Ministar vanjskih poslova Izraela Gideo Sa’ar oštro je kritikovao predsjednika Turske Redžepa Tajipa Erdoana (Recepa Tayyipa Erdogana) nakon što je turski lider izrazio želju za uništenjem Izraela.Nije tajna da su ove dvije zemlje već bile u sukobu tokom vikenda nakon što je Turska kritikovala izraelske zračne napade na Liban, koji su izvedeni kao odgovor na raketne napade na izraelsku teritoriju.<h2>Obraćanje okupljenima</h2>Nakon posjete džamiji povodom proslave Bajrama, koji obilježava kraj svetog mjeseca ramazana, turski vođa je okupljenima rekao: "Vidimo šta se dešava u Palestini. Neka Allah uništi cionistički Izrael u svom svetom imenu". Moramo vidjeti šta se tamo dešava i zato moramo biti ujedinjeni, jaki i bratski nastrojeni. Neka Allah uvijek osnaži naše jedinstvo – izjavio je Erdoan.

<blockquote class="twitter-tweet">Erdogan: “May my Lord bring ruin and devastation upon Zionist Israel” due to what’s happening in Palestine <a href="https://t.co/XPvCvVTtn2">pic.twitter.com/XPvCvVTtn2</a>&mdash; Ragıp Soylu (@ragipsoylu) <a href="https://twitter.com/ragipsoylu/status/1906319338304373245?ref_src=twsrc%5Etfw">March 30, 2025</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Tu se Izrael našao uvrijeđenim, pa je ubrzo uslijedila reakcija Sa’ar koji se oglasio na X-u poručivši da je "diktator Erdoan sada razotkrio svoje antisemitsko lice."- Erdoan je opasan za regiju, kao i za vlastiti narod, što se pokazalo proteklih dana. Nadajmo se da će članice NATO-a to shvatiti - i to što prije, to bolje - napisao je ministar vanjskih poslova.Ova razmjena teških riječi uslijedila je nakon sukoba između ministarstava vanjskih poslova dviju zemalja tokom vikenda. U petak su s teritorije Libana ispaljene dvije rakete prema sjevernom Izraelu.Iako je Hezbolah negirao odgovornost, Izrael je izveo napade na nekoliko ciljeva, uključujući i glavni grad Bejrut, što je izazvalo osude Libana, Francuske, Ujedinjenih nacija i Turske.<h2>Osuda napada</h2>Ministarstvo vanjskih poslova Turske osudilo je napade, navodeći da su oni "kršenje sporazuma o prekidu vatre" između Izraela i Libana.- Ovi napadi još jednom su razotkrili očigledno nepoštivanje međunarodnog prava od strane Izraela i njegovu stalnu prijetnju sigurnosti i stabilnosti regije. Međunarodna zajednica mora stati ujedinjeno protiv izraelskih pokušaja da stvori trajno stanje sukoba u regiji - navodi se u turskom saopćenju.Izraelsko ministarstvo vanjskih poslova uzvratilo je u subotu, ističući "licemjerstvo" Erdoana, koji propovijeda "visoke moralne vrijednosti međunarodnoj zajednici", dok istovremeno "nasilno suzbija vlastite građane i masovno hapsi političke protivnike".<h2>Masovni protesti&nbsp;</h2>Protekle sedmice Tursku su potresli masovni protesti nakon što je sud u Istanbulu naredio hapšenje Ekrema Imamolua (Imamoglua), gradonačelnika Istanbula i glavnog Erdoanovog političkog rivala.- U Erdoanovoj Turskoj nema pravde, nema zakona i nema slobode. Izraelu nisu potrebne Erdoanove smiješne moralne propovijedi. Izrael djeluje kako bi zaštitio sebe i svoje građane od stvarnih prijetnji i konkretnih napada – i nastavit će to činiti - navodi se u izjavi izraelskog ministarstva vanjskih poslova.

Erdoan je opasan za regiju, kao i za vlastiti narod, što se pokazalo proteklih dana, napisao je ministar

Sukob Izraela i Turske: Ministar "opleo" po Erdoanu, nazvao ga diktatorom

Glavni imam džamije Al-Aksa šejh Ekrima Sabri pozvao je u nedjelju muslimanski svijet na solidarnost s palestinskim narodom u njihovoj borbi protiv izraelskih zločina, javlja Anadolu.U saopćenju koje je izdao Sabrijev ured povodom ramazanskog bajrama ukazano je na "genocid koji je u toku u Gazi i vojnu agresiju na okupiranoj Zapadnoj obali".Sabri je uputio čestitku za bajram muslimanskom svijetu, ističući da dok zajednica slavi ovu prigodu, palestinski narod nastavlja trpjeti bol i tugu.- Ovaj bajram dolazi dok se još uvijek prolijeva krv, a Al-Aksa ostaje opkoljena pod teretom okupacije - dodao je.Sabri je naglasio da su djeca Gaze "više od godinu i pol dana lišena radosti, dočekujući Bajram u uvjetima gladi, bolesti i očaja".<h2>Ubijeno više od 50 hiljada Palestinaca</h2>Izraelska vojska pokrenula je novi val zračnih napada na Pojas Gaze 18. marta, ubivši više od 920 ljudi, ranivši više od 2.000 drugih, te prekršivši sporazum o prekidu vatre i razmjeni zarobljenika.Blizu 50.300 Palestinaca je ubijeno, većinom žena i djece, a više od 114.000 je ranjeno u brutalnom izraelskom vojnom napadu na Gazu od oktobra 2023.Sabri je također optužio Izrael da je pojačao napore da "judaizira Istočni Jerusalem", uključujući kompleks Al-Aksa, kroz prakse poput ilegalnog širenja naselja i prisilnog raseljavanja.<h2>Okupacija nezakonita</h2>Sabri je ukazao i na "strašnu situaciju na okupiranoj Zapadnoj obali, koja i dalje pati od stalnog razaranja i opsade, što kontinuirano povećava poteškoće s kojima se suočavaju Palestinci".Napetost raste širom okupirane Zapadne obale, gdje je najmanje 940 Palestinaca ubijeno, a gotovo 7.000 ozlijeđeno u napadima izraelske vojske i ilegalnih doseljenika od početka napada na Gazu 7. oktobra 2023.U julu je Međunarodni sud pravde proglasio izraelsku dugogodišnju okupaciju palestinskih teritorija nezakonitom, pozivajući na evakuaciju svih naselja na Zapadnoj obali i u Istočnom Jeruzalemu.

