Kolumbija planira poslati desetine svojih "kokainskih nilskih konja" , potomaka privatne menažerije trgovca drogom Pabla Eskobara (Escobar), u nove domove u Indiji i Meksiku u pokušaju da kontroliše njihovu rastuću populaciju.

Trenutno u Kolumbiji živi između 130 i 160 nilskih konja, prema podacima kolumbijske vlade, i proširili su se daleko izvan Eskobarovog bivšeg ranča Hacienda Napoles, gdje su počeli kao populacija od samo jednog mužjaka i tri ženke.

Bili dio kolekcije

Izvorni nilski bili su dio kolekcije egzotičnih životinja koje je Eskobar sakupio 1980-ih na svom ranču oko 250 kilometara od Medelina. Nakon njegove smrti 1993., vlasti su preselile većinu drugih životinja, ali ne i nilske konje jer ih je bilo preteško transportovati.

Ali od tada su se počeli brzo razmnožavati, proširujući svoj doseg duž sliva rijeke Magdalene, i sada predstavljaju izazov za okoliš i zabrinjavaju obližnje stanovnike, kažu vlasti.

Studija u časopisu Nature upozorila je da bi njihov broj mogao narasti na 1.500 u roku od dva desetljeća.

Prethodno su vlasti pokušale kontrolirati njihovu populaciju pomoću kastracija i "pucanja" kontracepcijskih strelica. Ali pokušaji kontracepcije imali su ograničen uspjeh.

Sada postoji plan da se 70 nilskih konja prebaci u prirodna utočišta u Indiji i Meksiku, rekao je u Tweetu guverner pokrajine Antioquia, gdje se nalazi Hacienda Napoles.

Očekuje se da će ukupno 70 nilskih konja, mješavina mužjaka i ženki, biti premješteno, 60 će otići u Indiju, a 10 u Meksiko.

Tehnički izazov

Tehnički izraz za ovu operaciju je "premještanje", objasnio je guverner Anibal Gaviria u intervjuu za kolumbijsku stanicu Blu Radio, budući da bi to uključivalo premještanje nilskih konja iz jedne zemlje koja im nije izvorno stanište u drugu koja također nije njihovo prirodno stanište .

Cilj je bio "odvesti ih u zemlje u kojima te institucije imaju kapacitet primiti ih, pravilno (udomiti) i kontrolirati njihovu reprodukciju", rekao je Gaviria.

Slanje nilskih konja natrag u njihovu rodnu Afriku "nije dopušteno", rekao je Gaviria.

Slanje nilskih konja natrag u Afriku riskiralo bi nanošenje više štete nego koristi, kako samim nilskim konjima tako i lokalnom ekosistemu, objasnila je Maria Angela Ečeveri (Echeverry), profesorica biologije na Univerzitetu Javeriana, za CNN.

- Svaki put kada premještamo životinje ili biljke s jednog mjesta na drugo, mi također premještamo njihove patogene, njihove bakterije i njihove viruse. I mogli bismo donijeti nove bolesti u Afriku, ne samo za nilske konje koji su tamo u divljini, već i nove bolesti za cijeli afrički ekosistem koji nije evoluirao s tom vrstom bolesti - rekla je  Ečeveri.

Osim smanjenja broja nilskih konja u Kolumbiji, vlasti se nadaju naučiti kako upravljati preostalom populacijom, koja je prepoznata kao potencijalna turistička atrakcija.

Nilski konji će biti prebačeni u namjenski napravljenim boksovima, rekla je Gaviria u radijskom intervjuu, i u početku neće biti pod sedativima.

Premještanje bi mogla biti završeno do prve polovice ove godine ako se ubrzaju izdavanje potrebnih dozvola, posebno od kolumbijskog poljoprivrednog instituta, rekao je Gaviria.