Već danima je sve u znaku Dana državnosti Bosne i Hercegovine, kao i 80 godina od Prvog zasjedanja Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja BiH (ZAVNOBiH) u Mrkonjić-Gradu, kada je naša domovina okarakterizirana kao jedna od šest ravnopravnih republika unutar Jugoslavije.

Iskrene želje

Povodom toga je za „Dnevni avaz“ govorio član Predsjedništva BiH Denis Bećirović, koji se osvrnuo na značaj 25. novembra za građane BiH, ali i na poziciju naše države u svijetu, kao i naš put ka Evropskoj uniji i NATO-u.

BiH proslavlja još jedan Dan državnosti, kao i 80 godina od Prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a. Šta 25. novembar predstavlja za građane BiH?

- Svi građani i narodi BiH trebaju biti ponosni na 25. novembar. To je datum kada smo se svrstali na antifašističku stranu historije i ovaj državni praznik u BiH nikoga ne diskriminira. Zahvaljujući ZAVNOBiH-u, mi smo bili na pravednoj strani historije i predstavljali dio svjetske antifašističke borbe. ZAVNOBiH je dio vrijednosti koje baštini i današnja BiH. Naša je obaveza da danas i u narednom periodu čuvamo i izgrađujemo Bosnu i Hercegovinu kao državu ravnopravnih građana i naroda. 

Državnost BiH je neupitna historijska činjenica na koju svi mi u BiH moramo biti ponosni, kao i buduće generacije. To je naša zajednička odgovornost. Jer naslijeđe ZAVNOBiH-a je važan poticaj da osnažimo sigurnost, mir i ljudska prava svih građana i naroda, i mi ćemo na tim postulatima graditi put BiH prema evropskim i euroatlantskim integracijama. Uz iskrene želje da svi zajedno gradimo svjetliju budućnost naše zemlje, svim građanima i narodima želim sretan Dan državnosti BiH!  

Postoji li šansa da se ispune prijetnje koje godinama slušamo, a to je da će otcijepiti dio Bosne? 

- Kontinuirano upozoravam da antidejtonske i antiustavne prijetnje državi Bosni i Hercegovini ne smijemo potcijeniti. Zlo ima sposobnost brzog širenja i zato je neodgovorno potcjenjivati zlo. Svaka prijetnja, temeljena na secesionističkoj politici, usmjerena protiv teritorijalnog integriteta i suvereniteta države BiH treba biti shvaćena ozbiljno. Ipak, ne zaboravimo da su i puno jače snage nasrtale na BiH i da su poražene. I oni koji danas prijete našoj domovini osuđeni su u konačnici na propast.

S pravne tačke gledišta, odredbe međunarodnog prava su sasvim jasne – državne granice utvrđene u trenutku stjecanja nezavisnosti ne mogu se mijenjati (osim uz saglasnost same države). I kao legalista, uvijek polazim od općeprihvaćenog principa uti possidetis iuris. Dakle, s međunarodnopravnog aspekta takva šansa ne postoji, jer bi to predstavljalo eklatantno kršenje svih relevantnih međunarodnih ugovora kojima se normiraju pitanja teritorijalnog integriteta i suvereniteta država članica Ujedinjenih naroda.

Dodikova (predsjednik manjeg bh. entiteta RS Milorad Dodik, op. a.) poruka da će kreirati sporazum o mirnom razlazu FBiH i RS je tragična zabluda neodgovornog političara koji je duboko zagazio u opasne antidejtonske i antiustavne vode. Ipak, i on i njemu slični moraju znati da ne može biti ni mirnog niti nemirnog razbijanja države BiH.

Državu BiH branit ćemo svim raspoloživim pravnim, političkim, diplomatskim i drugim legalnim sredstvima u skladu s nacionalnim i međunarodnim pravom. Oni koji su mislili da je moguće praviti državu na međunarodno priznatoj državnoj teritoriji BiH završili su kao ratni zločinci s doživotnim kaznama zatvora.

Milorad Dodik i njegovi mentori moraju znati da je temeljno određenje Dejtonskog mirovnog sporazuma i Ustava BiH da svi politički i drugi faktori budu „opredijeljeni za suverenitet, teritorijalni integritet i političku nezavisnost BiH u skladu s međunarodnim pravom“. BiH je prirodna, historijska, pravna i politička činjenica koja traje više od hiljadu godina. Entiteti u državi BiH nisu ni historijske ni prirodne činjenice. Njihov nastanak u državi BiH detaljno su u svojim presudama opisali sudovi Ujedinjenih naroda.

