Na današnji dan 1907. godine, u Stocu je rođen bosanskohercegovački književnik Hamid Dizdar, stariji brat poznatijeg književnika Mehmedalije Maka Dizdara.

Bio je službenik u Stocu, potom urednik sarajevskih listova "Slobodna riječ", "Jugoslavenska pošta", "Pravda" i "Gajret", a nakon Drugog svjetskog rata direktor Arhiva grada Sarajeva. Uređivao je časopise "Odjek", "Vidik" i "Život". Poeziju je počeo pisati kao socijalni pisac, a javio se u "Knjizi drugova" 1929. godine.

Ostala djela: "Narodne pripovijetke iz BiH", "Ljubavne narodne pjesme iz BiH", "Šaljive narodne pjesme", "Muslimani i kršćani pod turskom vlašću u BiH", "Bilješke o razvitku štampe u BiH", "Obasjane staze", "Proljeće u Hercegovini", "Arabeske", "Kasaba šapće", "Zapisi u kamenu", "Niko se ne vraća".

Preminuo je u Sarajevu 17. jula 1967. godine.

Umro italijanski moreplovac Amerigo Vespuči

1512. - Umro italijanski moreplovac Amerigo Vespuči (Vespucci), prema čijoj je latinskoj verziji imena (Amerikus) njemački kartograf Martin Valdsemiler (Waldseemuller) Novi svijet nazvao Amerika. To je prihvaćeno uprkos činjenici da je novi kontinent 1492. otkrio Vespučijev zemljak Kristofor Kolumbo. Vespuči je u Novi svijet putovao 1499. kao član španske ekspedicije, a 1501. i 1502. predvodio je portugalsku ekspediciju.

1732. - Rođen američki državnik Džordž Vašington (George Washington), prvi predsjednik SAD, vojskovođa u američkom ratu za nezavisnost. Komandovao je vojskom kolonista u pobjedonosnom ratu za nezavisnost od Engleske od 1775. do 1783. Za predsjednika SAD izabran je 1789. i na tom položaju je ostao osam godina. Kao šef države trudio se da uspostavi utjecaj i autoritet federacije te ukloni razlike između sjevernih i južnih država. Stav prema starom savezniku - Francuskoj (proglasio je neutralnost SAD u ratu Engleske i drugih država protiv revolucionarne Francuske) i unutrašnja politika (približavanje federalistima) stvorili su mu jaku opoziciju u zemlji. Iz političkog života povukao se razočaran 1797. i odbio je da se treći put kandidira za predsjednika, uputivši narodu poznatu oproštajnu besjedu.

1788. - Njemački filozof Artur Šopenhauer (Arthur Schopenhauer), čija je filozofija duboko pesimistična, rođen je na današnji dan. Sjedinio je kantovsku i pesimističko-budističku inspiraciju. Učio je da je svijet, kao čulno dostupni, empirijski poredak stvari - "moja predstava" i da je podložan četverostrukom značenju principa dovoljnog razloga, odnosno da svako biće ima razlog postojanja u "volji", motiv djelanja, uzrok nastajanja i razloge koji ga čine spoznajnim. U osnovi "svijeta kao predstave" bivstvuje volja za individualnim postojanjem i održanjem. Djela: "O četverostrukom korijenu principa dovoljnog razloga", "Svijet kao volja i predstava", "Parerga i paralipomena".

1875. - Umro francuski slikar Kamij Koro (Camille Corot), jedan od tvoraca modernog lirskog intimnog pejzaža, s izuzetno finim osjećanjem za srebrenaste i sive tonove. Njegove ženske figure, obično u interijeru, odlikuju se rijetkom delikatnošću strukture. Uradio je gotovo 2.000 slika, 300 crteža i desetak grafika.

1900. - Rođen španski filmski režiser Luis Bunjuel (Luis Bunuel), jedan od najvećih u svjetskoj kinematografiji. Snimio je 32 filma, a "Andalužanski pas" iz 1928. i "Zlatno doba" iz 1930. obrazac su nadrealističkog poetskog filma. Napisao je autobiografiju "Moj posljednji uzdah". Ostali filmovi: "Zemlja bez hljeba", "Los olvidados", "Uspon u nebo", "Zločinački život Arčibalda Krusa", "Robinson Kruso", "To se zove zora", "Nazaren", "Viridijana", "Taj mračni predmet želja", "Anđeo smrti", "Zvjezdani put", "Tristana", "Ljepotica dana", "Diskretni šarm buržoazije".

