Izložbe talentirane slikarice iz Sanskog Mosta Emine Alagić privlače pažnju širom BiH, ali i regiona. Alagić je za "Dnevni avaz“ otkrila da emocija za izradu portreta i figurativnog slikarstva dolazi iz unutarnjeg poriva i naleta inspiracije.<h2>Lažna skromnost </h2>- Sve što je u duši, lijepo je i u samoj vanjštini i od toga mi proizilazi ta neiscrpna inspiracija za detaljima koji su u crtama lica, pokretima. Volim klasiku u svakom obliku i svi stari majstori slikanja su krenuli od portreta i figure, jer je to i najteže slikati. Inspiriše me i sama filozofija života, muzika, melodija, ritam, pjesništvo, film i međuljudski odnosi. Inspiriše me i tradicija, naša Bosna, domovina, skromnost u njenom izvornom i pravom obliku, ono što me izbaci takta je lažna skromnost i pohlepa. Ljudski likovi su za mene most između fizičkog i duhovnog svijeta. Kroz njih istražujem suštinu ljudske prirode – kazala je Alagić.Njena djela prepoznata su među svjetskim kolekcionarima, a, kako kaže, do toga je došlo svakodnevnim radom na sebi, na slikama i privatnim odricanjima.Veza između klasične umjetnosti i savremenih tehnika joj je jako važna.- Iako sam slikala na klasičnim akademijama uz ruske i italijanske slikare koji prvobitno njeguju tradiciju renesansnu u Firenci, spajam ponegdje i moderniji pristup. Nemam granica, umjetnost je sloboda. Za klasično slikanje, pogotovo portretiranje, i figurativno treba najviše vremena i rada, danas je većinom sve skrletno i brzo, kapitalistički. Vjerujte da me najviše strpljenja u životu pored životnih okolnosti naučilo baš slikanje, čist um i fokus su sastavni dio – rekla je Alagić.<h2>Vedra istina</h2>Istakla je da je sposobna stvoriti nešto ni iz čega, kao i običnu zemlju napraviti pigmentom ako treba.- Ne bih se žalila na resurse nigdje, naviknuta sam na neimaštinu, neuslove, u zoni komfora se svakako većinom ne stvara. Izazov u BiH su ljudi koji se guraju i laktaju u umjetnost na silu, ekonomsko i socio-političke malverzacije, naš sistem vrijednosti, obrazovanja, stanje svijesti našeg prosječnog čovjeka koji želi samo svoje nagone da zadovolji, kojeg estetika, lijepo i duhovnost ne zanimaju. Nije pesimistično reći istinu, samo moja istina može biti samo optimistična i vedra, jer moj um je takav, a iz njega sve počinje – poručila je Alagić.<h2>Pariz, Zagreb, Italija, Švedska...</h2>Alagić već sprema grupnu izložbu za Soho galeriju u Parizu i Švedskoj.- I Zagreb će biti na proljeće ove godine i nadam se slikanju u Italiji i u Sarajevu. Također, želim objaviti jednu stručnu literaturu kad već dođe vrijeme za to, ako jednoj osobi bude od koristi nekad, bila bih zadovoljna – naglasila je Alagić. Kroz harmoniju boja, oblika i forme koje spajam i kroz prizmu bh. tradicije nastojim podsjetiti publiku na ljepotu i kompleksnost života i njenu jednostavnost, rekla je.

Inspiriše me i tradicija, naša Bosna, domovina, skromnost u njenom izvornom i pravom obliku

Slikarica Emina Alagić za "Dnevni avaz": U zoni komfora većinom se ne stvara umjetnost

Na sceni Bosanskog kulturnog centra (BKC) večeras će biti izvedena predstava "Andrić: Moram da progovorim", autora i režisera Nebojše Šurlana (20:00).&nbsp;Ova izvedba predstavlja prvi put da se Šurlan, nakon rata, vraća na scenu Sarajeva.Šurlan je za "Dnevni avaz" istakao da mu je Sarajevska publika izuzetno važna jer je upravo u Sarajevu završio Akademiju i napravio svoje prve profesionalne pozorišne korake. - Još tokom studija pokrenuli smo “Teatar Obala”, gdje su nastale predstave “Audicija” i “Ples osamdesetih”, a kasnije i kultna predstava “Buba u uhu”. Nakon toga, bio sam član Kamenog teatra, gdje sam igrao u predstavama “Plava Jevrejka” i “Pokojnik Branislava Nušića”.&nbsp;

