Među osnovnim reformama koje Bosna i Hercegovina mora usvojiti jeste i zakon o sprečavanju sukoba interesa, o kojem se godinama polemizira i, u suštini, na njemu se ne radi. A sve je manje vremena koje je stavljeno pred bh. vlasti kako bi BiH napokon počela pregovore za članstvo u Evropskoj uniji.

Lošija rješenja

Prekjučer je odgođena još jedna sjednica Komisije za odlučivanje o sukobu interesa. Ništa novo, jer često nema kvoruma zbog nepojavljivanja određenih članova. O ovom zakonu i njegovim neophodnim izmjenama za „Avaz“ su govorili izvršna direktorica “Transparency Internationala” BiH Ivana Korajlić i pravni stručnjak Vlado Adamović, advokat.

- Vrlo teško je očekivati da ćemo do marta, kada je postavljen rok za ponovno razmatranje za otvaranje pregovora s EU, bilo šta napraviti s obzirom na to u kojem pravcu do sada ide uopšte - istaknula je Korajlić.

Dodala je da je stav lidera u BiH takav da će, ukoliko budu dovoljno zavlačili procese i zatezali, EU spustiti standarde i progledati kroz prste i da će uspjeti progurati lošija rješenja u odnosu na postojeća.

- I na taj način izigrati cijeli proces reformi. Ponovo je otkazana sjednica Komisije, a veliki broj predmeta čeka na odlučivanje i izricanje sankcija. Već nekoliko puta se otkazuje komisija, koja je potpuno nefunkcionalna, pod političkom kontrolom, jer većinu članova čine ljudi iz Parlamenta, iz političkih stranaka, a koji treba da utvrđuju sukobe interesa svojih stranačkih kolega i/ili šefova. Zbog toga i jeste dat zakon o sukobu interesa kao jedan od prioriteta da se uspostavi nezavisna komisija, da se jasno utvrde nespojivosti, zabranjena ponašanja nosilaca javnih funkcija i kontrola imovinskih kartona i jasnije sankcije. Veliki broj nosilaca vlasti nalazi se u sukobu interesa, a u FBiH, iako imamo zakon, nemamo primjenu jer ne postoji tijelo za utvrđivanje sukoba interesa već deset godina. Imate 100 funkcionera koji su u sukobu interesa, ali nema ko da ih sankcioniše - naglasila je Korajlić.

Čemu prethodi

Dodala je da se nespojivosti u odnosu na različite vrste funkcija moraju proširiti.

- Zabrana obavljanja više funkcija mora se proširiti i na javne ustanove i na javna preduzeća, a posebno kada govorimo o privatnim kompanijama koje posluju s državom, koje se moraju proširiti i na članove porodice, i uže i šire - poručila je.

Advokat Adamović je istakao da oni koji vode ovu zemlju uspostavljaju pravila, a njihovo ponašanje odražava se na ono šta rade ljudi.

- Zamislite situaciju da onaj ko odlučuje o tim budžetskim sredstvima usmjerava ih tako da pri obavljanju javnog posla i on zarađuje ili neko njemu blizak. Onda se donese zakon da ti ne bi razmišljao o tome da li ćeš postupati tako da privileguješ sebe ili si isključen. Bez obzira na to koliko ljudi hoće biti moralni, časni, uvijek će postojati stanovit procenat onih koji će nastojati izvući neku korist iz svega toga - naglasio je Adamović.

Istakao je da bi novi zakon morao jasno staviti do znanja da na to bilo ko na javnoj funkciji ne može računati.

- Zloupotreba svakog formalnog autoriteta na način da se okoristi sam ili neko blizak njemu predstavlja korupciju. Ali ono što prethodi tome jeste sukob interesa. Ako si u poziciji da takvo nešto napraviš, onda si u poziciji da budeš koruptivan - zaključio je Adamović.