Šejh Ekrima Sabri apelira na muslimansko jedinstvo usred izraelske agresije na palestinskim teritorijima

Glavni imam Al-Akse pozvao na muslimansku solidarnost protiv izraelskih zločina

Zemljotres magnitude 3.1 stepeni Rihtera pogodio je jutros u 6 sati i 25 minuta područje Rumunije.Prema raspoloživim podacima, epicentar potresa lociran je na području sa geografskim koordinatama širine 45.6356 i dužine 26.5076.Epicentar zemljotresa, prema podacima Evropsko-mediteranskog seizmološkog centra, smješten je na dubini od približno 140 kilometara ispod površine zemlje.Za sada nema izvještaja o materijalnoj šteti ili povrijeđenima, a nadležne službe prate situaciju.

Epicentar zemljotresa, prema podacima Evropsko-mediteranskog seizmološkog centra, smješten je na dubini od približno 140 kilometara

Zemljotres pogodio Rumuniju

Velika drama odvijala se u Majamiju kada je vozač autobusa pucao iz vatrenog oružja i usmrtio dva putnika.Istražitelji su rekli da je vozač autobusa ušao u neku vrstu verbalnog sukoba sa putnicima koji su bili u vozilu.Tokom sukoba, vozač je izvukao pištolj i upucao dvojicu putnika, koji su obojica helikopterom u kritičnom stanju prebačeni u bolnicu HCA Florida Aventura, saopćila je policija.Obojica su preminula od zadobijenih povreda, dodala je policija. Još nije jasno šta je izazvalo svađu koja je dovela do pucnjave.Vozač autobusa je zadržan od strane policije. Još nema naznaka da li je neko od putnika također bio naoružan. Istraga je u toku.

Istražitelji su rekli da je vozač autobusa ušao u neku vrstu verbalnog sukoba sa putnicima koji su bili u vozilu

Vozač autobusa izvadio pištolj i počeo da puca na putnike: Poginule dvije osobe

Njemački kancelar Olaf Šolc svečano je večeras u Hanoveru otvorio Sajam industrije, pruživši podršku Kanadi, ovogodišnjoj zemlji partneru, u njenom sporu sa SAD-om.- Kanada nije jednostavno ničija savezna država. Kanada je ponosna, neovisna nacija - izjavio je Šolc na otvaranju Sajma industrije u Hanoveru, upućujući na prijetnje koje Kanadi upućuje američki predsjednik Donald Tramp otkako je preuzeo vlast. <h2>"Uz vas smo"</h2>Šolc je obećao Kanadi, kao zemlji partneru sajma, punu podršku u sukobu sa SAD-om. - Mi smo na vašoj strani - rekao je Šolc na engleskom, obraćajući se direktno Stefanu Dionu, povjereniku Kanade za EU, koji na sajmu zastupa premijera Marka Karnija. On je istakao da Kanada ima "prijatelje širom svijeta, a posebno mnoge u Njemačkoj i Europi". Šolc je napomenuo da je od potpisivanja sporazuma između EU i Kanade 2017. trgovinska razmjena porasla za 50 posto. - Ja sam siguran da će razmjena i dalje rasti nakon ovog sajma: ja to zovem Hanover efekt - izjavio je Šolc. <h2>Kritika Trampa</h2>Šolc, koji trenutno obavlja dužnost kancelara kao vršilac dužnosti do izbora novog kancelara i raspuštanja Bundestaga, kritikovao je Trampovu politiku carina i nameta. - Tramp ovom politikom šteti svima pa tako i SAD-u - rekao je Šolc. On je dodao da protekcionizam, koji je "postao trend u svijetu", ugrožava slobodnu trgovinu koja je mnogim zemljama donijela prosperitet. <h2>Odgovor EU</h2>Kancelar je najavio da će Evropska unija odgovoriti na carinsku politiku SAD-a. - EU je otvorena, ali nije naivna - zaključio je Šolc. Sajam industrije u Hanoveru, prema riječima organizatora najveći te vrste na svijetu, ove godine ponovo je posvećen umjetnoj inteligenciji. Od 31. marta do 4. aprila na sajmu učestvuje preko 4000 izlagača iz 60 zemalja.

