presude.Dodala je da je ovom prvostepenom presudom Općinskog suda u Sarajevu utvrđeno je da "kompletna Beusova izjava o meni bila netačna".

- "... Nesporno je utvrđeno da... tužiteljica nije dobila pola miliona KM za film, niti je za sebe zadržala 100.000,00 KM... Navedeno Udruženje je prilikom pripremnih radnji za snimanje filma potrošilo oko 100.000,00 KM koja sredstva nije zadržalo za sebe već isplatilo raznim licima angažovanim u navedenom projektu, koja sredstva je u potpunosti opravdalo dostavljanjem finansijskog izvještaja Fondaciji, što je Fondacija u potpunosti prihvatila… utvrđeno je da tužiteljica nije odgovorna za poništenje Odluka Fondacije iz 2023.... iz navedenih dokaza ne može utvrditi istinitost ni jedne od naprijed navedenih spornih činjenica, a na osnovu dokaza provedenih od strane tužitelja utvrđeno da su sve navedene sporne činjenice neistinite - navodi se, između ostalog, u presudi.Podsjetila je da je Udruženje rediteljica i reditelja poslalo medijima i tužilaštvu dokumentaciju o nezakonitom radu Beusa. - Vlada FBIH je zbog svih nepravilnosti u radu, Beusa smijenila sa pozicije predsjednika UO Fondacije za kinematografiju i poništila neregularan konkurs. Protiv Beusa i njegovog udruženja UFI se vode brojni postupci za različite zloupotrebe. A bit će ih još - poručila je Žbanić.

Protiv Beusa i njegovog udruženja UFI se vode brojni postupci za različite zloupotrebe, a bit će ih još, poručila je Žbanić

Općinski Sud u Sarajevu presudio u korist Jasmile Žbanić: "Utvrđeno je da je Antonio Beus iznio laži o meni"

U Sarajevskom ratnom teatru SARTR predstavljen novi regionalni projekat “Sarajevo Theatre Showcase” u okviru evropskog projekta “New Theatre Market”. Danas je u prostorijama Sarajevskog ratnog teatra (SARTR) održana press konferencija povodom lansiranja projekta New Theatre Market čija je kruna novouspostavljena platforma Sarajevo Theater Showcase, koji će se održati u drugoj nedelji septembra’25 u Sarajevu. Nosilac projekta je teatar SARTR sa partnerima: Heartefact iz Srbije, Kazalište Ulysses iz Hrvatske, Binario Vivo iz Italije i Para Film &amp; Teater iz Norveške. Direktorica teatra SARTR, Maja Salkić Burazerović, u uvodnoj riječi upoznala nas je sa detaljima projekta. Dvogodišnji razvojni projekat ima zajednički cilj da na jednom mjestu ugosti 5-8 regionalnih predstava nastalih u prethodne dvije godine. Osim glavne linije programa, biće organizovani i industrijski programi, razgovori, radionice, labovi, pružajući platformu za profesionalni razvoj pozorišnih stvaralaca iz jugoistočne Evrope. Direktor Hartefakta, Andrej Nosov, najavio je objavu prvog poziva za mlade dramske autore i autorke. Oni se pozivaju da prijave ideje za svoje dramske tekstove u razvoju, a biće odabrano do 20 autora_ki koji će s mentorima Biljanom Srbljanović, Ivorom Martinićem, Marijom Milisavljević i Bernhardom Študlarom razvijati svoje tekstove u narednih šest mjeseci. Poziv se otvara sutra, traje 30 dana i očekujemo prijave autora iz čitavog regiona. Najbolji tekstovi biće predstavljeni na Sarajevo Theatre Showcase u preiodu od 12. do 15. septembra.Na press konferenciji takođe su se obratili i: Ishak Jalimam, producent SARTR-a, Lenka Udovički i Duško Ljuština iz Kazališta Ulysses i Martin T.B. Thomas iz Para Film &amp; Teatar.Lenka Udovički istakla je da se nada da će ova platforma za umrežavanje brzo dati rezultate da mladi autori uspostave kontakt s različitim izvorima finansiranja i povežu se sa Evropom, dok je Martin T.B. Thomas izjavio da je kao mladi umjetnik zamišljao da postoji ovakav projekat koji bi dao mogućnost za profesionalni razvoj mladih umjetnika.Duško Ljuština iz Kazališta Ulysses zaključio je citirajući Duška Radovića: „Oni koji ljube, oni koji vole, ne bi trebali ništa drugo da rade jer su istinski genijalni. Ovi ljudi vole teatar i zato ih treba podržati.“Projekat ima glavni cilj da poveže regionalne talente sa međunarodnim autorima i profesionalcima u cilju promocije održivih praksi u pozorišnoj produkciji, stvarajući prilike za profesionalni razvoj, sa ciljanom podrškom za žene u teatru, za mlade profesionalce i nedovoljno zastupljene stvaraoce. Kroz podsticanje međunarodne saradnje i osnaživanje regionalnog pozorišnog sektora, STS služi kao mrežni centar i katalizator za inovativno i ekološki odgovorno pozorišno stvaralaštvo. Od danas je aktivna i zvanična web stranica projekta: www.sts.ba.Dio inicijative New Theater Market sufinansiran je sredstvima Evropske Unije kroz program Kreativna Evropa. Stavovi i mišljenja u ovom tekstu, ne odražavaju nužno mišljenje Evropske unije ni drugih donatora.

