Na današnji dan 1942. godine, rođena je Jelisaveta Seka Sablić, srbijanska i regionalna pozorišna, televizijska i filmska glumica. Još u gimnazijskim danima bila je jedan od osnivača amaterskog pozorišta “Dadov”.

Diplomirala je 1965. godine na Akademiji za pozorište, film, radio i televiziju u Beogradu, a od 1967. članica je Ateljea 212, gdje je ostvarila najznačajnije pozorišne uloge: u "Kralj Ibi", te u "Razvojnom putu Bore Šnajdera", Aleksandra Popovića, za koju prima nagradu "Ćuran" na festivalu Dani komedije u Jagodini (kao i kasnije za ulogu u "Ožalošćenoj porodici" Branislava Nušića); na Sterijinom pozorju nagrađena je za sporednu ulogu u "Klaustrofobičnoj komediji" Dušana Kovačevića.

Zlatna arena u Puli

Na filmu je Seka debitovala u crnohumornom rediteljskom prvjencu Gordana Mihića i Ljubiše Kozomare "Vrane" (1969.). Uz rijetke izuzetke (npr. "Kičma" i „Gospođica") glumila je komične uloge, npr., u široko popularnim komercijalnim komedijama Milana Jelića: "Rad na određeno vrijeme", "Moj tata na određeno vrijeme", "Razvod na određeno vrijeme" i Zorana Čalića: "Žikina dinastija" i "Druga Žikina dinastija".

Najviše glumačke domete ostvarila je u djelima Slobodana Šijana „Kako sam sistematski uništen od idiota", "Davitelj protiv davitelja“ te posebno u groteski "Maratonci trče počasni krug", gdje je za lik pijanistkinje Kristine nagrađena Zlatnom arenom za glavnu ulogu na Festivalu u Puli. Uspješno je nastupala i na televiziji. Seka je 2008. godine nagrađena nagradom "Žanka Stokić".

Umro Aleksandar Veliki, najveći vojskovođa antičkog svijeta

323. pr.n.e. - Umro kralj Aleksandar III Makedonski, nazvan Aleksandar Veliki, najveći vojskovođa antičkog svijeta, tvorac najprostranije imperije u dotadašnjoj historiji čovječanstva. U mladosti je bio učenik Aristotelov. U prijestonicu Makedonije Pelu doveo ga je njegov otac kralj Filip II Makedonski, a na prijesto je došao u 20. godini života, kad je 336. prije nove ere ubijen Filip II. Dovršio je pokoravanje grčkih država i 334. prije nove ere je sa 30.000 pješaka i 5.000 konjanika poveo rat protiv Persijanaca. Ubrzo je osvojio Malu Aziju, Siriju, Egipat i Persiju i stigao do rijeke Ind. Za prijestonicu carstva je proglasio Babilon, u kojem je po povratku iz Indije iznenada umro u 33. godini života, što ga je spriječilo da preduzme namjeravani pohod na Zapad.

1773. – Rođen Tomas Jang (Thomas Young), engleski fizičar, ljekar, astronom i egiptolog. Doktorirao je fiziku na Univerzitetu u Gotingenu 1796. Od 1801. do 1804. bio je profesor na Royal Institution u Londonu. Od 1804. djelovao je kao ljekar u Londonu. Objavio je mnoge radove iz fizike, medicine, astronomije, fiziologije, geofizike i arheologije, osobito paleografije. Kritizirao je čestičnu teoriju svjetlosti i uvodio valnu teoriju. S pomoću valne teorije razjasnio je interferenciju svjetlosti. U pismu upućenom Françoisu Aragou postavio je hipotezu o transverzalnoj prirodi valova svjetlosti. Young je dao i radove s područja teorije elasticiteta, pa se prema njemu modul elastičnosti naziva Youngov modul elastičnosti. Bio je član Kraljevskog društva (Royal Society) od 1794., Francuske akademije nauka od 1827. i Kraljevske švedske akademije nauka od 1828. godine.

1805. - Antun Mažuranić, hrvatski književnik, gramatičar i leksikograf, rođen je na današnji dan. Bio je učesnik narodnog preporoda i jedan od osnivača Matice ilirske. Postavio je temelje hrvatskoj modernoj akcentologiji, dijalektologiji i tekstologiji. Brat je hrvatskog bana i književnika Ivana Mažuranića (1814. – 1890.) i putopisca Matije Mažuranića (1817. – 1881.). Predavao je u Klasičnoj gimnaziji u Zagrebu od 1834. do 1848. te od 1850. do 1863. godine. Uređivao je "Danicu ilirsku".