Tramp ovom politikom šteti svima pa tako i SAD-u, izjavio je Šolc

Šolc pružio podršku Kanadi u njenom sporu sa SAD: Niste ničija savezna država

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) označila je zemljotres u Mijanmaru kao krizu najvišeg stepena i uputila apel za hitno prikupljanje 8 miliona dolara kako bi se zaštitili životi i spriječile epidemije u narednih 30 dana.Preliminarne procjene ukazuju na velik broj žrtava i ozljeda povezanih s traumom, sa žurnom potrebom za hitnom pomoći", saopćio je WHO, napomenuvši da je "klasificirao ovu krizu na razinu 3 - najvišu razinu aktivacije svog programa hitne intervencije". <h2>Nema struje ni vode</h2>Potres jačine 7,7 pogodio je u petak područje blizu Mandalaja u središnjem Mijanmaru, a nekoliko minuta kasnije uslijedio je naknadni potres magnitude 6,7. U zemljotresu je stradalo preko 1.700 ljudi u Mijanmaru, dok je u susjednom Tajlandu poginulo najmanje 18 osoba. U Mijanmaru "opskrba električnom energijom i vodom i dalje je u prekidu, što komplicira pristup zdravstvenim uslugama i povećava rizik od izbijanja bolesti koje se prenose vodom i hranom", navodi WHO. - Povrede povezane s traumom, posebno prijelomi, otvorene rane i prignječenja predstavljaju visok rizik od infekcije i komplikacija zbog ograničenog kirurškog kapaciteta i neadekvatnih mjera prevencije i kontrole infekcije - dodaje se u izvještaju. <h2>Predviđa se više od 10.000 mrtvih</h2>Zatraženi novac trebao bi osigurati rješavanje najhitnijih zdravstvenih potreba, "kako bi se spasili životi, spriječile bolesti i stabilizirale i obnovile osnovne zdravstvene usluge", istakla je organizacija. Ovo je najsmrtonosniji potres koji je pogodio Mijanmar u posljednjih 80 godina. Postoji strah da je još uvijek mnogo ljudi zarobljeno pod ruševinama. Prema modelskim projekcijama Američke geološke službe, broj žrtava u Mijanmaru mogao bi preći 10.000.

Svjetska zdravstvena organizacija označila je zemljotres u Mijanmaru kao krizu najvišeg stepena i uputila apel za hitno prikupljanje 8 miliona dolara

WHO: Zemljotres u Mijanmaru hitna situacija najviše razine



Premijer Grenlanda Jens-Frederik Nilsen jasno je poručio da "SAD neće preuzeti Grenland", reagujući na izjave predsjednika SAD-a Donalda Trampa koji je izrazio želju da ovlada ovim velikim arktičkim poluautonomnim ostrvom.- Predsjednik Tramp rekao je da će SAD uzeti Grenland. Želim biti jasan: SAD to neće dobiti. Mi ne pripadamo nikome. Sami određujemo svoju budućnost - napisao je Nilsen u objavi na Facebooku. Donald Tramp je u subotu za NBC News izjavio da je vodio "potpuno" ozbiljne razgovore o aneksiji Grenlanda. - Uzet ćemo Grenland. Sto posto - rekao je Tramp. Tokom posjete vojnoj bazi na sjeveru Grenlanda u petak, američki potpredsjednik Džej Di Vens (JD Vance) kritikovao je Dansku, tvrdeći da nije dobro brinula o sigurnosti ostrva, i nagovijestio da bi Sjedinjene Američke Države mogle bolje zaštititi ovaj strateški važan otok.

Premijer Grenlanda Jens-Frederik Nielsen jasno je poručio da "SAD neće preuzeti Grenland"

Premijer Grenlanda uzvratio Trampu: Nismo na prodaju, SAD nas neće dobiti

Tehnološki milijarder Ilon Mask treba da posjeti Centralnu obavještajnu agenciju (CIA) da bi razgovarao o efikasnosti vlade, navodi ta američka agencija. Portparol CIA-e je u saopćenju naveo da je Maska pozvao direktor te agencije Džon Retklif "da se sastane sa njim u agenciji kako bi razgovarali o efikasnosti vlade", prenio je "Hil".U prvih nekoliko mjeseci drugog mandata predsjednika Trampa, Mask i Odjeljenje za vladinu efikasnost (DOGE), na čijem se čelu on nalazi, pokušali su da prokrče svoj put kroz federalnu vladu, nudeći otpremnine i masovno otpuštajući radnike, prenosi Tanjug.Međutim, čini se da potezi Maska i DOGE nisu naišli na najtopliji prijem kod birača, prema nedavnoj anketi. Na pitanje o načinu na koji se Ilon Mask i DOGE odnose prema radnicima zaposlenim u saveznoj vladi, 60 posto ispitanika sa Univerziteta Kvinipiak reklo je da to ne podržava.Ranije ove sedmice, tehnološki milijarder je na Fox Newsu izjavio da je oprezan i brižan kada je u pitanju reforma savezne vlade.- Slažem se da zapravo želimo da budemo oprezni u rezovima. Dakle, želimo da izmjerimo dvaput, ako ne i triput, i da presiječemo jednom. I zapravo, to je naš pristup. Mogu to da opisuju kao reakciju bez razmišljanja, ali to je sve samo nije tako, što ne znači da... ne pravimo greške - istakao je Mask.Sredinom marta, Mask je posjetio Agenciju za nacionalnu bezbjednost (NSA) nakon što je ranije pozvao na njenu reformu.

