Nesreća u kojoj su u istom danu poginuli predsjednik države i ministar vanjskih poslova najveća je tragedija koja se mogla desiti IR Iran, kao i bilo kojoj državi koja bi se suočila sa ovakvim događajem. 

Ovo je za "Avaz" izjavio geopolitički analitičar Osman Softić, stručnjak za međunarodne odnose, koji se bavi istraživanjem savremenih islamskih pokreta, fokusiran na Bliski istok i jugoistočnu Aziju. 

Ovakve nesreće nisu rijetkost

Nesreće u kojima ginu državnici nisu rijetkost, dodaje, ali u okolnostima u kojima se trenutno nalazi Bliski istok, ovaj događaj otvara prostor različitim špekulacijama.

- Sada je pitanje radi li se o nesreći koja je izazvana vremenskim nepogodama ili tehničkim kvarom, pogotovo ako su dva helikoptera koja su bila u pratnji predsjednika i njegove delegacije nesmetano prošla istom rutom i stigla na odredište. Dakle, postoji prostor za različita nagađanja, ali potrebno je prepustiti istrazi i vremenu da se utvrde tačni uzroci – kaže Softić.

Upitno je kako su se u istoj letjelici mogli naći i predsjednik, i državni ministar i je li eventualno bilo propusta službi protokola i osiguranja. Prostor za brojne dileme koje prate pad helikoptera sa najvišim zvaničnicima Irana otvara i stav Irana u pogledu genocida u Gazi, te nedavna razmjena raketa i dronova sa Izraelom. Bit će to predmet analiza i narednih dana.

Ova posjeta ima simbolike

- Posljednjih godina Iran pokazuje sposobnost da normalizira odnose sa susjedima, posebno Saudijskom Arabijom i Azerbejdžanom. Zato ova posjeta ima simbolike, jer u posljednjih godinu dana odnosi Irana i Azerbejdžana, koji su bili jako zategnuti u prošlosti, neobično su se poboljšali, jer to su susjedne zemlje, isti narod velikim dijelom živi s obje strane granice. Postoji mogućnost da nekim snagama, koje ne žele stabilizaciju na Bliskom istoku, pogotovo snažniju ulogu Irana, sve to nije odgovaralo. 

Činjenica je također da je Iran u proteklih nekoliko godina izgubio puno svojih generala, oficira, stratega, vojnih stručnjaka, posebno stručnjaka u oblasti nuklearnog programa. S druge strane, vidimo da postoji vrlo intenzivan pritisak na Iran od strane SAD-a i zapadnih saveznika, da promijeni svoju stratešku doktrinu, svoju politiku prema Bliskom istoku, jer vidimo da čak i neki arapski susjedi optužuju Iran da želi da dominira regijom. Mislim da je ovo sve povezano sa ratom u Gazi, te strateškim utjecajem Irana u zapadnoj Aziji. Mnogo je prostora za špekulacije, ali ne treba isključiti mogućnost da je to naprosto nesreća, a nesreće se dešavaju – ističe Softić.

Tvrdi da nije isključena mogućnost da Izrael, ali i opozicione strukture unutar države, sada pokušaju iskoristiti situaciju i destabilizirati Iran.

Bez obzira na sve kritike zapada, kaže naš sagovornik, Iran je država u kojoj građani biraju. Iako je daleko od savršene demokratije, vlast se bira na izborima i za razliku od većine arapskih monarhija ima određeni demokratski sistem.

Nije centralizirana država

- Važno je da Iran nije centralizirana država, kao što se to nekada predstavlja u nekim kritičkim osvrtima, već imamo institucije vrhovnog vođe, parlamenta, predsjednika, izuzetno moćan vjerski establišment.

Zato mislim da ova decentralizacija možda onemogućava pokušaje destabilizacije, jer moć nije skoncentrirana u rukama jednog čovjeka, iako vrhovni vođa Ali Hamnei ima konačnu riječ. Bio sam u Iranu 2016. godine i imao sam priliku uvjeriti se da tamo postoje vrlo ozbiljne snage među intelektualcima, umjetnicima, poslovnoj zajednici.

U Iranu živi najveći broj Jevreja od bilo koje države na Bliskom istoku izvan Izraela, imaju svog predstavnika u Parlamentu, tamo sinagoge nemaju katance i straže. Puno je paradoksa i nerazumijevanja vezanih za Iran, koje ponekad u medijima pokušavam pojasniti, a nekad se to možda pogrešno protum