Najnovije izjave Dragana Čovića i prijedlozi HDZ-a BiH o izmjenama Izbornog zakona ponovo su otvorili pitanje političkog predstavljanja konstitutivnih naroda, naročito Hrvata u Federaciji BiH.
Čović je, nakon sastanka s predstavnicima Trojke u Mostaru, naglasio da su ključni izazovi u Federaciji ekonomski, ali je istovremeno podsjetio na potrebu izmjene izbornog zakonodavstva kao temelj za funkcionisanje države.
"Po cijenu političkog nestanka"
Profesor Enver Kazaz smatra da Trojka mora preuzeti odgovornost i dogovoriti izmjene Izbornog zakona čak i po cijenu političkog nestanka, tvrdeći da je projekt "Komšić" oblik majorizacije Hrvata. Kazaz zagovara novu političku arhitekturu u kojoj bi se legitimno predstavništvo riješilo kroz kompromis i hrabrost, a ne političke kalkulacije. Istovremeno upozorava na štetnost političkih aktera poput Komšića, koji, prema njegovom mišljenju, koristi militantni nacionalizam za ličnu promociju.
S vlastitim prijedlogom izašla je Naša stranka koja bi riješila i zahtjeve hrvatskih stranaka i presude Evropskom suda. Naša stranka je predložila asimetrični izbor članova Predsjedništva – da RS zadrži direktan izbor, a Federacija uvede izbor iz parlamenta – ali i da se brišu etničke odrednice kandidata kao uslov za izbor. Ovaj prijedlog, međutim, izazvao je burne reakcije, među kojima i osudu Demokratske fronte koja smatra da se time uvodi opasna nejednakost u institucionalnom ustroju Bosne i Hercegovine.
Poruke iz Delegacije EU
Delegacija EU u BiH naglasila da svi prijedlozi moraju biti usklađeni s presudama Evropskog suda za ljudska prava i međunarodnim demokratskim standardima. U tom kontekstu, svaka izmjena načina izbora članova Predsjedništva mora proći kroz ustavne amandmane, a ne jednostavne zakonske izmjene.
Zbog toga je jasno da rješenja koja zadiru u temeljne ustavne postavke države ne mogu biti provedena bez šireg političkog konsenzusa i sveobuhvatne ustavne reforme. Svaki pokušaj improvizacije mogao bi dodatno destabilizirati politički sistem i oslabiti suverenitet BiH.
