ISTRAŽIVANJA

WHO: Serološka testiranja nisu dala rezultate koje smo očekivali

Van Kerhov je istakla kako ni prisustvo antitijela u nečijoj krvi ne mora značiti da je ta osoba imuna na virus

Gebrejesus i Van Kerhov: Čekaju detaljnije nalaze. Agencije

Avaz.ba

21.4.2020

Čini se da samo manji dio svjetske populacije – tek dva ili tri posto – u krvi ima antitijela koja pokazuju da su bili inficirani koronavirusom, objavila je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) te tako srušila nade da će "imunitet krda" ubrzati popuštanje mjera zaštite, piše "Guardian".

Relaksiranje mjera ne znači i kraj epidemije u bilo kojoj zemlji  - kazao je u ponedjeljak direktor WHO-a Tedros Adhanom Gebrejesus (Ghebreyesus) na konferenciji za medije. 

No, serološka testiranja koja su trebala pokazati koji je omjer populacije bio inficiran te razvio antitijela – što bi trebalo značiti i da su razvili određeni imunitet – sugerira da je taj broj zapravo jako mali.

Rani podaci govore o tek malom postotku populacije koji je bio inficiran. Ne više od dva ili tri posto - kazao je Gebrejesus. 

Doktorica Marija Van Kerhov (Maria Kerkhove), američka stručnjakinja za infektivne bolesti i tehnička voditeljica WHO-a, kaže kako su mislili da će broj inficiranih ljudi biti veći, ali je naglasila i da je još prerano za definitivne zaključke.

WHO daje podršku istraživanjima. Agencije

- Vidimo da antitijela ima manji postotak ljudi nego što smo očekivali. Manje ljudi je imalo infekciju -  kazala je Van Kerhov.

U petak je Univerzitet Stanford objavio rezultate još jedne nerecenzirane studije provedene u Santa Klari, koja je pokazala da je koronavirusom bilo zaraženo 50 do 85 puta više ljudi nego što pokazuju službene brojke.

No, čak i tako visoke brojke znače da je tek tri posto ukupne populacije okruga bilo inficirano i razvilo antitijela na virus. Studija provedena u Nizozemskoj na 7.000 dobrovoljnih davalaca krvi također je pokazala da je antitijela razvilo tek oko tri posto ljudi.

Van Kerhov kaže da treba pažljivo promotriti kako su provedene ove studije.

- Brojne studije upućuju na to da je tek manji postotak ljudi bio u kontaktu s virusom i razvio antitijela - kazala je i dodala da taj postotak u nekim zemljama poput Njemačke i Francuske raste do 14 posto.

Zato je jako važno vidjeti kako su istraživanja provedena. U to bi svakako trebalo uključiti i saznanja o tome kako su odabrani ljudi koji će se testirati. Radi li se o slučajno odabranim ljudima ili onima koji su donirali krv i inače bili posve zdravi? Također, valja vidjeti i kako su testovi provedeni. 

Sarađujemo s brojnim zemljama koje provode serološke testove - dodala je Van Kerhov. 

Studije koje podupire WHO koristile su vrlo robusne metode i njihova tačnost će biti dodatno provjerena. 

Van Kerhov je istakla kako ni prisustvo antitijela u nečijoj krvi ne mora značiti da je ta osoba imuna na virus.

- Mnoge zemlje koje predlažu korištenje brzih seroloških testova rade to kako bi mogle odrediti kakav je imunitet stanovništva. No za sada, nema dokaza da serološki testovi dokazuju i da je netko razvio imunitet te da je siguran od nove infekcije - zaključila je.


Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.