Na suđenju za zločine počinjene na području Kalinovika, svjedok Odbrane Ramiza Drekovića izjavio je da je bilo zabranjeno gađati civilne objekte i ciljeve. Emir Sinanović kazao je da je od aprila 1995. godine bio u komandi Četvrtog korpusa Armije Bosne i Hercegovine (ABiH), na poziciji referenta artiljerije, javlja Birn.

Svjedok Sinanović je rekao da su u maju i junu 1995. bile operacije “Treskavica 95” i “Borašnica 95”, koje je Četvrti korpus izvodio u sadejstvu sa Prvim korpusom. Operacije su, kako je naveo, vođene protiv Vojske Republike Srpske (VRS), čije su se snage nalazile u Kalinoviku i Nevesinju.

Kalinovik nije bio u dometu artiljerije

“Zabranjeno je bilo gađati nelegitimne ciljeve, to su civilni objekti i lica. Isključivo vojne ciljeve neprijatelja”, kazao je Sinanović.

On je rekao da je, koliko mu je poznato, po Kalinoviku otvarana vatra na komandu Prve gardijske motorizovane brigade.

Branilac Kadrija Kolić predočio je svjedoku brojne dokumente o planovima dejstva artiljerije, tablicama s ciljevima, pravilnoj upotrebi artiljerije, obuci artiljerijskih oficira i slično.

On je kazao da su u to vrijeme bila isturena komandna mjesta (IKM) na Bjelimićima, kao i na Zlataru i Vodenici. Naveo je da je artiljerija na Bjelimićima bila potčinjena komandantu tog IKM-a. Svjedok je napomenuo da je on bio načelnik artiljerije na Zlataru.

Sinanović se prisjetio kako je komandant korpusa u povratku sa isturenog komandnog mjesta na Bjelimićima na IKM na Zlataru skrenuo pažnju na pravilnu upotrebu artiljerije. Rekao je da je top kalibra 130 milimetara bio u Delića polju i da se nikad nije micao.

Svjedok se nije složio sa tužiocem Milankom Kajganićem da Kalinovik nije bio u dometu artiljerije Prvog korpusa, ali nije znao reći gdje se njihova artiljerija nalazila. Potvrdio je da ne zna kako su se na Bjelimićima provodili planovi o artiljerijskom dejstvu.

Tužilac mu je predočio naređenje od 26. maja 1995. za gađanje centra Kalinovika sa pet projektila, koje je potpisao Dreković. Sinanović je izjavio da ne zna za to naređenje, a na pitanje da li je to bilo u skladu sa naredbom o zabrani odmazde, prvobitno je kazao da ne želi odgovoriti, a potom da ne zna.

Na dodatno pitanje branioca o navodnoj naredbi Drekovića, svjedok je potvrdio da je na dokumentu pisalo da treba izvršiti odmah.

Drekovića, nekadašnjeg komandanta Četvrtog korpusa ABiH, optužnica tereti da je u periodu od 21. maja do 7. juna 1995. godine naredio artiljerijskim jedinicama u mjestu Bjelimići (opština Konjic) neselektivne napade na srpske civile u Kalinoviku, u kojima je jedna 15-godišnjakinja poginula, a nekoliko civila ranjeno.

Nije bio na Bjelimićima

Svjedok Odbrane Enver Bubalo rekao je da je od jeseni 1994. bio u komandi Četvrtog korpusa kao referent bezbjednosti. Kazao je da je VRS napadala s područja Nevesinja i Kalinovika.

On je rekao da u periodu april, maj i jun nije bio na Bjelimićima, nego u Jablanici. Kazao je da je stanje na području Konjica bilo katastrofalno i da su ih srpske snage granatirale. Dodao je da je te informacije dobijao u izvještajima od potčinjenih jedinica.

Bubalo je rekao da je u dokumentima bio definisan odnos prema ratnim zarobljenicima i civilima.

“General Dreković – ja sam ga toliko puta čuo, a i navedeno je u brojnim dokumentima… da ne smijemo da prekršimo Ženevske konvencije i da strogo čuvamo zarobljenike”, kazao je svjedok.

Na pitanje tužioca, on je rekao da od januara 1995. nije bio na Bjelimićima i da nije detaljno upoznat sa položajima i obimom snaga VRS-a u Kalinoviku.

Nastavak suđenja zakazan je za 22. septembar.