1811. - Rođen književni kritičar i filozof Visarion Grigorjevič Bjelinski, osnivač ruske realističke estetike. Pisao je o Ljermontovu i Gogolju, a njegovo "Pismo Gogolju" obrazac je preciznosti i oštrine kritičke misli. Djela: "O ruskoj povijesti i o povijestima Gogolja", "Književne maštarije", "Junak naših dana", "Pjesme M. Ljermontova", "Dioba poezije na rodove i vidove", "Riječ o kritici", "Putovanja Čičikova ili `Mrtve duše`", "I. A. Krilov", "Djela Aleksandra Puškina".

1865 - Irski pisac Vilijam Batler Jejts (William Butler Yeats), dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1923. godine, rođen je na današnji dan. Njegova lirika je kosmopolitska, s osloncem na helensku i romejsku (vizantijska) simboliku, ali i duboko vezana za irsko tlo i keltsku tradiciju. Djela: poezija "Oisinova lutanja", "Vjetar u trci", "Ostrvce na jezeru Inisfri", "Toranj", drame "Grofica Ketlin", "Suđena zemlja", "Mačka i mjesec", eseji "Keltski suton", "Ideje dobra i zla", "Sanjarenja o djetinjstvu i mladosti", "Autobiografija".

Rođen Antun Gustav Matoš, jedan od najboljih hrvatskih književnika

1873. - Rođen Antun Gustav Matoš, hrvatski pjesnik, novelista, feljtonista, esejista i putopisac. Smatra se jednim od najboljih hrvatskih književnika. Kad je imao devetnaest godina (1892.) bila mu je štampana novela “Moć savjesti” u uglednom časopisu “Vienac”, i novela “D-dur sonata” u časopisu “Obzor”, a za života je objavio tri zbirke novela i pripovijesti: “Iverje”, “Novo iverje” i “Umorne priče”. Eseje, feljtone i putopise sabrao je u zbirkama “Ogledi”, “Vidici i putovi”, “Naši ljudi i krajevi” i “Pečalba”. Pjesme je objavljivao u sklopu feljtona, časopisa i drugih tekstova, uglavnom u časopisima. Nije za života objavio nijednu zbirku pjesama. Iza njegove smrti to je učinio njegov brat Milan, sakupivši ih i uredivši.

1928. - Američki matematičar i ekonomista Džon Forbes Naš (John Nash Jr.), dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju 1994. godine, rođen je na današnji dan. Radio je na Teoriji igre (Game theory), diferencijalnoj geometriji i dijelom diferencijalnoj jednadžbi. Njegove teorije se koriste na području ekonomije, računanja, evolucionarne biologije, umjetne inteligencije, te kod političkih i vojnih teorija. Po njemu je snimljen film “Genijalni um” (2001.).

1933. - Rođen Dragomir Bojanić Gidra, legendarni srbijanski i regionalni glumac. Proslavio se glumeći glavnu ulogu u filmskom serijalu "Lude godine", a zapažene uloge ostvario je u još nekoliko filmova i TV serija. Sedamdesetih godina 20. vijeka glumio je u "špageti westernima" pod pseudonimom Anthony Gidra.

1943 - Engleski filmski glumac Malkolm Mekdauel (Malcolm McDowell), koji je najčešće tumačio arogantne, asocijalne i nemoralne likove, rođen je na današnji dan. Filmovi: "Ako", "Paklena pomornica", "Šunjajući mjesec", "Srećni čovjek", "Rojal fleš", "Kaligula", "Bolnica Britanija", "Ljudi mačke", "Plavi grom", "Poludi" i "Gulag".

2017. - Umrla Anita Palenberg (Pallenberg), italijansko-njemačka glumica, umjetnica i model. Ikona stila i "It Girl" 1960-ih i 1970-ih, Palenberg je smatrana muzom “Rolling Stonesa”: bila je romantična partnerica jednog od osnivača grupe Brajana Džonsa (Brian Jones), a kasnije partnerica gitariste “Stonesa” Kita Ričardsa (Keith Richards).