Bliski istok bi mogao biti dugo u ratu. Sve do 27. jula postojao je optimizam da su Izrael i Hamas blizu primirja koje bi zaustavilo njihov desetomjesečni sukob.
Diplomati i špijuni iz četiri zemlje planirali su razjasniti detalje na sastanku u Rimu. Entoni Blinken (Antony), američki državni sekretar, rekao je da su razgovori bili "unutar linije od deset jardi". Izraelci i Palestinci možda nisu slijedili metaforu američkog fudbala, ali mnogi su dijelili njegovo mišljenje.
Odgovor Irana
Tada je raketa ispaljena iz Libana ubila dvanaestero djece na fudbalskom igralištu na Golanskoj visoravni. Izrael je uzvratio bombardiranjem južnih predgrađa Bejruta, kako bi ubio jednog od najviših komandanata Hezbolaha. Nekoliko sati kasnije ubio je Ismaila Hanijeha (Haniyeh), vođu Hamasa, u iznenadnom udaru na Teheran. Nade u prekid vatre tada su ustupile mjesto strahovima od većeg regionalnog rata.
Ti se strahovi možda još nisu ostvarili. Iran je obećao odgovor na ubistvo Hanijeha, ali vjerovatno neće biti voljan ući u rat u ime Hamasa. Izrael i Hezbolah također žele izbjeći sveobuhvatni baraž projektila, koji bi prouzrokovao ogromna razaranja s obje strane granice.
Neka vrsta odvraćanja još postoji – ali sada jedva. Sve ju je teže održavati. Borci u regiji prelaze crte koje su se nedavno činile neprijelaznima. Izrael je dva puta ove godine bombardirao Bejrut, grad koji službeno nije gađao od 2006. U aprilu je Iran prvi put ispalio rakete i bespilotne letjelice na Izrael. Stara pravila borbe na Bliskom istoku su izbrisana. Budući da ne postoje nova, svaki udar riskira eskalaciju sveopćeg rata.
Put do sprečavanja takvog sukoba počinje prekidom vatre u Gazi. Ubistvo Hanijeha će bez sumnje privremeno zaustaviti pregovore s Izraelom. Ali to neće promijeniti stvarnost u Gazi. Hamasovi borci su iscrpljeni, a javnost očajnički traži pomoć zbog rata u kojem je poginulo gotovo 40.000 ljudi. To znači da će se ko god zamijeni Hanijeha suočiti s istim poticajem da sklopi dogovor s Izraelcima. Ali još nije jasno želi li Benjamin Netanjahu (Netanyahu) uopće napraviti jedan.
Izraelski premijer mjesecima se kolebao, bojeći se da bi pristanak na prekid vatre ponovno fokus Izraela vratio na njegove unutrašnje bolesti i vlastito suđenje za korupciju. Također, nebrojeno puta je ponavljao da rat neće stati dok Hamas ne bude potpuno uništen.
San o primirju
Mnogi se i dalje nadaju da mu smrt Hanijeha daje izgovor da proglasi pobjedu i prihvati dogovor. Ciničnije gledište je da, ako želite primirje, ubistvo vašeg glavnog sagovornika čudan je način da pokažete to, jer je Hanijeh, kao lider političkog krila Hamasa, više puta isticao da je spreman na to. Možda je Hanijeh bio previše vrijedna meta da bi ga ostavili u životu; ili je možda njegovo ubistvo bilo način da Netanjahu sabotira pregovore.
Atentati su možda bili podvizi obavještajnih službi i operacija, ali oni ne mijenjaju turobnu stratešku poziciju Izraela. Njegov rat u Gazi već mjesecima besciljno teče. Ubistvo Hanijeha, političara koji je imao malo utjecaja na borbe, neće oslabiti Hamas na bojnom polju. Niti će atentat na Fuada Šukra (Shukr), komandanta Hezbolaha, prisiliti grupu da prekine svakodnevnu vatru na sjeverni Izrael. Mala zemlja poput Izraela ne može se unedogled boriti na svim frontama.
Doista, izbor za Izrael nikad nije bio čvršći. Može sklopiti dogovor s Hamasom kako bi oslobodili preživjele taoce iz Gaze, unijeli određenu mjeru mira na svoju sjevernu granicu i pružili priliku regionalnoj diplomatiji. Javnost, visoki vojni oficiri, pa čak i neki desničarski zastupnici podržavaju takav korak. Druga je opcija da odbace dogovor kako bi nastavili rat koji bi mogao izmaknuti kontroli u bilo kojem trenutku - i vjerovatno osuditi na smrt i 115 talaca koji su ostali u Gazi.
Amerika je obećala da će štititi Izrael. Posljednjih dana tiho je poslala udarnu grupu nosača aviona nazad u Perzijski zaljev. Međutim, odvraćanje Irana i njegovih opunomoćenika samo je dio jednačine. Predsjednik Džo Bajden (Joe Biden) proveo je mjesece pokušavajući nagovoriti Netanjahua na prekid vatre, a obećao je da će posljednje mjesece svog predsjedništva provesti u nastojanju da postigne primirje.
Bajdenov izazov
S obzirom na to da početkom sljedeće godine odlazi s mjesta predsjednika, Bajden nema više vremena da postane čvrst i zaprijeti stvarnim posljedicama ako izraelski premijer nastavi odbijati primirje.
To bi se moglo kositi s njegovim proizraelskim instinktima. Ali, ako ne pritisne jače, ishod bi mogao biti gori za regiju, uključujući i sam Izrael: razarajući sukob koji niko ne može kontrolirati. A čini se da Netanjahu ne planira stati.