Od danas je aktivna i zvanična web stranica projekta: www.sts.ba

U Sarajevskom ratnom teatru SARTR predstavljen novi regionalni projekat "Sarajevo Theatre Showcase" 

Pozorište mladih Sarajevo u koprodukciji sa Udruženjem „Intermezzo“ intenzivno priprema novu predstavu čiju režiju, kao i dizajn svjetla i zvuka potpisuje višestruko nagrađivani bosanskohercegovački reditelj Aleš Kurt. Prema dramskom tekstu švicarskog pisca Antoinea Jaccouda u prijevodu Vladimira Pavlovića, pod nazivom „Au revoir - Doviđenja“, nastala je istoimena predstava. Belma Lizde-Kurt i Elvis Jahić ovom snažnom dramskom pričom uvode gledatelje u svijet utopije kroz život dvoje razvedenih roditelja, koji se emotivno suočavaju s oproštajem od sinova. Njihova djeca napuštaju Zemlju i odlaze na Mars – posljednju nadu za generacije koje na našoj planeti više ne mogu pronaći budućnost.Kroz priču o odlasku i potrazi za boljim životom, predstava „Doviđenja“ nastoji podići svijest o sveprisutnim problemima migracija i klimatskih promjena koji oblikuju našu svakodnevicu i utječu na generacije koje dolaze.- Tema odlaska mladih u potrazi za boljim životom izuzetno je relevantna za Bosnu i Hercegovinu, koja se već godinama suočava s problemom masovnih migracija. Predstava koristi univerzalni jezik teatra da ispriča priču koja pogađa mnoge porodice u našoj domovini, dok istovremeno povezuje lokalne probleme s globalnim izazovima kao što su klimatske promjene i društvena nestabilnost. Kroz inovativnu postavku i emotivno nabijenu priču, projekt ima potencijal, ne samo da privuče publiku, već i da pokrene šire diskusije o budućnosti mladih i održivosti naše planete - pojasnio je režiser Kurt.Scenografija predstave, koja će uskoro premijerno biti izvedena na sceni Pozorišta mladih, povjerena je Edni Slipčević, dok će kostimografkinja predstave biti Belma Lizde Kurt.

Kroz priču o odlasku i potrazi za boljim životom, predstava „Doviđenja“ nastoji podići svijest o sveprisutnim problemima migracija

Predstava "Au revoir - Doviđenja" uskoro u Pozorištu mladih u Sarajevu

Nagrađivana predstava „Siročad“ nastala prema tekstu Denisa Kelija (Denissa Kellyja), u režiji Ivana Plazibata i u produkciji Bosanskog narodnog pozorišta Zenica će biti izvedena u utorak, 21. januara u 19.30 sati u Kulturno-sportskom centru Kakanj.Dramaturginja Nedžma Čizmo je o predstavi izjavila: „Važna tema u komadu jeste nasilje.&nbsp;Tekst i predstava propituju ima li za nasilje opravdanja, kako nasilnici razmišljaju, dokle mogu ići. Postoji li uopće dobar čovjek? Mogu li situacija i sklop okolonosti od svakoga napraviti lošeg čovjeka? Autor postavlja veoma jasan kontrast između vanjskog i unutarnjeg svijeta. Vanjski svijet u Kellyjevoj drami djeluje kao postapokaliptično mjesto gdje su fizički obračuni svakodnevnica, prostor u kojem vladaju ulične bande i prosječnom čovjeku nije zamislivo ni kročiti vani. S druge strane, dom likova Helen i Dannyja predstavlja oazu sigurnosti i mira, te likovi (koji su u potpunosti upoznati sa pravilima vanjskog svijeta) moraju sami odrediti do koje granice će pustiti vanjski svijet da prodre u njihov dom i može li se uopće postaviti ta granica.“U predstavi igraju: Zlatan Školjić, Snežana Vidović i Enes Salković. Scenografiju predstave potpisuje Sabina Trnka, a kostimografiju Lejla Hodžić. Kompozitor predstave je Petar Bilbija, a izbor muzike potpisuje Ivan Plazibat. Lekturu potpisuje Merima Handanović, a inspicijent u predstavi je Abidin Čolaković.

Tekst i predstava propituju ima li za nasilje opravdanja, kako nasilnici razmišljaju, dokle mogu ići

Sutra predstava "Siročad" u Kaknju

Svjetski, a naš. To je jedan od najboljih opisa književnog velikana Aleksandra Hemona, Sarajlije s adresom u Čikagu.<h2>Jezik teatra</h2>Stigao je iz Sjedinjenih Američkih Država u svoj rodni grad, kako bi prisustvovao premijeri predstave „Svijet i sve u njemu“ u Sarajevskom ratnom teatru (SARTR), koja je izvedena 16. januara. A ovaj pozorišni komad je, ustvari, adaptacija Hemonovog romana „Bejturan i ruža“ koji je na engleski preveden kao „The World and All That it Holds“, što na našem jeziku znači „Svijet i sve u njemu“.Hemon je ekskluzivno govorio za „Dnevni avaz“.Objasnio je da je htio izbjeći direktan prijevod riječi „Bejturan“ (pelin) na engleski, jer bi značilo da se upotrijebi riječ „wormwood“ ili „crvljivo drvo“.

Istakao je da je sama adaptacija romana izvanredno odrađena.- Nakon što sam vidio pretpremijeru, mogu reći da je jezik književnosti majstorski preveden u jezik teatra. Potpuno sam potresen gledajući predstavu. Glumci, energija, režija, sve je na vrhunskom nivou – naglasio je Hemon.Iako je još kao mladić otišao iz Sarajeva, svoj grad i svoju domovinu nikad nije zaboravio. Dolazi kada god mu obaveze to dozvoljavaju.- Često dolazim u Sarajevo i osjećam posebnu povezanost s gradom, jer svaka je moja „Bosna“ radna i mnogo mojih kreativnih projekata ima korijene ovdje. Veliki dio gdje ja živim čini i naša dijaspora, tako da je komunikacija dijaspore i domovinskog prostora ono o čemu ja pišem, što praktikujem i svi koje ja znam i volim isto rade. To je tkivo svega što radim – istakao je Hemon.Pitanja poput nacionalizma, fašizma i posljedica raspada Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije često su prisutna u njegovim projektima, reflektirajući društvene i historijske izazove koje istražuje kroz svoj rad.<h2>Snaga umjetnosti</h2>- Moje nade leže u mladim generacijama, koje su uvijek bolje od nas i prethodnih generacija, a naročito od onih generacija koje su bile prisutne tokom raspada Jugoslavije, rata i poslijeratne tranzicije. Moja nada za budućnost je isključivo zasnovana na moju vjeru u mlade ljude koji su bolji i pametniji od nas - rekao je Hemon.Kroz roman „Bejturan i ruža“ prikazao je događaje iz Prvog svjetskog rata očima dvojice zaljubljenih muškaraca različitih kultura iz Bosne. Otkrio je kakav utisak želi da publika iz pozorišta ponese sa sobom nakon gledanja predstave.- Želim da publika sa sobom ponese taj osjećaj zajedništva i snagu umjetnosti koja povezuje ljude – zaključio je Hemon.<h2>Priča izbjeglica</h2>Roman „Bejturan i ruža“ prati priču dvojice izbjeglica, Rafaela Pinta, sefardskog apotekara, i Osmana, muslimanskog vojnika, koji se zaljube tokom Prvog svjetskog rata u centralnoj Evropi.Njihovo prijateljstvo počinje u ukrajinskim rovovima nakon atentata na nadvojvodu Franju Ferdinanda u ljeto 1914. godine. Zajedno bježe iz rovova, preživljavaju gotovo sigurnu smrt, susreću se sa špijunima i boljševicima, putuju preko planina i kroz pustinje, iz svijeta u svijet, stižući do Šangaja, i to zahvaljujući Pintinoj ljubavi prema Osmanu.Hemon je osvojio brojne vrlo značajne nagrade za književnost.