Ranije ove sedmice, tehnološki milijarder je na Fox Newsu izjavio da je oprezan i brižan kada je u pitanju reforma savezne vlade

CIA pozvala Maska na razgovor: Njegovi potezi nemaju široku podršku

Papa Franjo, koji se oporavlja od ozbiljne upale pluća opasne po život i već sedmi put zaredom izostaje s molitve Anđeo Gospodnji, pozvao je katolike da korizmu provedu kao "vrijeme ozdravljenja".Prošle nedjelje Papa je otpušten iz bolnice Đemeli u Rimu nakon pet sedmica liječenja te se vratio u Vatikan, gdje ga, prema riječima liječnika, očekuju najmanje dva mjeseca strogog oporavka.&nbsp;Franjo je i danas propustio tradicionalni Angelus, koji svake nedjelje u podne izgovara s prozora Apostolske palače s pogledom na Trg Svetog Petra, gdje se obično okupljaju vjernici. <h2>Vrijeme ozdravljenja</h2>Umjesto toga, objavio je kratki tekst prilagođen prilici. - Dragi prijatelji, živimo ovo korizmeno razdoblje kao vrijeme ozdravljenja. I ja ga doživljavam tako u svojoj duši i u svome tijelu - napisao je, misleći na vrijeme do Uskrsa, najvažnijeg kršćanskog blagdana, koji ove godine pada 20. aprila.&nbsp;- Slabost i bolest su iskustva koja su nam svima zajednička; osobito zbog toga što smo braća u spasenju koje nam je Krist dao - dodao je.Vatikan je u petak saopćio da Papa pokazuje znakove "blagog poboljšanja" zdravlja, a njegov glas, koji je bio izrazito slab nakon obostrane upale pluća, sada je jači, prema navodima. Liječnici su otkrili da je Franjo tokom boravka u bolnici, najdužeg i najtežeg u 12 godina pontifikata, dva puta bio na rubu smrti.&nbsp;<h2>Apel na mir</h2>Danas je Papa molio za one pogođene sukobima u Ukrajini, na palestinskim područjima, u Izraelu, Libanonu, Demokratskoj Republici Kongo, te u Mjanmaru, gdje su bili potresi.Također je izrazio da "sa zabrinutošću" prati stanje u Južnom Sudanu, gdje su se posljednjih sedmica povećale tenzije između suparničkih grupa iz građanskog rata 2013.-2018. - Ponavljam svoj iskreni apel svim čelnicima i molim ih da daju sve od sebe kako bi se u zemlji smanjile napetosti - poručio je, pozivajući strane da prevaziđu razlike i započnu "konstruktivan dijalog". Papa je zatražio i hitne pregovore u ratom razorenom Sudanu.- Hvala Bogu, ima i pozitivnih pomaka - naglasio je Franjo, ukazavši na nedavni granični sporazum između Kirgistana i Tadžikistana, važan za stabilnost središnje Azije, što je opisao kao "izvrstan diplomatski uspjeh".

Prošle nedjelje Papa je otpušten iz bolnice Đemeli u Rimu nakon pet sedmica liječenja te se vratio u Vatikan gdje ga očekuju dva mjeseca oporavka

Papa se oglasio nakon izlaska iz bolnice: Poslao poruku vjernicima i pozvao na mir u svijetu

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je u telefonskom razgovoru za NBC da ozbiljno razmišlja o trećem predsjedničkom mandatu, ali je naglasio da je "još prerano" za takve planove.Tramp nije odbacio ideju da se ponovo kandidira za Bijelu kuću, iako 22. amandman Ustava SAD zabranjuje više od dva mandata. On je nagovijestio da "postoje načini" da se to ostvari. <h2>"Ozbiljan sam''</h2>- Mnogi ljudi žele da to učinim. Ali ja im uglavnom kažem da je pred nama još dug put, tek smo na početku mandata, znate? Fokusiran sam na ono što je sada ispred mene - izjavio je Tramp, dajući jedan od svojih najdirektnijih komentara o mogućem trećem mandatu.Na pitanje želi li stvarno još jedan mandat, Tramp je odgovorio: "Volim raditi".&nbsp;Upitan da li ozbiljno misli, rekao je: "Ne šalim se. Ali nije da… još je prerano o tome govoriti." Kada su ga pitali ima li konkretne planove za treći mandat, odgovorio je: "Postoje načini na koje bi se to moglo napraviti." <h2>Promjena Ustava je kompliciran proces</h2>NBC News je naveo mogućnost da se potpredsjednik Džej Di Vens (JD Vance) kandidira za predsjednika, a zatim prenese ovlasti na Trampa. Tramp je na to rekao: "To je jedna opcija. Ali ima i drugih." Upitan da otkrije još neku mogućnost, kratko je odgovorio: "Ne."Izmjena Ustava za ukidanje ograničenja na dva mandata veoma je složena – zahtijeva dvotrećinsku većinu u Kongresu ili podršku dvije trećine saveznih država za ustavnu konvenciju, uz ratifikaciju tri četvrtine država. <h2>"Mnogi žele treći mandat"</h2>Tramp je istakao da ankete pokazuju kako "mnogi žele" da on ostane predsjednik i treći put. Već ranije je spominjao ideju trećeg mandata, iako su mnogi republikanci to smatrali šalom ili provokacijom upućenom protivnicima. Zastupnik Endi Ogles iz Tennesseeja pripremio je prijedlog rezolucije kojom bi se omogućilo produženje predsjedničkog mandata, čime bi Trampu otvorio put za novu kandidaturu. Njegov bliski saradnik Stiv Bannon izjavio je za News Nation da vjeruje kako će se Tramp kandidirati i pobijediti 2028. godine, dodajući da "postoje različiti načini" za zaobilaženje ustavnog ograničenja na dva mandata.

