Evropske zemlje, kao što su Švedska, Finska i Norveška, već pripremaju svoje građane za mogućnost šireg rata i krizne situacije pa im tako na različite načine daju savjete i informacije kako se pripremiti za tu mogućnost.
Također, Njemačka je počela razvijati aplikaciju koja će ljudima pomoći pronaći najbliži bunker u slučaju napada. Švedska distribuira pamflet od 32 stranice pod naslovom "Ako dođe kriza ili rat", dok je pola miliona Finaca već preuzelo vodič za pripravnost u hitnim slučajevima.
Njemački ministar obrane Boris Pistorius kaže da već poduzimaju korake kako bi stanovništvo bilo spremno za rat.
Invazija Rusije na Ukrajinu je podiglo sigurnosne napetosti na Baltiku, zbog čega su se Finska i Švedska odlučile pridružiti NATO svezu nakon decenija nesvrstanosti.
- Živimo u nesigurnim vremenima. Trenutno se vode oružani sukobi u našem dijelu svijeta. Terorizam, kibernetički napadi i kampanje dezinformisanja koriste se kako bi nas potkopali i utjecali na nas - stoji, između ostalog, u švedskom pamfletu, prenosi The Guardian.
U Švedskoj je takav pamflet prvi put izdan tokom Drugog svjetskog rata. Sada se njime građane pokušava informisati o sistemima upozorenja, skloništima, digitalnoj sigurnosti, ali i o tome kako koristiti WC ako nema vode.
Preporučuje se i držanje zaliha vode kod kuće, dosta deka, tople odjeće i alternativnih načina grijanja, posjedovanje radija na baterije i spremanje zaliha energetski bogate hrane koja se brzo priprema.
Švedski građani pozdravljaju ideju ovog pamfleta i ističu da je dobro biti spreman, ali kažu da ne razgovaraju mnogi o mogućnosti rata.
- Bojim se jer znam šta rat znači – preživjela sam rat - rekla je i dodala da se opskrbila vodom, baterijskim svjetlima, svijećama i vazelinom, za Guardian Ajan iz Somalije, koja je s petero djece sada u Švedskoj.
Zdravstveni radnici upozoravaju da mnogi u siromašnim područjima nemaju hrane ni za svakodnevni život, a kamoli za zalihe. Ističu da bi bolje bilo ljudima informacije davati lično, a ne samo putem ovakvih pamfleta.
Sličnu je knjižicu u 2,6 miliona kućanstava u Norveškoj podijelila tamošnja uprava za civilnu zaštitu.
Norveški pamflet savjetuje ljudima, na primjer, da drže zalihe hrane koja se ne kvari za barem sedmicu dana, uključujući dvopek, konzervirane mahunarke i grah, konzervirane namaze za sendviče, energetske pločice, sušeno voće, čokoladu, med, kekse i orašaste plodove.
Savjetuju građanima i da se opskrbe osnovnim lijekovima, a to uključuje i tablete joda za slučaj nuklearnog incidenta. Preporučuje se imati i nekoliko bankovnih kartica, kao i zalihu gotovine.
Na zasebnoj finskoj web stranici građane se pita "Biste li preživjeli 72 sata". Misli se na krizne situacije i građane se poziva da svoje vještine i zalihe podijele u tekstovima. Stranica sadrži savjete o jačanju psihološke otpornosti kako se povećala sposobnost suočavanja s teškim okolnostima, lična kibernetička sigurnost i sklonište u zatvorenim prostorima.
Iz finske ženske udruge za pripravnost u hitnim slučajevima kažu da su se mnoge žene upisale na tečaj pripravnosti. Radio uređaji su se rasprodali, a svi već počinju pitati poznanike koliko vode imaju kod kuće.
Njemačka se fokusira na povećanje svojih skloništa nakon procjene da nacija od 84 miliona ljudi ima manje od 600 javnih skloništa koja mogu zajedno primiti samo 480.000 ljudi.
Također, njemačka kućanstva se pozivaju da prilagode svoje podrume i garaže, a u gradnji novih domova zakonska će obaveza biti da oni uključuju sigurna skloništa.
Stručnjaci predviđaju da bi ruski napad mogao biti moguć u sljedećih pet godina.