Napravljena predstava u SARTR-u prema njegovom romanu „Bejturan i ruža“, čijoj premijeri je prisustvovao

Hemon: Jezik književnosti majstorski je preveden u jezik teatra

Aleksandar Hemon, Sarajlija s adresom u Čikagu, za "Avaz": Bosna je tkivo svega što radim

Komediju „Seljačka opera" Darvasa Benedeka i Pintera Bele (Pintéra Béle), u režiji Andrasa Urbana (Andrása Urbána) sarajevska publika moći će pogledati u subotu, 18. januara sa početkom u 19:30 sati.Najluđa svadba ove subote bit će u Narodnom pozorištu Sarajevo. Mlada je trudna, mladoženja voli drugu. Je li bolji poklon veš mašina ili no frost frižider? Dođite da vidite kako bi bilo da na jednom porodičnom okupljanju baš svi odluče da kažu sve što su sakrivali godinama. Ko pjeva zlo ne misli. Ili?Opera napisana za dramski ansambl gotovo sapunica i reality show u jednom, muzički luda mješavina baroka, folka i rock'n'rolla sa likovima koji sve vrijeme pjevaju. Sanjin Arnautović, Amra Kapidžić, Aldin Omerović, Sanela Krsmanović-Bistrivoda, Sara Seksan, Vedrana Božinović, Mirvad Kurić, Sanin Milavić i Mak Čengić uz bend koji čine Fuad Šetić, Larisa Horić, Ajnija Germić, Zvjezdana Patak i Almir Nezić u sat i deset minuta pokloniti će vam još jedan jedinstven umjetnički doživljaj i predstavu kakvu još niste gledali.Dramaturginja je Vedrana Božinović, koreograf Kristian Gergje (Krisztian Gergye), scenografiju i kostime uradila je Adisa Vatreš-Selimović, muzička saradnica je Lejla Jusić.Ulaznice za predstave u produkciji Narodnog pozorišta Sarajevo mogu se kupiti online putem zvanične web stranice Narodnog pozorišta Sarajevo, platforme www.karter.ba ili direktno na blagajni Narodnog pozorišta.

Mlada je trudna, mladoženja voli drugu

Uživajte u najluđoj svadbi: "Seljačka opera" na repertoaru Narodnog pozorišta

Niz umjetničkih aktivnosti planiranih u 2025. godini, koja će proteći u znaku obilježavanja 70. godišnjice rada Muzičke akademije Univerziteta u Sarajevu (MAS), otvorit će zajednički koncert Hora i Orkestra MAS koji će biti održan u subotu, 18. januara u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine, pod dirigentskim vodstvom Emira Mejremića.Na programu će se naći Simfonija br. 39 u Es duru KV. 543 W. A. Mozarta, nakon čega će mezzosopranistica Veronika Kolak, studentica Odsjeka za solo pjevanje u klasi prof. Vedrane Šimić, sa Horom i Orkestrom MAS izvesti odlomak iz opere Orfej i Euridika C. W. Glucka.Koncert je pripreman pod mentorstvom red. prof. art. Jasenke Ostojić i umjetničkog saradnika mr. Emanuela Josića (rad s horom) i doc. mr. Emira Mejremića (rad s orkestrom).Ulaz na koncert koji će početi u 19.00 sati je slobodan.Koncert se realizira u saradnji Muzičke akademije Univerziteta u Sarajevu i Zemaljskog muzeja BiH, saopćeno je iz Koncertne sezone MAS.&nbsp;

Ulaz na koncert koji će početi u 19.00 sati je slobodan.

U Zemaljskom muzeju BiH sutra koncert Hora i Orkestra Muzičke akademije Univerziteta u Sarajevu

