Na današnji dan 2011. godine, u Sarajevu je umro Josip Katalinski Škija, legendarni bosanskohercegovački fudbaler i trener.

Katalinski je rođen u Sarajevu 1948. godine, a fudbalsku karijeru počeo je u omladinskom timu FK Igmana s Ilidže. Godine 1964., priključuje se juniorima FK Željezničara, a već naredne, sa svega 17 godina, debituje za prvi tim. Bio je član slavne generacije FK Željezničara koja je 1972. godine postala prvak Jugoslavije.

U dresu Željezničara Katalinski je, u 10 godina, odigrao više od 350 utakmica, te postigao više od 100 golova, iako je bio odbrambeni igrač.

Gol za Svjetsko prvenstvo

Uporedo je igrao i za jugoslavensku U18 te U21, a za A reprezentaciju debitovao je 14. juna 1972. godine protiv reprezentacije Venecuele, gdje je postigao i svoj prvi reprezentativni gol. Ukupno je odigrao 41 utakmicu za reprezentaciju, te postigao 10 golova, od kojih je u fudbalske anale upisan onaj protiv reprezentacije Španije 1974. godine u Frankfurtu, jer je tim golom donio Jugoslaviji plasman na Svjetsko prvenstvo 1974. Te godine je bio proglašen najboljim jugoslavenskim igračem.

Godine 1975., Katalinski dobija Šestoaprilsku nagradu Grada Sarajeva. Iste godine odlazi u francusku OGC Nicu.

Također 1975. godine, popularni Škija u TV filmu "Simha", rađenom prema istoimenoj pripovijetki bh. književnika Isaka Samokovlije, glumi sporednu ulogu limara Lijača.

Kraj karijere u dobi od 30 godina

U OGC Nici Katalinski je igrao do 1978. godine, kada je zbog hroničnih problema s povredama prekinuo svoju igračku karijeru u dobi od samo 30 godina.

Potom je radio kao koordinator pri NFSBIH. Tokom odbrambeno-oslobodilačkog rata u Bosni i Hercegovini od '92. do '95. bio je predsjednik FK Željezničara. Godine 1998., vodio je zenički Čelik.

Preminuo je 9. juna 2011. godine u Sarajevu. Federalna televizija je 2021. godine snimila dokumentarni film "Škija", u znak sjećanja na fudbalskog velemajstora Josipa Katalinskog. Glavni teren sportskog centra FK Igman Ilidža nosi ime po legendarnom Škiji.

Rođen Džordž Stivenson

Godine 1781., na današnji dan, rođen je engleski inžinjer i izumitelj Džordž Stivenson (George Stephenson), konstruktor lokomotiva. U Njukaslu je, 1823. godine, osnovao prvu fabriku lokomotiva, a njegova lokomotiva vukla je prvi putnički voz na svijetu.

Sa četrnaest godina Stivenson je bio primoran da radi, jer mu je porodica bila toliko siromašna da su jedva preživljavali, te se zaposlio kao pomoćni radnik u rudniku uglja.

Prvi njegov izum bila je sigurnosna lampa za rudnike, 1814. godine, kada je dobio novčanu nagradu koju je uložio u izgradnju radionice lokomotiva u Njukaslu.

Prvi putnički voz na svijetu

Prva parna lokomotiva, koju je konstruirao Ričard Trevitik (Richard Trevithick), 1803. godine, davši joj ime Lokomotion, nije mogla da se primijeni u željezničkom saobraćaju, jer su se zbog težine lokomotive šine lomile. Stivenson je to uočio i na pojačanim šinama njegova lokomotiva, kojom je upravljao, vukla je, 27. septembra 1825., na pruzi Stokton – Darlington, prvi putnički voz na svijetu, koji je imao 12 teretnih i 22 vagona s putnicima. To je bio prvi prijevoz putnika željeznicom, a u vozu ih je bilo čak 450.

Godine 1823., Stivenson gradi i fabriku lokomotiva. Na takmičenju za najbolju lokomotivu na pruzi Liverpul - Mančester, 1829. godine, pobijedila je njegova Rocket lokomotiva, koja je postizala brzinu 30 kilometara na sat.

Stivenson je učestvovao u izgradnji mnogih željezničkih pruga u Engleskoj i Evropi.

Umro engleski pisac Čarls Dikens

Čarls Dikens (Charles Dickens), rodonačelnik socijalnog romana i jedan od najznačajnijih i najčitanijih engleskih pisaca, umro je na današnji dan 1870. godine.

Pisati je počeo kao novinar u obliku crtica u časopisima, koje je kasnije oblikovao u svoju prvu zbirku djela "Sketches by Boz", izdatu 1836. godine. Boz je bio Dikensov porodični nadimak koji je on koristio kao pseudonim. Iste godine u novembru postao je urednik u časopisu "Bentley's Miscellany", gdje je radio tri godine. Od 1950. do 1970. godine bio je urednik, izdavač i autor u časopisima "Household Words" i "All the Year Round".

Oproštajna čitanja

Najpoznatiji Dikensov roman je "Oliver Tvist", objavljen 1838. godine, koji je adaptiran i za pozorište, a također je prvi viktorijanski roman u kojem je dijete glavni lik.

Osim „Olivera Tvista“, njegovi poznatiji romani su “Dejvid Koperfild“, “Pikvikov klub” i “Stara prodavnica rijetkosti”.

Između 1868. i 1869., Dickens je organizirao turneju "oproštajnih čitanja" u Engleskoj, Škotskoj i Irskoj. Uspio je odraditi 75 od dogovorenih 100 čitanja.

Dickens je, 8. juna 1870., u svom domu doživio drugi moždani udar, nakon kojeg se nije osvijestio te je sljedećeg dana preminuo.