Tramp nije odbacio ideju da se ponovo kandidira za Bijelu kuću, iako 22. amandman Ustava SAD zabranjuje više od dva mandata

Tramp o trećem mandatu: Ne šalim se, postoje načini da se ponovo kandidiram

Turske vlasti su na aerodromu uhapsile švedskog novinara Joakima Medina, koji radi za novine Dagens ETC, zbog navodnog "članstva u oružanoj terorističkoj organizaciji i vrijeđanja predsjednika", kako je saopštilo tursko predsjedništvo.Medin je zadržan u četvrtak po dolasku aviona u Tursku, a već sljedećeg dana prebačen je u zatvor. <h2>"Antiturske vijesti"</h2>Prema biltenu turskog predsjedništva, Medin je poznat po "antiturskim vijestima i povezanosti s terorističkom organizacijom PKK", kurdskom grupom koja je zabranjena u Turskoj. - Ova odluka o hapšenju nema nikakve veze s novinarskim aktivnostima - stoji u saopćenju. Andreas Gustavsson, glavni urednik njegovog lista, nazvao je optužbe "apsurdnim", rekavši za France Press da novinarstvo ne bi smjelo biti kažnjivo. Švedska ministrica vanjskih poslova Marija Malmer Stenergard izjavila je za javni radio da je slučaj Medina njen ključni prioritet te da će ga raspraviti s turskim kolegom. <h2>Hapšenja novinara</h2>Hapšenje Medina dogodilo se nekoliko sati nakon što su vlasti oslobodile posljednjeg od 11 novinara privedenih u ponedjeljak zbog izvještavanja o protestima, uključujući fotografa AFP-a Jasina Akgula. - Turske vlasti su također deportovale novinara BBC-ja Marka Lovena, koji je izvještavao o protestima, nakon što su ga u srijedu držali 17 sati, rekavši da predstavlja prijetnju javnom redu - saopćio je emiter. Turska direkcija za komunikacije navela je da je Loven deportovan jer nije imao akreditaciju. Turski tužioci su 2023. pokrenuli istragu protiv Medina zbog protesta u Stockholmu kojima se navodno pridružio, gdje je lutka predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana obješena za noge, prema priopćenju turskog predsjedništva. Tvrdi se da je bio među 15 osumnjičenih koji su organizovali ili promovisali demonstracije. Protest je razljutio turske vlasti, koje su tvrdile da su ga organizovali članovi PKK-a, nakon čega su pozvali švedskog ambasadora u Ankari, prenosi Guardian.

Medin je zadržan u četvrtak po dolasku aviona u Tursku, a već sljedećeg dana prebačen je u zatvor

Turska privela švedskog novinara: Optužen za terorizam i vrijeđanje Erdoana

Američki predsjednik Donald Tramp najavio je da će uvesti sekundarne carine od 25 do 50 posto na svu rusku naftu ukoliko procijeni da Moskva ometa njegove napore za okončanje rata u Ukrajini, a mjere bi mogle početi važiti za mjesec dana ako ne dođe do primirja.<h2>Novi razgovor s Putinom</h2>Tramp je za NBC News izjavio da je bio "vrlo ljut" i "bijesan" kada je ruski predsjednik Vladimir Putin pozvao na smjenu ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i uspostavu prijelazne vlade uz podršku Ujedinjenih naroda, prenosi NBC. Tramp je telefonski za NBC News rekao da planira ovog tjedna razgovarati s Putinom. Tijekom svoje predsjedničke kampanje 2024. godine, Tramp je više puta obećao da će zaustaviti ono što naziva "redikuloznim" ratom u Ukrajini, a na tom pitanju je posebno usmjeren otkako je preuzeo dužnost 20. januara. Tramp je zahtijevao nove izbore u Ukrajini i u jednom trenutku nazvao Zelenskog diktatorom. - Putin zna da sam ljut na njega - rekao je Tramp.<h2>Nove sankcije</h2>Vladimir Putin je u petak predložio da Ukrajina bude stavljena pod privremenu upravu kako bi se omogućili novi izbori i potpisivanje važnih sporazuma.- Ako Rusija i ja ne uspijemo postići dogovor o zaustavljanju krvoprolića u Ukrajini, a ako budem smatrao da je to krivnja Rusije, uvest ću sekundarne carine na naftu, na svu naftu koja dolazi iz Rusije - izjavio je Tramp.&nbsp;- To bi značilo da, ako kupujete naftu od Rusije, ne možete poslovati u Sjedinjenim Državama - dodao je. - Postojat će carina od 25 posto na svu naftu, carina od 25 do 50 postotnih bodova na svu naftu - naglasio je Tramp. On je istakao da bi carine na rusku naftu počele važiti unutar mjesec dana ako ne bude dogovora o primirju. Tramp je rekao da Vladimir Putin zna da je ljut na njega, ali je dodao da ima "vrlo dobar odnos s njim" i da će "ljutnja brzo oslabjeti ako on učini pravu stvar".

Najavio je da će uvesti sekundarne carine od 25 do 50 posto na svu rusku naftu ukoliko procijeni da Moskva ometa njegove napore za mir u Ukrajini

Tramp: Putin zna da sam jako ljut na njega

Delegacije Austrije, Njemačke i Evropske unije doći će u narednih danima u Bosnu i Hercegovinu.Prvo će stići ministrica za evropske i međunarodne poslove Austrije Beate Majnl-Rajzinger 3. aprila.Ona je već telefonski razgovarala sa šefom bh. diplomatije Elmedinom Konakovićem te poručila nakon toga da je Dodik prijetnja stabilnosti, teritorijalnom integritetu i ustavnom poretku BiH.Konaković je najavio da će iz Njemačke uskoro doći i ministrica za Evropu, a očekuje sa delegacija EU na čelu s komesarkom za proširenje Martom Kos dođe 8. aprila.Kos je i ranije planirala stići u BiH, no ta posjeta nije nikada realizirana. Ona je prije nekoliko dana poručila da Dodik ne može biti sagovornik o rješenjima u BiH.

