POLJSKI POLITIČAR

Prema listu Politico: Ovo je najmoćniji čovjek Evrope

Politico je objavio spisak najmoćnijih i najutjecajnjih ljudi u Evropi, podijeljen u tri kategorije - izvršitelji, ometači i sanjari

Donald Tusk. AP

H. J. I.

1.12.2023

List Politico proglasio je Donalda Tuska najmoćnijim čovjekom Evrope. Politico je objavio spisak najmoćnijih i najutjecajnjih ljudi u Evropi, podijeljen u tri kategorije - izvršitelji, ometači i sanjari, od kojih svaka predstavlja drugu vrstu moći. Donald Tusk, poljski političar koji je bio predsjednik Evropskog vijeća prije nego što se vratio kao vođa centrističke opozicije, najmoćnija je osoba na kontinentu, prema Politicu.

Izvršitelji

1. Đorđa Meloni

Uspon Đorđe Meloni (Giorgia Meloni) na mjesto italijanske premijerke prošle je godine užasnuo sve centriste širom kontinenta i šire. Kijev je bio spreman da se Italija odvoji od EU i pokuša ublažiti podršku Ukrajini i povući sankcije Rusiji. Ali, godinu dana nakon što je postala čelnica trećeg najvećeg gospodarstva u EU, Meloni prkosi očekivanjima i izgradila je značajan klub obožavatelja.

Na listi su i Ursula fon der Lejen (Ursula von der Leyen), Emanuel Makron (Emmanuel Macron), Andrij Jermank (Andriy), Redžep Tajip Erdoan (Recep Tayyip Erdogan), Maroš Šefčovič, Marine Le Pen, Kristin Lagard (Christine Lagarde), Keir Starmer.

Ometači

1. Elvira Nabiulina

Elvira Nabiulina (Nabiullina) vrhunska je tehnokratkinja koja održava ratnu mašinu ruskog predsjednika Vladimira Putina u pogonu. Tijekom desetljeća na čelu ruske centralne banke, Nabiulina je svojom monetarnom politikom više puta spasila rubalj i održala ekonomiju zemlje. U tom procesu, kao Putinova bankarica za koju se nekoć smatralo da ima umjeren utjecaj, a sada da je njegova tiha pomagačica, uspjela je spriječiti učinke zapadnih sankcija bez presedana, osmišljenih da isprazne kasu Kremlja i produžiti rat protiv Ukrajine.

Na listi su i Šarl Puidemont (Carles Puigdemont), Viktor Orban, Analena Berbok (Annalena Baerbock), Manfred Veber (Weber), Tom Van Grieken, Jovita Neliupšiene, Bidzina Ivanishvili, Bjorn Hocke.

Sanjari

1. Volodimir Zelenski

Vinston Čerčil (Winston Churchill). Martin Luter King (Martin Luther King Jr.). Nelson Mandela. S vremena na vrijeme pojavi se vođa i sam promijeni tok historije, ne snagom svoje vojske ili snagom svoje ekonomije, već snagom svojih riječi. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski takav je vođa, piše Politico.

Od njegovog prkosnog videa "Mi smo ovdje", snimljenog u prvim danima rata ispred predsjedničkog ureda i njegove dosjetke "Trebam municiju, a ne prijevoz", izrečene kao odgovor na američku ponudu za evakuaciju, Zelenski je nadahnuo Ukrajince da se nastave opirati ruskoj invaziji te nagovarao, posramljivao i preklinjao nacije da im pomognu u tome.

Na listi su i Aleksej Navalni, Gerald Darmanin, Roberta Metsola, Meri Lu Mekdonald (Mary Lou McDonald), Petr Pavel, Thomas Bah (Bach), Najdžel Faranž (Nigel Farage), Dženi Hermoso (Jenni Hermoso).

Ko je Donald Tusk?

Tijekom dva desetljeća dva su čovjeka vodila bitku za dušu Poljske. U plavom uglu, boreći se za demokratsku, modernu, evropsku viziju budućnosti - Donald Tusk, bivši premijer koji je bio predsjednik Evropskog vijeća prije nego što se vratio u Poljsku kao vođa centrističke opozicije; a u crvenom uglu, predstavljajući tradicionaliste, katoličke konzervativce, nacionaliste - Jaroslav Kacinski (Jarosław Kaczyński), čelnik stranke Pravo i pravda (PiS). Svaki je čovjek imao priliku oblikovati Poljsku prema svojoj slici samo da bi onaj drugi vratio vrijeme unazad. Sada, nakon osam godina Kacinskog, zemlja je na pragu novog Tuskova doba, a vjetar promjena ponovno puše, piše Politico.