Bestseler „Blank“ bh. glumca Feđe Štukana ljubitelji pozorišta 10. marta moći će premijerno gledati na sceni Kamernog teatra 55 u Sarajevu. Ovaj projekt je odavno najavljen, a mnogi jedva čekaju da „Blank“, u kojem se Štukan u potpunosti ogolio i izazvao nevjerovatne reakcije, dožive na daskama koje život znače.<h2>Veliko povjerenje</h2>Režiju potpisuje sjajni Kokan Mladenović, koji je upravo jučer s ansamblom Kamernog teatra 55 održao prvu probu. Među glumcima koji će ostvariti svoje uloge je i Muhamed Hadžović koji je za „Dnevni avaz“ kazao da su se jučer, ustvari, dogovarali s Mladenovićem kako bi sve trebalo izgledati. A dio glumačke ekipe je i sam Štukan, koji će, sve su prilike, raditi i muziku.- Kokan je iznio kako je vidio taj roman, kako je mislio da ga postavi. Koristili smo neke materijale, da bismo na prvoj probi mogli vidjeti kako on to zamišlja. Najizazovnije je bilo sakupiti cijelu ekipu i približiti njegovu ideju svima, kako bismo mogli početi raditi probe. To je bila osnova. Vjerujem da će ovo biti pozitivno i dobro. Svi su raspoloženi da to rade. A tu je i veliko povjerenje u Kokana – istakao je Hadžović.Podsjetio je da je glumački ansambl s Mladenovićem radio već dvije predstave, i to „Sjećaš li se Doli Bel“ i „Schindlerov lift“.- Voli da radi s našim ansamblom, to je ponovio danas (jučer, op. a.). Zato što su, i to odgovorno tvrdim, ove dvije predstave koje smo već radili ujedno i njegove najbolje. Zbog tog nekog međusobnog povjerenja. Vjerujem da će to biti i ovog puta, čak i na višem nivou – kazao je bh. glumac.<h2>Savladati izazov</h2>Ono što je još zanimljivo, nikome od glumaca nije pripao ekskluzivitet da glumi svog kolegu Štukana, već će se svako od njih naći u njegovoj koži tokom predstave.Roman „Blank“ Hadžović je pročitao i, kao i mnogima koji su ovo štivo držali u ruci, svidio mu se.- Izazovno je postaviti roman u pozorište. Toliko promjena ima, pozorište nas u tom smislu ograničava na neki način, ali mislim da ćemo uspješno savladati i taj izazov. Pozitivno posmatramo to i mislim da ćemo postaviti suštinski roman na scenu u odnosu na ono kako je pisan, da ćemo pogoditi samu srž ideje nastanka romana, a sada i ideje nastanka predstave - poručio je Hadžović.<h2>Glumačka postava</h2>U predstavi igraju: Maja Izetbegović, Muhamed Hadžović, Sabit Sejdinović, Davor Golubović, Dina Mušanović, Senad Alihodžić, Feđa Štukan, Amar Selimović, Boris Ler, Enes Kozličić, Anja Kraljević, Nadine Mičić, Aldin Omerović, Alen Muratović, Merima Ovčina, Elma Juković i Sin Kurt.

Pogodit ćemo samu srž ideje nastanka romana, a sada i nastanka predstave

Hadžović: Izazovno je postaviti roman u pozorište

Muhamed Hadžović o predstavi "Blank": Ko će u kožu Feđe Štukana

Sarajevski ratni teatar noćas je održao premijeru predstave "Svijet i sve u njemu“, adaptacije romana Aleksandra Hemona, u režiji Selme Spahić.Priča prati dvojicu sarajevskih vojnika iz Prvog svjetskog rata, Rafaela Pintu i Osmana Karišika, te njihova iskustva izbjeglištva i promjene identiteta kroz decenije i kontinente.Predstava tematizira ljubav, prijateljstvo i tragiku ljudskih sudbina. Glumački ansambl koji čine Ermin Bravo, Alban Ukaj, Snežana Bogićević, Tatjana Šojić, Kemal Rizvanović, Igor Skvarica, Hana Zrno, Faruk Hajdarević pružili su publici snažno iskustvo, oživljavajući univerzalne priče o povezanosti i gubitku.Reprizna izvođenja bit će odigrana i 17. i 18. januara, a više termina publika može očekivati ponovno u martu 2025. godine.&nbsp;

Predstava tematizira ljubav, prijateljstvo i tragiku ljudskih sudbina

Održana premijera predstave "Svijet i sve u njemu" u SARTR-u

U Umjetničkoj galerija Bosne i Hercegovine večeras je otvorena izložba ciklusa Tragovi Bosne (1978-2024.) i predstavljena monografija 50 godina poslije Mehmeda A. Akšamije, jednog od istaknutijih bosanskohercegovačkih umjetnika. Kako je istakao umjetnik, ciklus obuhvata više od 700 radova.Mehmed A. Akšamija, rođen u Višegradu 1954. godine, diplomirao je i magistrirao na AMU u Pragu, Fakultetu filmskih i televizijskih umjetnosti - FAMU, 1978/79-1982/83, a zatim odbranio doktorsku disertaciju iz oblasti teorije medija 1984. godine.Kao asistent prof. Jana Šmoka radio je na FAMU, a zatim kao profesor na Akademiji likovnih umjetnosti Univerziteta u Sarajevu, gdje je obrazovao mnoge generacije studenata. Danas nosi zvanje profesora emeritusa Univerziteta u Sarajevu i redovni je član Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti - BANU i Evropske akademije nauka i umjetnosti - ASAE (Academia Scientiarum et Artium Europaea – Classe III Arts).- Iako je Akšamijin umjetnički opus bogat i raznolik, ova izložba fokusira se isključivo na njegove radove monotipija iz jednog ciklusa, kroz koje se publika može upoznati s njemu specifičnim slikarskim izrazom, prepoznatljivom simbolikom i snažnim vizuelnim identitetom. Upravo nam porijeklo oblika, koje svoju evoluciju duguje autorovom neposrednom okoseblju, vezujući se također na baštinu ornamentalnog slikarstva, potvrđujući time njegovu prisutnost u slici, daje zaključiti kako je Akšamijin ciklus "Tragovi", formom u tradiciji visoke moderne, a sadržajno postmodernistički. Strogošću i pomnjom u kreiranju likovnih djela, vrednovanjem procesa jednako kao i konačnog rezultata, strpljenjem koje iziskuju dugi periodi bavljenja jednom temom i čistoćom ideje, od začetka do svršetka, izgradio je svoj koordinatni sistem samostalnih vrijednosti. Time je ujedno okopao svoju "zemlju", nahranio korijenje i učvrstio svoje postojanje - rekao je Marin Ivanović.Tokom pet decenija rada, Akšamija je nosilac brojnih nagrada i priznanja za pedagoški rad, društveni angažman, naučni i stvaralački rad, kao i za sudjelovanje na mnogim samostalnim i grupnim izložbama u zemlji i inostranstvu.