Prvo će stići ministrica za evropske i međunarodne poslove Austrije Beate Majnl-Rajzinger 3. aprila

Diplomatska ofanziva: U Sarajevo stižu ministrice iz Njemačke i Austrije te delegacija iz EU

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp danas je uputio prijetnju Iranu, najavljujući moguća bombardovanja i uvođenje dodatnih carina ukoliko Teheran ne postigne dogovor s Vašingtonom o svom nuklearnom programu.Tramp je istakao da su u toku razgovori između američkih i iranskih zvaničnika, ali nije pružio dodatne informacije. - Ako ne sklope sporazum, bit će bombardovanja. Ali postoji šansa da im, ako ne sklope sporazum, uvedem i dodatne carine kao što sam uradio prije četiri godine - izjavio je Tramp za NBC News. Tokom svog prvog mandata, od 2017. do 2021. godine, Tramp je povukao SAD iz sporazuma iz 2015. sklopljenog između Irana i svjetskih sila, koji je, prema Reutersu, postavio stroge granice na sporne nuklearne aktivnosti Teherana u zamjenu za ukidanje sankcija. Tramp je tada ponovo uveo sveobuhvatne američke sankcije, nakon čega je Iran značajno premašio dogovorene granice u svom rastućem programu obogaćivanja uranijuma, navodi agencija. Teheran je dosad odbacivao Trampova upozorenja o vojnim posljedicama ukoliko ne pristane na sporazum. Iranski predsjednik Masud Pezeškijan danas je izjavio da Teheran odbija direktne pregovore s Vašingtonom.

Najavio je moguća bombardovanja i uvođenje dodatnih carina ukoliko Teheran ne postigne dogovor s Vašingtonom o svom nuklearnom programu

Tramp prijeti Iranu: Ako ne sklope sporazum, bit će bombardovanja

Jemenska grupa Huti danas je saopćila da je u Crvenom moru tri puta u roku od 24 sata napala američki nosač aviona "USS Harry S. Truman" i prateće ratne brodove, javlja Anadolu.- Naše oružane snage su tri puta u posljednja 24 sata napale američki nosač aviona Truman i njegove savezničke ratne brodove u Crvenom moru - rekao je u televizijskom obraćanju glasnogovornik Jahja Sare (Yahya Saree). Dodao je da su napadi izvedeni s više krstarica i dronova.- Treću sedmicu zaredom naše snage nastavljaju se suprotstavljati američkoj agresiji koja je u toku protiv naše zemlje - dodao je, obećavši kontinuiranu podršku Palestincima sve dok rat ne završi i dok se ne ukine blokada Gaze.Nije bilo neposredne reakcije američkih vlasti.Mediji naklonjeni grupi Huti jučer su objavili da su američke snage izvele sedam napada na jemensku sjevernu pokrajinu Saada.&nbsp;Američki predsjednik Donald Tramp rekao je 15. marta da je naredio veliku ofanzivu protiv Huta i zaprijetio da će ih potpuno istrijebiti.Huti gađaju brodove povezane s Izraelom u Crvenom moru, tjesnacu Bab al-Mandab, Adenskom zaljevu i Arapskom moru pomoću bespilotnih letjelica i projektila od kraja 2023. Rekli su da je cilj kampanje podržati Palestince u Gazi. Napadi su zaustavljeni nakon privremenog prekida vatre u januaru između Izraela i Hamasa.

Američka strana još nije komentirala tvrdnje koje dolaze u jeku rastućih tenzija u crvenom moru

Jemenski pokret Huti tvrdi da je u protekla 24 sata izveo tri napada na američki nosač aviona