1913. - Ranko Marinković, hrvatski književnik, rođen je na današnji dan. Nakon Drugog svjetskog rata radio je u Nakladnom zavodu Hrvatske, a potom bio direktor Drame Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu. Godine 1951., postao je profesor na Akademiji za kazališnu umjetnost, gdje je radio do penzioniranja. Bio je redovni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Najznačajnija je Marinkovićeva prozna zbirka “Ruke”, štampana u tridesetak izdanja. U toj su zbirci objavljene antologijske Marinkovićeve novele.

1913. - Umro Ferdinand de Sosir (Saussure), švajcarski lingvist, koji je svojim postavkama utemeljio modernu lingvistiku i dao temelje evropskom strukturalizmu, lingvističkom pravcu koji se razvio dvadesetih i tridesetih godina 20. vijeka.

1935. - Rođen srbijanski pisac Danilo Kiš, izuzetan stilist širokog obrazovanja, u čijim je djelima sažeta sva gorčina surovog 20. vijeka. Bio je dramaturg pozorišta "Atelje 212" u Beogradu i lektor u Strazburu, Bordou i Lilu. Djela: romani "Psalam 44", "Mansarda", "Bašta, pepeo", "Peščanik", "Grobnica za Borisa Davidoviča", pripovijetke "Rani jadi", "Enciklopedija mrtvih", drama "Elektra 70", polemički spis "Čas anatomije".

Rođen Ivan Kordić, bh. književnik i novinar

1945. - U Blizancima kod Čitluka rođen Ivan Kordić, bosanskohercegovački književnik i novinar. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Mostaru, a studij hrvatsko-srpskog jezika i književnosti diplomirao na Pedagoškoj akademiji u Dubrovniku. U njegovoj bibliografiji je dvanaest zbirki poezija i knjiga eseja nastalih u periodu od 1964. do 2004. godine. Kordić je bio dugogodišnji novinar i urednik u redakciji kulture nekadašnje Televizije Sarajevo te potom Televizije BiH.

1949. - Rođen Andreas Nikolas „Niki“ Lauda, austrijski vozač Formule 1 i trostruki svjetski prvak, pilot i poduzetnik. Lauda se ozbiljno povrijedio prilikom sudara u utrci Formule 1 voženoj za VN Njemačke na stazi u Nurburgringu, 1976. godine. Njegov Ferrari je planuo, a Niki je bio blizu smrti zbog udisanja dimnih plinova i posljedica teških opekotina. Pretrpio je velike povrede u vidu ožiljaka od opekotina na glavi, izgubivši većinu svog desnog uha, kao i kosu na desnoj strani glave, obrve i kapke. Ti ožiljci bili su vidljivi na njegovom tijelu tokom ostatka života. Lauda je propustio samo dvije utrke, pojavivši se na konferenciji za novinare u Monci šest sedmica nakon nesreće. U prvoj utrci poslije nesreće, na VN Italije osvojio je treće mjesto. Prvu pobjedu u novoj sezoni ostvario je u trećoj utrci za VN Južnoafričke Republike. Tu sezonu završio je na prvom mjestu.

1980. - Umro austrijski slikar i književnik Oskar Kokoška (Kokoschka), jedan od najistaknutijih predstavnika ekspresionističkog slikarstva. Njegove drame "Ubica, mada žena" i "Trnov žbun u plamenu", pisane ekstremnim ekspresionističkim stilom, s ekstatičnim i vizionarskim slikama koje razaraju logiku izlaganja, imaju još samo historijsku vrijednost.

1998. - Preminuo vajar Jovan Kratohvil, profesor Univerziteta umjetnosti u Beogradu, rektor od 1971. do 1973. Autor je niza spomenika, uključujući spomenike palim borcima na Majevici i u Zemunu, spomenik na Avali sovjetskim ratnim veteranima poginulim u avionskoj nesreći, spomen-kosturnicu u Sansepolkru u Italiji.

2005. - Umro Mladen Delić, sportski novinar i komentator RTV Zagreb. Bio je novinar koji je prvi u historiji Hrvatske radiotelevizije direktno izvještavao s utakmice, a to je bilo 12. maja 1957. godine iz Zagreba. Njegov čuveni usklik "Ljudi moji, pa je li to moguće!" na kvalifikacijskoj fudbalskoj utakmici između reprezentacija bivšr SFR Jugoslavije i Bugarske, 22. decembra 1983. godine u Splitu, ubrzo je postao dio kolektivne memorije i svakodnevnog govora, a nerijetko ga koriste i današnji novinari.