Akšamija je nosilac brojnih nagrada i priznanja za pedagoški rad, društveni angažman, naučni i stvaralački rad

Otvorena izložba Mehmeda A. Akšamije "Tragovi Bosne"

Muhamed A. Akšamija, bh. umjetnik i teoretičar umjetnosti, sutra, 16. januara u 19 sati će u Umjetničkoj galeriji BiH otvoriti izložbu ciklusa „Tragovi Bosne”. Akšamija je za „Dnevni avaz“ pred samu izložbu otkrio da se projekt sastoji od pet podciklusa i svaki je trajao 10 godina, a da ih sada prvi put izlaže.&nbsp;<h2>Osnova svega</h2>- Ciklus obuhvata oko 700 radova - skica, manjih i većih formata, i drugih materijala. Rad na ovom ciklusu trajao je skoro 50 godina, ali je interesantan jer se bavi određenim pogledom na ornamentalnu umjetnost koja asocira na Bosnu. To je osnova svega. Vidjet ćete kad dođete uživo, što kažu – rekao je Akšamija.Istakao je da svaka&nbsp;izložba košta mnogo, a to ljudi često ne razumiju.&nbsp;- Danas je teško dobiti pokroviteljstvo. U ovom slučaju, Bošnjačka akademija nauka i umjetnosti i Umjetnička galerija BiH su podržale projekat, pa smo uspjeli sve organizovati. Veliko je ulaganje, a od prodaje u BiH ne možete ništa zaraditi. Ja imam galerijsku podršku u Americi, preko koje radove distribuiram. To mi omogućava da i sam investiram. Inače, u Bosni nemate ništa. Ko će kupiti? Ranije su postojale ustanove koje su otkupljivale radove. Danas Galerija BiH ne može otkupiti nijedno djelo jer nema novca – naglasio je Akšamija.Od 700 radova, u Umjetničkoj galeriji bit će izloženo stotinjak, a riječ je o digitalnoj grafici.- Radove smo birali vrlo jednostavno - prostorni faktor određuje položaj određenog rada unutar prostora. U svakom prostoru drugačija varijanta radova bude postavljena. Problem je što imate ciklus koji je rađen na jednu istu temu skoro 50 godina - kazao je Akšamija.<h2>Kupovina radova</h2>Nije isključena kupovina radova na izložbi, ali Akšamija i nije zainteresiran za tu opciju.&nbsp;- Kada vani imate svoju cijenu i nivo, teško je prilagoditi to našim uslovima. Ako nekome kažete da nešto košta 5.000 eura, odmah misli da ste poludjeli. Ja koristim visokokvalitetne boje s garancijom od 200 godina. Papir na kojem radim, ručno izrađen Fabriano papir, košta 250 eura po komadu. Sve su to originali, nema kopija. Radim tehnikom monotipije, i nastojim ostati dosljedan toj tehnici – objasnio je Akšamija.<h2>Kreativnost radova&nbsp;</h2>- Ovo je prvi put da se ciklus pojavljuje u ovakvoj izložbi u Sarajevu. Kvalitet kreativnosti ogleda se u tome da istrajete toliko godina i da možete kontinuirano raditi na istoj temi. Vidjet ćemo reakcije – kazao je Akšamija.

Rad na ovom ciklusu trajao je skoro 50 godina. Galerija ne može otkupiti nijedno djelo jer nema novca

 Akšamija: Ciklus obuhvata oko 700 radova

Bh. umjetnik Muhamed A. Akšamija za "Avaz": Teško se prilagoditi uvjetima u BiH

U Kamernom teatru 55 održana je prva proba za novu predstavu "Blank" po romanu bh. glumca Feđe Štukana, a adaptaciju teksta i režiju će raditi Kokan Mladenović.Direktna adaptacija kompleksnog materijala za scenski prostor bila bi gotovo nemoguća, ali s obzirom na to da je Kokan Mladenović već i ranije ovladavao sličnim materijalima ("Sjećaš li se Doli Bel" Abdulaha Sidrana, "Schindlerov lift" i "Što na podu spavaš" Darka Cvijetića te "Na Drini Ćuprija" Ive Andrića) i od njih stvarao visoko kvalitetne, priznate i nagrađivane predstave, garant su da će i ova sigurno biti jedna od njih, navodi se u saopćenju Kamernog teatra 55.U predstavi igraju Maja Izetbegović, Muhamed Hadžović, Sabit Sejdinović, Davor Golubović, Dina Mušanović, Senad Alihodžić, Feđa Štukan, Amar Selimović, Boris Ler, Enes Kozličić, Anja Kraljević, Nadine Mičić, Aldin Omerović, Alen Muratović, Merima Ovčina, Elma Juković i Sin Kurt.- Roman "Blank" Feđe Štukana nalikuje na erupciju vulkana, kao da protagonisti izbacuju užarenu lavu iz svoje unutrašnjosti na površinu papira podastirući čitatlju živopisne, teške i gorke slike koje se izmjenjuju kao filmski kadrovi ili stripovske ilustracije prizivajući plejadu likova za koje se čini kao da smo ih već negdje sreli ili vidjeli. Ipak, svaka je sličnost s dosadašnjim umjetninčkim djelima, baš i kao sa stvarnim ljudima, kako stoji na početku knjige – slučajna - navodi se.Dramaturgiju potpisuje Vedran Fajković, a scenografiju će raditi Adisa Vatreš Selimović, kostimografiju Aleksandra Pecić Mladenović, dok će za umijeće scenskog pokreta biti zadužena Amila Terzimehić.Projekt će Kamerni teatar 55 raditi u koprodukciji sa Udruženjem "Moje pozorište".

U predstavi igraju Maja Izetbegović, Muhamed Hadžović, Sabit Sejdinović, Davor Golubović, Dina Mušanović, Senad Alihodžić, Feđa Štukan i dr.

