Na današnji dan 1869. godine, u Sarajevu je rođen Vladislav Skarić, bosanskohercegovački historičar.
Diplomu profesora historije i geografije stekao je na Univerzitetu u Grazu, a potom je radio u srednjim školama u Banjoj Luci i Sarajevu. Jedan je od osnivača SPKD „Prosvjeta“.
Skarić je bio direktor Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, te u listu „Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine“ objavljivao svoje najvažnije radove. Iako se bavio svim periodima historije Bosne i Hercegovine, najviše je doprinio proučavanju osmanskog perioda.
Jedan od njegovih značajnijih radova je „Popis bosanskih spahija iz 1711. godine“, što je, ustvari, monografija posvećena Sarajevu. Pisao je o Mula Mustafi Bašeskiji, Trebinju, porijeklu pravoslavnog stanovništva u Bosni i Hercegovini, staroj bosanskoj vlasteli, Borču, a višegodišnje proučavanje rudarstva završio je monografijom „Staro rudarsko pravo i tehnika u Srbiji i Bosni“.
Skarić je preminuo 6. avgusta 1943. godine, u Sarajevu. Njegovim imenom se zove jedna od sarajevskih osnovnih škola.
Godine 1509., rođen Žan Kalvin
Žan Kalvin (Jean Calvin), švicarski reformator crkve i osnivač kalvinizma, rođen je na današnji dan 1509. godine.
Svoja teološka razmišljanja sistematizirao je u djelu "Institucije kršćanske religije", 1536. godine, zbog čega je stavljen na listu nepoželjnih osoba, jer je u ključnim elementima otišao od doktrine Rima. Odbacio je vrhunski autoritet Pape, te vjerovao da je Biblija jedini izvor Božijeg zakona i teologije, a da vjernici trebaju interpretirati, ali i očuvati, vjeru u njenom izvornom izučavanju, kao i svijet koji je Bog stvorio i uspostavio zakonitosti.
Svojim djelovanjem razvio je tzv. kalvinističku teologiju, te postao uzor mnogima, a njegov teološki sistem imao je veliki utjecaj na područjima teologije, ekonomije, društvenog i pravnog sistema.
Kalvin je, ustvari, naglašavao suverenost Suverena – Boga; Biblija je Božija objava čovjeku, a sve knjige Sv. Pisma su nadahnute i Božija objava, Crkva je zajednica odabranih za vječno spasenje, a Objava vodi kršćanina u razvijanju ličnog karaktera.
Umro Andre-Mari Amper
Godine 1836., na današnji dan, umro je Andre-Mari Amper (André-Marie Ampère), francuski fizičar, matematičar, hemičar i filozof, utemeljitelj elektromagnetizma.
Bio je prvi naučnik koji je razlučio atome i molekule, te među prvima koji je koristio nazive električni napon i električna energija. Potaknut otkrićem Hansa Kristijana Orsteda (Christian Ørsted) da se magnetna igla zakreće pri promjeni struje koja teče žicom u blizini, Amper je istražio povezanost između elektriciteta i magnetizma (Amperov zakon).
Amperov zakon izražava činjenicu da magnetsko polje nastaje kao posljedica kretanja električnih naboja, povezujući električne i magnetske pojave.
Prema Amperovoj hipotezi, svako magnetsko polje ima svoj uzrok u električnoj energiji. Dijeleći magnet na djeliće, zaključio je da svaki djelić čini za sebe potpuni magnet. Prema tome je analogno da je svaka molekula magnet s polovima na suprotnim krajevima. Magnetizam molekule tumačio je time što oko molekule teče molekularna električna energija. Pod utjecajem magnetskog polja, kada se tijelo magnetizira, sve njegove molekularne struje zauzimaju isti smjer, te se time ispoljava magnetizam tijela.
