Njemački politički pejzaž doživio je značajan potres na posljednjim izborima. CDU/CSU je osvojio najviše glasova, ali stvarna vijest je historijski uspjeh AfD-a, koji je sada druga najjača stranka u zemlji. Istovremeno, SPD kancelara Olafa Šolca (Scholz) bilježi najgori rezultat u historiji, što potvrđuje duboko nezadovoljstvo birača trenutnom politikom.

Ovi rezultati ukazuju na nekoliko ključnih trendova:

1. Ekonomska nesigurnost jača desnicu

Njemačka je dugo bila ekonomski motor Evrope, ali visoke cijene energije, inflacija i slabljenje industrijskog sektora uzdrmali su povjerenje građana. Birači se okreću alternativama, a AfD koristi ovo nezadovoljstvo, nudeći populistička rješenja.

2. Migracija kao ključno pitanje

Iako SPD i Zeleni zagovaraju otvoreniju politiku prema migrantima, rast AfD-a pokazuje da dio birača traži restriktivniji pristup. Ovo pitanje postaje sve veći faktor u političkim odlukama, a CDU bi mogao zaoštriti svoju retoriku, kako bi spriječio dalji rast AfD-a.

3. Pad povjerenja u tradicionalne stranke

SPD i FDP doživjeli su ozbiljan udarac, što pokazuje da aktuelna koalicija nije uspjela uvjeriti birače u svoje sposobnosti. CDU je pobijedio, ali ne toliko zbog vlastite snage, koliko zbog slabosti drugih. Njemačka ulazi u fazu političke neizvjesnosti, gdje se birači sve više okreću alternativama van mainstream spektra.

Šta dalje?

Njemačka politika mora pronaći balans između stabilnosti i promjena koje birači traže. Ako CDU preuzme vlast, vjerovatno će pokušati voditi umjereno konzervativnu politiku, ali će biti pod pritiskom da zauzme čvršći stav o pitanjima poput migracija i energetske politike. S druge strane, ako tradicionalne stranke ne odgovore na rastuće nezadovoljstvo, AfD bi mogao dodatno jačati, što bi moglo fundamentalno promijeniti političku dinamiku Njemačke i Evrope.

U svakom slučaju, Njemačka se nalazi na prekretnici – između nastavka centrističke politike i pomaka udesno koji bi mogao promijeniti njen identitet kakav poznajemo posljednjih decenija.