Prva proba predstave "Blank" po bestseleru Feđe Štukana, premijera zakazana u martu

Na kraju sedmice u Bosanskom narodnom pozorištu Zenica bit će upriličene dvije predstave za odrasle i djecu.Predstava „Sve to je iz kuće“ nastala prema tekstu Emine Omerović, u režiji Ajle Bešić, u koprodukciji Bosanskog narodnog pozorišta Zenica, XXII festivala bosanskohercegovačke drame Zenica 2023. i 26. međunarodne kulturne manifestacije „Zeničko proljeće“ bit će izvedena u petak, 17. januara u 20 sati u Bosanskom narodnom pozorištu Zenica. „Sve to je iz kuće“ je porodična drama koja govori, prije svega, o važnosti komunikacije između roditelja i djece. Tekst se na jedan suptilan način bavi temom vršnjčakog nasilja, gdje je fokus prvenstveno na tome kako će roditelji reagirati na slučaj koji se desio među mladima. Također, govori o licemjernosti društva koje nameće da je porodica i ono što se čuva „među četiri zida“ sveto, ali se unutar tih zidova često kriju brojne tajne, neizgovorene istine, sumnje i strahovi, koji nastaju iz želje da zaštitimo sebe, ali i svoje bližnje. Koliko, zapravo, sve porodice nalikuju jedna na drugu i da li smo uopšte u stanju kreirati autentičnu porodicu, ni sličnu onima oko nas? Da li, ustvari, samo kreiramo autentičnu sliku o nama kakvi bi voljeli da smo? Samo se čini da i te slike sve više liče jedna na drugu...

U predstavi igraju: Adna Kaknjo, Anđela Ilić i Adem Smailhodžić. Dramaturgiju predstave potpisuje Nedžma Čizmo. Za scenografiju je bio zadužen Miran Kuduzović, a za kostimografiju Amina Musić. Muziku predstave potpisuje Rijad Kaniža.Predstava „Ježeva kućica“ prema tekstu Branka Ćopića, u režiji Miroljuba Mijatovića i u koprodukciji Bosanskog narodnog pozorišta Zenica sa Kulturno-sportskim centrom Kakanj i Kulturno-sportskim centrom Zavidovići će biti izvedena u subotu, 18. januara u 11 sati u Bosanskom narodnom pozorištu Zenica.Predstava „Ježeva kućica“ je premijerno izvedena u decembru 2019. godine i od tada je omiljena kod najmlađih, ali i onih starijih posjetitelja Bosanskog narodnog pozorišta Zenica. „Ježeva kućica“ nas podučava kolika je važnost doma i kolika je skromnost vrlina, a ismijava ljudsku pohlepu, želju za posjedovanjem onoga što nije naše i za otuđivanjem i izrugivanjem onoga što pripada drugima. Dakle, promiče univerzalne ljudske vrijednosti kao što su skromnost, pristojnost i marljivost.U predstavi igraju: Anđela Ilić, Lana Zablocki, Ermina Nišić, Adem Smailhodić i Mirza Bajramović. Za muziku i korepeticiju predstave je bio zadužen Abidin Čolaković. Scenografiju predstave potpisuje Mensur Begićević, a kostimografiju i kreaciju maski Ena Begičević-Čeliković. Jezičku adaptaciju i lekturu predstave potpisuje Merima Handanović.

Predstava „Ježeva kućica“ je premijerno izvedena u decembru 2019. godine i od tada je omiljena kod najmlađih

Predstave "Sve to je iz kuće" i "Ježeva kućica" za kraj sedmice u BNP-u

U Narodnom pozorištu Sarajevo u okviru specijalnog programa „Pozorišne notte“ u četvrtak, 30. januara sa početkom u 19:30 sati, bit će izveden koncert benda Balkan Zoo &amp; Nina Ćorić.Balkan Zoo je sastav višestruko nagrađivanog basiste i kompozitora Maria Rašića koji već dvanaest godina promoviše muziku balkanskih elemenata u novim, modernim aranžmanima.Ovo će biti prvi koncert zagrebačkog benda u Sarajevu i jedinstvena prilika za ljubitelje tradicionalne romske muzike da uživaju u spektakularnoj fuziji romske pjesme pretvorene u progresivan world music izričaj.- Balkan Zoo izvodi romske pjesme koje su poznate domaćoj publici, koje se rado izvode na Balkanu, ali i neke pjesme koje su kroz neku kulturu ili popularnost ostale rado izvođene. Također, na posljednjem albumu smo ubacili nekoliko flamenco pjesama, budući da su Romi zaslužni za razvoj flamenca u Andaluziji, pa je to i poveznica sa onim što radim svih ovih godina. Do sada smo puno puta nastupali u Sarajevu ali ne kao Balkan Zoo. Mario Rašić u svojoj bogatoj karijeri, a ja sam imala priliku nastupati u Sarajevu u raznim flamenco postavama pogotovo sa dragim kolegom Mirzom Redžepagićem. Ovog puta publici u Narodnom pozorištu Sarajevo predstavljam nešto drugačije – jednu suradnju koja je započela 2021. godine i koja je rezultirala sa dva izvrsna albuma koji su naišla na vrhunske reakcije kritičara i publike – izjavila je solistica Nina Ćorić.Balkan Zoo bend nastaje 2021. godine kada Mario Rašić započinje suradnju s vokalnom solisticom, pjevačicom flamenka Ninom Ćorić, te zajednički objavljuju album “Recycle” (2022.,Croatia Records), tradicionalne romske pjesme pretvorene u progresivan world music izričaj. Album nailazi na izvrsne reakcije publike i muzičkih/glazbenih kritičara, a bend nastupa širom Hrvatske i regije; Slavonski Brod, Koprivnica, Varaždin, Čakovec, Bjelovar, Vrsar, Šibenik, Motovun, Zadar, Dubrovnik, Pag, Hvar, Zagreb, Podgorica (CG), Novi Pazar (SRB) na brojnim manifestacijama i festivalima; JazzHR; World Music Fest Zeman, LADO Festival, Flamenco Festival Zagreb, Podgoričko kulturno ljeto, Špancir fest, Glazbene večeri u Svetom Donatu, Magma Festival i neki od najljepših otvorenih pozornica poput Parka Orsule (Dubrovnik) ili Tvrđave Barone (Šibenik). 2024. objavljuju drugi zajednički album “Muzika za ples” (Croatia Records) koji ponovno donosi romske, ali i flamenco pjesme pretvorene u progresivan world music.Ulaznice za koncert mogu se kupiti putem zvanične web stranice Narodnog pozorišta Sarajevo, platforme www.karter.ba ili direktno na blagajni Narodnog pozorišta.