Na svaki pokušaj realizacije secesionističke politike usmjerene protiv nezavisnosti, suvereniteta i teritorijalnog integriteta države BiH, kao i na svaki drugi pokušaj kojim se ugrožava mir unutar bh. pluralističkog društva država BiH, kao punopravna članica Ujedinjenih naroda, pravovremeno i adekvatno će odgovoriti, u skladu s Poveljom UN-a i drugim relevantnim međunarodnim ugovorima. Također, nužno je da i međunarodna zajednica i nadležni pravosudni organi rade svoj dio posla i sankcioniraju one koji ugrožavaju mir i ustavni poredak.

Strateška pitanja

Šef NATO-a Jens Stoltenberg posjetio je BiH. Koliko je njegova posjeta značajna za našu državu, njenu sigurnost, ali i naš put ka Alijansi? 

- Brojni su argumenti koji potvrđuju da je nedavna posjeta generalnog sekretara NATO-a Jensa Stoltenberga BiH od iznimnog značaja. Njegov dolazak u BiH je direktna potvrda da je naša država, iako još nije članica, u vrhu prioriteta Alijanse. Ako tome dodamo i činjenicu da je generalni sekretar NATO-a na ovom sastanku i zvanično potvrdio skori dolazak Sjevernoatlantskog vijeća (NAC) u Sarajevo, onda to dodatno naglašava posvećenost Alijanse BiH.

U spomenutom smislu podsjećam na činjenicu da sam za svoju prvu inozemnu posjetu izabrao upravo sjedište NATO-a u Briselu, gdje sam se sastao s najvišim zvaničnicima, te sam, osim razmatranja strateških pitanja, iskoristio priliku i pozvao generalnog sekretara i NAC da posjete BiH. Izuzetno me raduje da su se te moje namjere sada i ostvarile. Također je bitno naglasiti da je posjetom generalnog sekretara potvrđeno da je sigurnost BiH inkorporirana u sigurnost NATO-a, što znači da će NATO i dalje poduzimati neophodne mjere i aktivnosti kako bi se osigurali mir, stabilnost i sigurnost te očuvao suverenitet i teritorijalni integritet naše države. 

Tokom razgovora s generalnim sekretarom NATO-a poručio sam da ne postoje dileme oko kretanja države ka punopravnom članstvu u NATO-u, jer u Zakonu o odbrani BiH u članu 84. precizno piše: „Parlamentarna skupština BiH, Vijeće ministara BiH, Predsjedništvo BiH, te svi subjekti odbrane, u okviru vlastite ustavne i zakonske nadležnosti, provest će potrebne aktivnosti za prijem Bosne i Hercegovine u članstvo NATO-a.“ 

Stoga je bitno da sam i ovom prilikom upoznao generalnog sekretara NATO-a Jensa Stoltenberga s trenutnom situacijom u BiH i napadom organa vlasti bh. entiteta RS na ustavni poredak naše zemlje, te naglasio da je od velike važnosti zaustaviti rušenje ustavnog poretka, kako bi se država BiH još snažnije mogla posvetiti EU i NATO integracijama. 

Nedavno ste bili kod predsjednika Francuske Emanuela Makrona (Emmanuel Macron). Već ste istaknuli njegovu podršku našoj domovini, kao i brojnih svjetskih vođa, no po čemu je baš ova posjeta specifična? 

- Prije svega, treba reći da je Republika Francuska zemlja svjedok Dejtonskog mirovnog sporazuma i država u kojoj je ovaj sporazum potpisan. Francuska je najmoćnija vojna sila u EU. Stoga, veoma je važno kada od predsjednika takve zemlje dobijete čvrstu podršku očuvanju nezavisnosti, suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH. To nam je jasno i nedvosmisleno u Jelisejskoj palači poručio predsjednik Republike Francuske Emanuel Makron tokom zajedničkog sastanka kojem su prisustvovala i druga dva člana Predsjedništva BiH. Još jednu važnu poruku je poslao u ovom izuzetno važnom vremenu za našu zemlju, kada organi vlasti u bh. entitetu RS vrše napad na ustavni poredak. Predsjednik Makron je poručio da Republika Francuska ne podržava separatizam organa bh. entiteta RS u državi BiH. To su veoma snažne poruke koje determiniraju i vanjsku politiku Republike Francuske u narednom periodu. Ohrabren sam porukama predsjednika Makrona, a posebno najavom konkretne pomoći koja će tek uslijediti. 

Bol Vukovara

Prošle sedmice poklonili ste se žrtvama Vukovara. Svi znamo šta je taj grad, nažalost, prošao. Zašto ste se odlučili na taj korak? 

- Jugoslovenska narodna armija (JNA) i paravojne formacije su 1991. godine izvršile nezapamćene zločine u Republici Hrvatskoj. Grad Vukovar je u velikosrpskoj agresiji pokrenutoj iz Beograda sravnjen sa zemljom. Do tada nismo mogli zamisliti da „narodna armija“ može pucati na svoje građane i svoje gradove, ali se to desilo. Zlo koje se 1991. sručilo na Vukovar, Dubrovnik i druge gradove u Republici Hrvatskoj od 1992. je napalo i na brojne bh. gradove.