Američki predsjednik Donald Trump odbio je isključiti mogućnost vojne sile u svojoj kampanji za preuzimanje Grenlanda, rekavši da ima obvezu osigurati vlasništvo nad tim danskim teritorijem koji je već više puta odbacio njegove pokušaje. Trump je u intervjuu za NBC News potvrdio da je "apsolutno" razgovarao o aneksiji Grenlanda."Uzet ćemo Grenland. Da, sto posto", rekao je Trump za NBC. "Ne, nikad ne isključujem vojnu silu. Ali mislim da postoji dobra šansa da to učinimo bez nje", rekao je Trump. "Imamo obvezu štititi svijet. Ovo se tiče svjetskog mira i međunarodne sigurnosti. I dok sam predsjednik, to je moja odgovornost. Ne, ne isključujem ništa."<h2>Historija američkih odnosa s Grenlandom</h2>Sjedinjene Američke Države prisutne su na Grenlandu još od Drugog svjetskog rata, kada je otok bio danska kolonija, a Dansku je okupirala nacistička Njemačka.Godine 1941. Washington je postigao dogovor s danskim vlastima u egzilu o uspostavi vojnih baza na Grenlandu kako bi se suprotstavio njemačkom utjecaju. Tada je izgrađena zračna baza Thule, danas poznata kao svemirska baza Pituffik, koja je tijekom Hladnog rata igrala ključnu ulogu u nadzoru sovjetskih raketnih aktivnosti.Trump nije prvi američki predsjednik koji je pokazao interes za Grenland. Još 1867. godine administracija predsjednika Andrewa Johnsona razmatrala je mogućnost kupnje otoka. Najozbiljniju ponudu iznio je predsjednik Harry S. Truman 1946. godine, kada je Danskoj ponudio 100 milijuna dolara u zlatu za Grenland. Ponuda je odbijena."Prethodne ponude SAD-a dogodile su se u doba kada su takvi ‘poslovi’ između kolonijalnih sila bili uobičajeni, bez ikakvog uvažavanja volje naroda koji su time bili pogođeni", rekla je Rachael Lorna Johnstone, profesorica prava na islandskom Sveučilištu Akureyri, specijalizirana za pravo i politiku polarnih područja. "Grenlanđane se nikada nije pitalo za mišljenje – barem ne do sada," dodala je za Newsweek.<h2>Je li realno da SAD preuzme Grenland?</h2>Pravni stručnjak za nacionalnu sigurnost William C. Banks sa Univerziteta Syracuse u New Yorku izjavio je da je ideja o Grenlandu kao američkoj saveznoj državi "gotovo sigurno samo Trumpova fantazija". "Grenland bi sam morao zatražiti status savezne države, što je krajnje nevjerojatno", rekao je za Newsweek. "Došlo bi do ozbiljnih sukoba s Danskom i Europskom unijom, a ako bi SAD pokušao zauzeti Grenland silom, radilo bi se o nezakonitom činu agresije."Slično mišljenje iznio je i dr. Romain Chuffart, predsjednik i glavni direktor Arktičkog instituta. "Scenarij u kojem Grenland postaje 51. savezna država SAD-a vrlo je malo vjerojatan. Odluke o suverenitetu, državnosti ili teritorijalnoj integraciji u potpunosti ovise o demokratskim procesima u samom Grenlandu i zahtijevale bi sveobuhvatne pregovore te odobrenje u skladu s postojećim pravnim i političkim mehanizmima u Grenlandu i Danskoj", rekao je."Moguće je da će, kad se otvori razgovor, Grenlanđani uvidjeti prednosti članstva u američkom ustavnom sustavu i na kraju upravo to odabrati kao svoj oblik suverenosti", rekao je dr. Barry Scott Zellen sa Sveučilišta Connecticut, stručnjak za sigurnosna pitanja Arktika i viši suradnik Instituta za Sjever.No Ulrik Pram Gad, viši istraživač u Danskom institutu za međunarodne studije i stručnjak za arktičku politiku, ne slaže se. "Grenlanđani su gotovo jednoglasno – prema jedinoj vjerodostojnoj anketi, na nedavnim izborima, kroz izjave svih čelnika političkih stranaka te u javnoj reakciji na najavljeni posjet bračnog para Vance – jasno odbacili ideju da bi na bilo koji način trebali postati dio SAD-a", rekao je.<h2>Kako bi moglo izgledati američko preuzimanje Grenlanda?</h2>Iako Trump u svojim istupima uglavnom govori o "stjecanju" Grenlanda, nije isključio ni uporabu vojne sile. Barry Zellen smatra da bi vojna intervencija bila "brza i uglavnom bez krvoprolića" jer, kako kaže, "Grenland je saveznik, a SAD već dugo igra ulogu njegova zaštitnika, pa bi takav potez mogao biti prihvaćen s manje otpora".U tom bi slučaju, dodaje, mogla biti uspostavljena neka vrsta "privremene uprave", slično onoj koju su Amerikanci uveli u Iraku 2003. godine nakon svrgavanja Saddama Husseina. Tada je formirana Koalicijska privremena uprava pod vodstvom američkog administratora, čiji je cilj bio uspostava nove, proameričke vlade.No mnogi su znatno skeptičniji prema takvom scenariju. Ulrik Pram Gad smatra ideju vojnog preuzimanja – "besmislenom". "Grenland nije teritorij koji bi se mogao zauzeti vojskom", rekao je za Newsweek. "Riječ je o ogromnoj ledenoj masi, okruženoj kamenitim obalama s oštrim planinama i dubokim fjordovima. Niti dva naselja nisu povezana cestom – i kada bi se netko iskrcao, ne bi imao kamo."Upozorava i da bi svaka invazija arktičkog otočja vrlo brzo postala misija traganja i spašavanja. "Što bi uopće značilo prisilno preuzimanje?", pita se Gad. "Nekolicina američkih marinaca preuzima policijske ovlasti u svakom selu sa 20 do 200 stanovnika? Američki ratni brodovi blokiraju dolazak robe iz Danske? CIA-in agent tjera premijera da pod prijetnjom oružjem potpiše prisegu lojalnosti Trumpu?""Trumpove težnje prema Grenlandu moguće su jedino kršenjem međunarodnog prava – uključujući onoga koje je SAD sam pomagao graditi od Drugog svjetskog rata. Svaka rasprava o mogućem pripajanju Grenlanda zapravo samo daje legitimitet izmišljenoj priči kojom se pokušava zastrašiti Grenlanđane", dodaje Gad.Slično mišljenje dijeli i dr. Romain Chuffart iz Arktičkog instituta: "S gledišta međunarodnog prava, jednostrana aneksija ili prisilno preuzimanje Grenlanda bilo bi očito kršenje temeljnih načela – poput teritorijalnog integriteta i prava naroda na samoodređenje."<h2>Ozbiljni razgovori ipak se svode na politički dogovor</h2>"Trumpova administracija ustrajna je u porukama da želi Grenland i šalje visoke (iako nepozvane) izaslanike kako bi otvorili dijalog", kaže Zellen. "Jasno je da Washington želi dogovor i sporazumno rješenje, no do sada nailazi na žestok otpor političkog vrha Grenlanda i Danske".Dodaje i da bi SAD mogao pokušati "posijati razdor među domaćim akterima i prebaciti podršku s jedne strane na drugu, u ime dugoročnog mira". "Danska bi izgubila suverenitet, a umjesto nje bi se pojavila neovisna država Grenland, pod izravnom američkom zaštitom", zaključuje.Pravni stručnjak William C. Banks objašnjava da bi, barem teoretski, Kongres morao donijeti zakon o prijemu Grenlanda kao savezne države, koji bi predsjednik potom potpisao – čime bi on i formalno postao dijelom SAD-a. "Ako se građani i vlasti Grenlanda i Danske protive, teško je zamisliti kako bi takav model upravljanja uopće mogao funkcionirati", dodaje.<h2>Moguće posljedice američkog preuzimanja Grenlanda</h2>Odgovor javnosti već je započeo. Početkom ožujka ispred američkog konzulata u Nuuku, glavnom gradu Grenlanda, održan je prosvjed protiv Trumpa. Prosvjednici su nosili transparente s porukama "Yankee, idi kući" i kape s natpisom "Make America Go Away", parodirajući Trumpovu poznatu parolu.Zellen kaže da prizori podsjećaju na antiameričke prosvjede koji su obilježili Hladni rat i razdoblje tzv. globalnog rata protiv terorizma. Slična očekivanja ima i profesorica prava Rachael Johnstone: "Svi izabrani predstavnici više-manje jednoglasno poručuju da Grenlanđani ne žele da njima upravlja neka strana sila – bila to Danska, SAD ili netko treći. Oni žele biti – samo Grenlanđani."No posljedice svakog pokušaja Washingtona da nametne vlastitu volju ne bi se zaustavile na Grenlandu.Jim Townsend, bivši zamjenik pomoćnika ministra obrane SAD-a za europske i NATO poslove, izjavio je za Newsweek da bi takav potez bio katastrofalan za NATO. "Za transatlantske odnose to bi bila potpuna katastrofa – za NATO, za odnose SAD-a s Europom i ostatkom svijeta", rekao je. "Time bi Rusija i Kina zabilježile ogromnu stratešku pobjedu".Na arktičkom forumu u Murmansku, ruski predsjednik Vladimir Putin upozorio je da bi američko preuzimanje Grenlanda imalo globalne posljedice. Nazvao je Trumpove planove "ozbiljnima" i "duboko ukorijenjenima u povijesti" te poručio kako je "pogrešno misliti da se radi o običnom hiru nove američke administracije"."Grenland je pitanje koje se tiče dviju konkretnih država i ne odnosi se izravno na nas", rekao je. "Ali, naravno, zabrinuti smo zbog toga što zemlje NATO-a sve češće označavaju krajnji sjever kao potencijalno područje budućih sukoba. Rusija nikada nikome nije prijetila na Arktiku. No pomno pratimo situaciju, jačamo obrambene kapacitete i moderniziramo vojnu infrastrukturu u skladu s razvojem događaja", rekao je Putin.