Ovo će biti prvi koncert zagrebačkog benda u Sarajevu 

U sklopu specijalnog programa "Pozorišne notte" 30. januara koncert Balkan Zoo & Nina Ćorić

Sanjina Arnautovića publika je mogla gledati u mnogim predstavama kao i na malim ekranima u okviru bh. filmova. Uvijek ostavi upečatljiv dojam. No, nije samo glumac, već se bavi i pjevanjem, zna svirati gitaru, voli akrobatiku, razumije se u balet... Svestran umjetnik, kako se u našem narodu kaže.<h2>Izvor znanja</h2>Ove subote sarajevska publika moći će ga gledati na daskama koje život znače u Narodnom pozorištu Sarajevo (NPS) u okviru predstave „Seljačka opera“. Arnautović je rođen i odrastao u Livnu, gdje nema pozorišne kuće, a za „Avaz“ je kazao da je prvu predstavu pogledao sa 17 godina. - I to je bilo sticajem lijepih okolnosti, u Njujorku, na Brodveju, mjuzikl „Mamma Mia“. Za vrijeme predstave sam sebi rekao da je to to, želim da radim ovo što gledam. Tako se, na moju sreću, i desilo. Prekretnicom smatram svoj početak rada na Akademiji scenskih umjetnosti. Taj angažman me vratio na izvor znanja i odredio put kojim danas koračam – kazao je Arnautović.Osim što je glumac, direktor je organizacije „Broadway Across Borders“ za BiH.- Rekao bih da sam glumac koji je radio i radi na usavršavanju svojih vokalnih sposobnosti. Na svaku priliku da pjevam gledam kao na svoj novi glumački zadatak. Kombinacija glume i muzike zahtijeva mnogo rada i odricanja, ali zadovoljstvo i sreća nakon određenih rezultata su gorivo za dalje i recipročni su uloženom trudu – rekao je Arnautović.Istakao je da su radnici koji djeluju u oblasti kulture, pored radnika koji „grade“ ovu zemlju, najveći čarobnjaci koje imamo. - I jedni i drugi od ničega stvaraju zavidne rezultate. Da brinu samo o svojoj egzistenciji i da ne rade u najvećoj mjeri, a nerijetko i na svoju štetu, za dobrobit zajednice i društva, davno bismo ugasili svjetlo na ovom komadiću Zemlje. Mislim da je Sarajevo, a samim tim i BiH, u posljednje vrijeme radilo mnogo na raznolikosti sadržaja iz oblasti kulture, o čemu svjedoče mnogi projekti i brojke gledatelja koji konzumiraju različite vrste sadržaja. Smatram da bi naš grad obogatilo osnivanje alternativnih scena te veća i ozbiljnija ponuda nezavisnih pozorišnih produkcija. Najviše prostora za napredak definitivno vidim u muzici, jer nikako da istisnemo ovaj kič i šund po kojem smo danas, nažalost, prepoznatljivi – naglasio je Arnautović.<h2>Nove predstave</h2>Publika može očekivati nove projekte, a Arnautović je otkrio da je započeo rad na jednoj pozorišnoj predstavi.- U februaru me očekuje početak rada i na drugoj predstavi. Ni ostatak godine, ako sve bude kako je planirano i ako se bude živo i zdravo, neće biti ništa manje intenzivan. Mislim da će ove godine muzički teatar konačno dobiti mjesto koje zaslužuje – najavio je Arnautović. <h2>Strpljen-spašen</h2>Kroz dosadašnji rad, Arnautović je naučio dvije važne lekcije i podijelio ih.- Ujedno su i izreke, koje, u mom slučaju, dijele prvo mjesto, a to su „da se red, rad i disciplina uvijek isplate“ i „strpljen-spašen“ – poručio je Arnautović.