Genocidom nad Bošnjacima, počinjenim 1995. u i oko Srebrenice, zatvoren je krug zla koji je pokrenut 1991. godine. Zato mi u BiH razumijemo bol Vukovara i znamo da Vukovar razumije bol Srebrenice. Svake godine iz ovoga grada dolaze naši prijatelji u Srebrenicu da se poklone žrtvama genocida. Mi to veoma cijenimo. Svake godine iz BiH u Vukovar odlaze naši građani da se poklone žrtvama. Trideset i dvije godine poslije zločina u Vukovaru vrijeme je da osudimo politike zla, glorifikacije ratnih zločina i zločinaca.  

U Vukovar sam otišao da iskažem poštovanje svakoj žrtvi zločina. Kao član Predsjedništva BiH dijelim sudbinu i stavove građana svoje zemlje koji osjećaju bol svojih susjeda iz Hrvatske. Taj pijetet nikada nije nestao, čak ni onda kada su odnosi dvije zemlje bili poljuljani. Prijateljstvo BiH i Hrvatske jedan je od naših primarnih strateških ciljeva. Posjetom Zagrebu u maju ove godine, kao i Vukovaru, želim da otvorimo jednu novu i bolju stranicu u odnosima između dvije države.

Poruke mira i zajedništva

- Kao jedan od najvećih i najsvjetlijih datuma u historiji BiH, 25. novembar simbolizira borbu protiv mržnje i podjela. I svakog 25. novembra šaljemo poruke mira, tolerancije i zajedništva. Poruke koje su nam danas važnije nego ikada. Zajedno s 1. martom, 25. novembar je državni praznik i mora se dosljedno poštovati u skladu s kontinuitetom pravnih propisa koje propisuje Ustav BiH. To sam uvijek govorio i na tome ću ustrajati. Bez obzira na trenutno stanje i negiranje ovog državnog praznika u bh. entitetu RS, iskreno vjerujem da će prije ili kasnije svi u našoj zemlji poštovati državu BiH i legalne državne praznike BiH - istakao je Bećirović.

Imamo podršku NATO-a

- Moram naglasiti da je generalni sekretar NATO-a Stoltenberg pružio snažnu podršku euroatlantskom putu BiH rekavši da će NATO, iako ne odlučuje u ime drugih država o njihovom pridruživanju Alijansi, kroz podršku reformskim procesima i kroz implementaciju Programa reformi BiH, konkretno pomoći da BiH, kao zemlja aspirant, što prije bude spremna za članstvo u NATO i EU. U tom smislu on je poručio da će se NATO i saveznici kontinuirano angažirati na jačanju sigurnosnih i odbrambenih kapaciteta države te unapređenju interoperabilnosti njenih institucija s NATO-om, što ubrzava pripreme države ka članstvu u Alijansi - kazao je Bećirović.

Ljudska i politička obaveza

- U našoj regiji je potrebno više državnika, a manje politikanata. Državnici moraju biti spremni da iskažu poštovanje nevinim žrtvama i iz drugih naroda, a ne samo žrtvama iz naroda kojem pripadaju. Državnici moraju misliti o budućnosti, a ne o političkoj popularnosti. To nekada nije jednostavno i lahko, ali jeste ispravno. Smatram da je moja i ljudska i politička obaveza da uvodim nove standarde ponašanja i da iskazujem poštovanje prema svim nevinim žrtvama - rekao je Bećirović o posjeti Vukovaru.

Jačanje saradnje s Francuskom

- Tokom srdačnog razgovora s predsjednikom Republike Francuske izrazio sam spremnost da nastavimo graditi savezništvo BiH i Francuske, ojačamo saradnju u oblastima kao što su odbrana, pravosuđe i sigurnost te povećamo vanjskotrgovinsku razmjenu dvije zemlje. Važno je i reći da je sastanak u Parizu s predsjednikom Republike Francuske Emanuelom Makronom prvi susret članova Predsjedništva BiH nakon više od decenije. Bila je to prilika da direktno predsjedniku Makronu prezentiram ključne izazove s kojima se suočava BiH, nakon što sam u ovoj godini to učinio i u sjedištu NATO-a i EU u Briselu, Vašingtonu, Londonu, Ankari i drugim svjetskim centrima moći. Poslije dugo vremena BiH je ponovo u fokusu pažnje i razgovaramo s najvažnijim evropskim i svjetskim liderima. I u periodu koji slijedi nastavit ću s intenzivnim aktivnostima jačanja odnosa s našim strateškim saveznicima. 

Niko ne treba potcjenjivati snagu države Bosne i Hercegovine i spremnost ogromne većine ljudi da očuvaju nezavisnu, suverenu, nedjeljivu i multietničku BiH, poručio je Bećirović.