Tuskov uspjeh na izborima u oktobru, na kojima je taj harizmatični 66-godišnjak predvodio grupu stranaka s rasponom stajališta od desnog centra do ljevice, daje njegovoj koaliciji jasan put do vlasti. Njegova politička izvedba u petoj najmnogoljudnijoj zemlji EU - unatoč očajničkim pokušajima PiS-a da promijeni stanje koristeći medije pod državnom kontrolom i državnu kasu - pokazala je da je čak i u manjkavom sistemu moguće pobijediti ukorijenjene populiste na platformi povratka u mainstream.

To je tračak nade za centriste širom kontinenta koji su u očaju gledali kako se populističke snage sele s margina na vladine dužnosti: Đorđa Meloni je na vlasti u Italiji, Putinov prijatelj Robert Fico vratio se u Slovačku, ekstremno desna Alternativa za Njemačka bilježi skok u anketama, a desničarska stranka Fidesz mađarskog premijera Viktora Orbana izgleda jače nego ikad. I to prije nego što iko spomene Donalda T. s druge strane Atlantika i zapanjujuće prvo mjesto Gerta Vajldersa (Geert Wilders) na nizozemskim izborima.

Sljavlje u Briselu

Tuskov nastup možda se nigdje više ne slavi nego u Briselu, gdje je dobro poznat i omiljen nakon što je bio predsjednik Evropskog vijeća od 2014. do 2019. Pod PiS-om je poljska vlada dugo bila u sukobu s EU zbog odustajanja od vladavine prava. PiS je proveo niz reformi za koje je Sud pravde Evropske unije zaključio da su ugrozile neovisnost pravosuđa, žestoko je kritizirao institucije EU i glasao protiv ključnih zakona. Ako Tusk uspije formirati vladu, obećao je da će poništiti sudske reforme svojih prethodnika - što bi vjerovatno dovelo do toga da EU odustane od raznih pokušaja obuzdavanja Varšave - i izvući Poljsku iz dubokog zamrzavanja te je vratiti u srce odlučivanja u EU.

Odjeci Tuskova povratka osjetit će se širom Evrope. Poljsko-njemački odnosi pogoršali su se tijekom PiS-ovih godina na vlasti zbog ustrajnih zahtjeva Varšave da Berlin plati više od bilion eura ratne odštete. Poljska vlada iznosila je ovaj zahtjev svaki put kad je vladajućoj stranci trebalo jačanje u anketama.

Odnosi Poljske s Francuskom također su bili napeti jer je PiS-ova vlada kritizirala predsjednika Emanuela Makrona zbog njegovih napora u približavanju Kremlju (a Makron je davao sve od sebe). S Tuskom ponovno na čelu Poljske i ispuštanjem pomirljivih zvukova te bi se tenzije vjerovatno smanjile, a sigurnosna trojka Poljska-Francuska-Njemačka mogla bi se vratiti poslu.

U Mađarskoj bi Orban izgubio jednog od svojih najvažnijih partnera. Budimpešta i Varšava štitile su jedna drugu stavljajući veto na pokušaje pokretanja takozvane procedure iz članka 7., kojom se nacionalnim vladama ukida pravo glasa u EU kada dođe do kršenja temeljnih vrijednosti Europske unije. Kad je Kacinski poražen, Orban je postao ranjiv.

Kijev može odahnuti

Mađarski premijer ima novog potencijalnog saveznika u Slovačkoj, ali Bratislava se ne suočava s procedurama iz članka 7. na način na koji se Poljska suočavala, zbog čega je malo vjerovatno da će Fico pohitati da spasi svog mađarskog kolegu. I dok bi Vajldersova pobjeda na izborima u Nizozemskoj Orbanu u konačnici mogla ponuditi novu slamku spasa, u neurednom svijetu nizozemske politike mogli bi mu trebati mjeseci i mjeseci da formira vladajuću koaliciju, ako to uopće uspije.

Izgledi da Poljsku ponovno vodi Tusk doveli bi do toga da Kijev može odahnuti. Iako je Varšava snažno podupirala Ukrajinu tijekom dvije godine rata, posljednjih mjeseci napetosti su uzavrele oko ukrajinskog poljoprivrednog izvoza. Tusk, dugogodišnji kritičar Rusije, pozvao je na nepokolebljivu podršku Kijevu.

Sasvim sigurno Tusk neće moći promijeniti Poljsku preko noći. Njegova Građanska koalicija dobila je manje glasova od Prava i pravde, što znači da će se morati osloniti na koalicijske partnere. U međuvremenu, osam godina na vlasti dalo je snagama Kacinskog dovoljno vremena da se učvrste. Vlada za sobom ostavlja saveznike kojima će trebati oduzeti ključne uloge.

Tusk će se također morati boriti sa saveznikom PiS-a Andrzejem Dudom, predsjednikom s pravom veta koji je sadašnjem premijeru Mateusu Moravieckom (Mateusz Morawiecki) dao prvu (vjerovatno neuspješnu) priliku za formiranje vlade. Budući da su sljedeći predsjednički izbori tek 2025. godine, očekujte da će borba Tuska protiv Kacinskog potrajati do kasnih rundi, prenosi Index.hr.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.