Sukob Izraela i Turske: Ministar "opleo" po Erdoanu, nazvao ga diktatorom

Glavni imam Al-Akse pozvao na muslimansku solidarnost protiv izraelskih zločina

Zemljotres pogodio Rumuniju

Vozač autobusa izvadio pištolj i počeo da puca na putnike: Poginule dvije osobe

Šolc pružio podršku Kanadi u njenom sporu sa SAD: Niste ničija savezna država

WHO: Zemljotres u Mijanmaru hitna situacija najviše razine

Premijer Grenlanda uzvratio Trampu: Nismo na prodaju, SAD nas neće dobiti

CIA pozvala Maska na razgovor: Njegovi potezi nemaju široku podršku

Papa se oglasio nakon izlaska iz bolnice: Poslao poruku vjernicima i pozvao na mir u svijetu

Tramp o trećem mandatu: Ne šalim se, postoje načini da se ponovo kandidiram

Turska privela švedskog novinara: Optužen za terorizam i vrijeđanje Erdoana

Tramp: Putin zna da sam jako ljut na njega

Diplomatska ofanziva: U Sarajevo stižu ministrice iz Njemačke i Austrije te delegacija iz EU

Tramp prijeti Iranu: Ako ne sklope sporazum, bit će bombardovanja

Jemenski pokret Huti tvrdi da je u protekla 24 sata izveo tri napada na američki nosač aviona

Kako bi izgledalo američko zauzimanje Grenlanda: Brzo i bez krvi

Globus

Sukob Izraela i Turske: Ministar "opleo" po Erdoanu, nazvao ga diktatorom

Glavni imam Al-Akse pozvao na muslimansku solidarnost protiv izraelskih zločina

Zemljotres pogodio Rumuniju

Vozač autobusa izvadio pištolj i počeo da puca na putnike: Poginule dvije osobe

Šolc pružio podršku Kanadi u njenom sporu sa SAD: Niste ničija savezna država

WHO: Zemljotres u Mijanmaru hitna situacija najviše razine

Premijer Grenlanda uzvratio Trampu: Nismo na prodaju, SAD nas neće dobiti

CIA pozvala Maska na razgovor: Njegovi potezi nemaju široku podršku

Papa se oglasio nakon izlaska iz bolnice: Poslao poruku vjernicima i pozvao na mir u svijetu

Tramp o trećem mandatu: Ne šalim se, postoje načini da se ponovo kandidiram

Turska privela švedskog novinara: Optužen za terorizam i vrijeđanje Erdoana

Tramp: Putin zna da sam jako ljut na njega

Diplomatska ofanziva: U Sarajevo stižu ministrice iz Njemačke i Austrije te delegacija iz EU

Tramp prijeti Iranu: Ako ne sklope sporazum, bit će bombardovanja

Jemenski pokret Huti tvrdi da je u protekla 24 sata izveo tri napada na američki nosač aviona

Kako bi izgledalo američko zauzimanje Grenlanda: Brzo i bez krvi