Na svaku priliku da pjevam gledam kao na svoj novi glumački zadatak

Sanjin Arnautović za "Avaz": Kulturni radnici su najveći čarobnjaci

Javna ustanova Muzej grada Zenice tokom prošle godine realizirao je 131 promotivni program ili radionice, od čega su njih šest imale međunarodni karakter - potvrdio je u razgovoru za Fenu direktor te ustanove Adnadin Jašarević.Programe muzeja u dva objekta, glavnoj zgradi te tvrđavi Vranduk, kao i njihove gostujuće programe u zemlji ili inozemstvu, ističe Jašarević, besplatno je posjetilo te pogledalo i oko 15.000 osoba.- Također, bilježimo 8.507 redovnih posjetilaca, odnosno uz prodane karte. Ukupno smo tokom prošle godine imali 23.507 posjetilaca - kazao je Jašerević.Ova će godina, najavljuje, proteći u finalnim poslovima redizajna stalnih muzejskih postavki - etnološke, savremenih medija te historijske postavke u tvrđavi Vranduk.- Planiramo uraditi i digitalizaciju svih naših muzejskih postavki, pričati stare priče na novi način i sredstvima koja su u duhu 21. stoljeća. Pripremamo za štampu strip o prvom bosanskom kralju Tvrtku i knjigu o historiji bh. stripa. Što se tiče tvrđave Vranduk, u centru pažnje biće prijestolna dvorana, njeno uređenje u maniru iz doba Kulina bana te fantastičnog kutka u kojem ćemo predstaviti mitološka bića iz slavenske mitologije - najavljuje Jašarević.Modernizacija u predstavljanju muzejskih predmeta, podvlači, podrazumijeva korištenje kompjutera, televizora i projektora.- To podrazumijeva korištenje foto i audio-vizuelnih priloga zarad kvalitetnijeg i iscrpnijeg predstavljanja izloženih eksponata. Planiramo ugostiti u Zenici i umjetnike evropskog renomea - Dobroslava Živkovića, Midhata Kapetanovića, Tugomira Matića, Zoricu Bajin Đukanović i mnoge druge - kaže Jašarević, dodavši da će biti raznih sadržaja i za sve uzraste te ukuse.Muzej grada Zenica, podsjeća, realizira i međunarodni projekat "Made In" koji se tiče zaštite nematerijalne baštine, tradicionalnih zanata. Prošla je godina bila plodna i u pogledu izdavaštva.- Nakon mapiranja starih zanata, organizirali smo rezidencijalne radionice sa dizajnerima i producirali tri kratka dokumentarna filma o tradicionalnim zanatima. Također smo započeli i radove na redizajnu stalne etnološke postavke. Odštampane su knjige - naučna "Žene u bh. arheologiji", zatim edukativna knjiga stripa "Ban Kulin", a u pripremi je Priručnik za vođenje edukativnih radionica za djecu i mlade. Autori publikacija su zaposlenici JU Muzej grada Zenice - kaže Jašarević.Prošle su godine, dodaje, organizirali brojne radionice posvećene bh. baštini, zatim radionice stripa te kreativnog pisanja.- Tokom opsežnih radova, otklonjanjena su i oštećenja usljed potresa na oboru tvrđave i na krovu Velike kule Vranduk. Otklonjena su i oštećenja na krovu glavne zgrade muzeja. Okončali smo radove na redizajnu stalne postavke "Mediji XX stoljeća" u Muzeju grada Zenice. U toku je unos podataka za legende na tablete. U saradnji sa Austrijskom akademijom nauka iz Beča obavljena je konzervacija i djelimična restauracija šest keramičkih posuda pronađenih na arheološkome lokalitetu Kopilo kod Zenice tokom sistematskih arheoloških istraživanja koja su provedena tokom 2021. i 2022. godine - kaže Jašarević.Postavili su i srednjovjekovnu kovačnicu i igraonicu sa srednjovjekovnim igrama u oboru tvrđave Vranduk, čime su osnažili edukativni i turistički kapacitet stalne postavke, a organizirali su, dodaje, izradu te postavljanje obavijesne table u selu Vranduk – Najljepša sela Bosne i Hercegovine. U najljepša sela BiH prošle je godine uvršteno i to zeničko selo.- Organizirali smo i čišćenje terena te izradu i postavljanje Vidikovca u Zabrcu kod Vranduka, u duhu snaženja turističkih potencijala. Organizirali smo i predstavljanje velike historijske izložbe na otvorenom - "Industrijalizacija", u saradnji sa JU KSC Ilijaš i Radio Ilijaš, u sklopu manifestacije "Ilijaški dani 2024". Programom "Od Kulina bana i dobrijeh dana", igra na ploči "Igrajmo srednji vijek" i izložba stripa "Kulin ban", predstavili smo se u Bošnjačkom institutu u Sarajevu - ističe Jašarević.Svoju ediciju SUV predstavili su, dodaje, na međunarodnim festivalima u Hrvatskoj i Srbiji – "Istrakon" i "Balkanske smotre stripa mladih".

Općinski Sud u Sarajevu presudio u korist Jasmile Žbanić: "Utvrđeno je da je Antonio Beus iznio laži o meni"

U Sarajevskom ratnom teatru SARTR predstavljen novi regionalni projekat "Sarajevo Theatre Showcase"

Predstava "Au revoir - Doviđenja" uskoro u Pozorištu mladih u Sarajevu

Sutra predstava "Siročad" u Kaknju

Aleksandar Hemon, Sarajlija s adresom u Čikagu, za "Avaz": Bosna je tkivo svega što radim

Uživajte u najluđoj svadbi: "Seljačka opera" na repertoaru Narodnog pozorišta

U Zemaljskom muzeju BiH sutra koncert Hora i Orkestra Muzičke akademije Univerziteta u Sarajevu

Muhamed Hadžović o predstavi "Blank": Ko će u kožu Feđe Štukana

Održana premijera predstave "Svijet i sve u njemu" u SARTR-u

Otvorena izložba Mehmeda A. Akšamije "Tragovi Bosne"

Bh. umjetnik Muhamed A. Akšamija za "Avaz": Teško se prilagoditi uvjetima u BiH

Prva proba predstave "Blank" po bestseleru Feđe Štukana, premijera zakazana u martu

Predstave "Sve to je iz kuće" i "Ježeva kućica" za kraj sedmice u BNP-u

U sklopu specijalnog programa "Pozorišne notte" 30. januara koncert Balkan Zoo & Nina Ćorić

Sanjin Arnautović za "Avaz": Kulturni radnici su najveći čarobnjaci

Zenički muzej prošle godine realizirao 131 program, cilj digitalizacija svih stalnih postavki

Kultura

Općinski Sud u Sarajevu presudio u korist Jasmile Žbanić: "Utvrđeno je da je Antonio Beus iznio laži o meni"

U Sarajevskom ratnom teatru SARTR predstavljen novi regionalni projekat "Sarajevo Theatre Showcase"

Predstava "Au revoir - Doviđenja" uskoro u Pozorištu mladih u Sarajevu

Sutra predstava "Siročad" u Kaknju

Aleksandar Hemon, Sarajlija s adresom u Čikagu, za "Avaz": Bosna je tkivo svega što radim

Uživajte u najluđoj svadbi: "Seljačka opera" na repertoaru Narodnog pozorišta

U Zemaljskom muzeju BiH sutra koncert Hora i Orkestra Muzičke akademije Univerziteta u Sarajevu

Muhamed Hadžović o predstavi "Blank": Ko će u kožu Feđe Štukana

Održana premijera predstave "Svijet i sve u njemu" u SARTR-u

Otvorena izložba Mehmeda A. Akšamije "Tragovi Bosne"

Bh. umjetnik Muhamed A. Akšamija za "Avaz": Teško se prilagoditi uvjetima u BiH

Prva proba predstave "Blank" po bestseleru Feđe Štukana, premijera zakazana u martu

Predstave "Sve to je iz kuće" i "Ježeva kućica" za kraj sedmice u BNP-u

U sklopu specijalnog programa "Pozorišne notte" 30. januara koncert Balkan Zoo & Nina Ćorić

Sanjin Arnautović za "Avaz": Kulturni radnici su najveći čarobnjaci

Zenički muzej prošle godine realizirao 131 program, cilj digitalizacija svih stalnih postavki