Naravno, nakon 1992. godine svi znamo šta se dogodilo, i tada sam otišao u Beograd. Ovo je prvi put nakon toliko godina da se vraćam u Sarajevo s autorskom predstavom, i moram priznati da osjećam veliku tremu, ali istovremeno i ogromno zadovoljstvo što ponovo nastupam pred publikom koja mi toliko znači - kazao je Šurlan.<h2>Prepoznatljivo pozorište</h2>Istakao je da je Sarajevo uvijek je znalo prepoznati kvalitetu i dobro dobro pozorište.- Uvijek nagrade kvalitetan rad aplauzom i posjetom. I sada, vidim da neke predstave u Sarajevu postaju pravi hitovi, jer publika jednostavno prepozna što je vrijedno.&nbsp;Kada smo pokrenuli “Teatar Obala”, za samo mjesec dana postao je kulturni centar i pozorište prepoznatljivo u Sarajevu. I tu su nastajali dugi redovi, a mnogi su odrasli uz naše predstave. Oni koji su otišli širom svijeta i danas pamte naše predstave kao nešto zaista fenomenalno - dodao je Šurlan.<h2>Andrić i Sarajevo</h2>Andrićevo viđenje Sarajeva imalo je najviše uticaja na pristup u kreiranju ove predstave.- Andrić je upravo ovdje išao u školu, a cijeli njegov književni opus vezan je za Bosnu. Za vrijeme osmanskog carstva, većinu svog rada posvetio je Bosni. Druga važna stvar je da je Andrić Nobelovu nagradu, u iznosu od milion dolara, donirao za razvoj biblioteka u Bosni. Također, nakon smrti svoje porodice, poklonio je svoju rodnu kuću u Višegradu. Zbog svega navedenog, Sarajevo ima duboko sentimentalno značenje za mene - istakao je Šurlan.U Sarajevu je nedavno boravio nekoliko dana te je vrijeme iskoristio da obnovi stare emocije.- Šetajući gradom, od Baščaršije prema Bistriku, gdje je Andrić stanovao, pa sve do Marindvora. Prolazio sam i pored gimnazije u kojoj je Andrić nekada učio. U jednom trenutku, osjećao sam se kao da sam sam postao Ivo Andrić. Šetao sam u dugom kaputu, uživajući u energiji koju Sarajevo pruža, i bio ispunjen pozitivnim emocijama - rekao je Šurlan.

Istakao je da je Sarajevo uvijek je znalo prepoznati kvalitetu i dobro dobro pozorište

Nebojša Šurlan uoči predstave za "Avaz": Sarajevska publika mi je izuzetno važna

Nakon velikog uspjeha i rasprodatih premijera u Sarajevu i Banjoj Luci, hit komedija "Večeras smo sami“ kreće na turneju širom Bosne i Hercegovine.Ljubitelji pozorišta imat će priliku uživati u ovoj duhovitoj i emotivnoj priči koja na iskren i komičan način oslikava muško-ženske odnose, brak, nesporazume i sve one sitnice koje nas ponekad razdvajaju, ali nas još češće povezuju.Uz fantastične glumce Natašu Aksentijević i Semira Gicića, publika će doživjeti večer ispunjenu smijehom, emocijama i prepoznatljivim životnim situacijama. Turneja počinje 5. aprila u Mostaru, nakon čega slijede izvedbe u Zenici, Sarajevu, Banjoj Luci, Bijeljini i Prijedoru, gdje će predstava biti izvedena do 17. aprila.Ne propustite ovu jedinstvenu priliku da se nasmijete, zabavite i možda prepoznate u nekim od situacija koje će vas podsjetiti na ono što je zaista važno u životu.

Uz fantastične glumce Natašu Aksentijević i Semira Gicića, publika će doživjeti večer ispunjenu smijehom, emocijama i prepoznatljivim životnim situaci

Predstava "Večeras smo sami": Bh. turneja nakon rasprodanih premijera

Kamerni Teatar 55 s ponosom najavljuje projekat "Djelidba po BiH", podržan od strane Švicarske ambasade u Bosni i Hercegovini.Ovaj projekt, osmišljen s ciljem promoviranja temeljnih vrijednosti društva i zajedništva, posvećen je miru, pomirenju, jedinstvu i multikulturalnosti na prostorima Bosne i Hercegovine.&nbsp;Projekt je počeo od marta 2024. i završava se u martu 2025. godine, a njegova realizacija obuhvata dvanaest gostovanja predstave “Djelidba”, autora Skendera Kulenovića, u režiji Aleša Kurta, u manjim mjestima i gradovima širom Bosne i Hercegovine.<h2>Početak turneje </h2>Predstava Djelidba ansambla Kamernog teatra 55 započela je svoju turneju 28. marta 2024. godine gostovanjem u Kulturnom centru u Goraždu. Sljedeće izvođenje upriličeno je 17. aprila u Derventi, gdje su domaćini bili Centar za kulturu Derventa i Udruženje žena Derventa.Turneja je nastavljena 18. aprila gostovanjem na Festivalu Milica u Šamcu, značajnom kulturnom događaju posvećenom pionirki pozorišne i filmske kostimografije Milici Babić Andrić, supruzi nobelovca Ive Andrića.

Predstava Djelidba izvedena je i u Gradskom pozorištu Semberija u Bijeljini, kao i u Centru za kulturu Lukavac. Također, u sklopu 26. Festivala scenskih umjetnosti Bihaćko ljeto, ansambl je gostovao u Bihaću, a izvedba je upriličena i u Centru za kulturu, obrazovanje i informisanje u Bosanskoj Krupi. Turneja je obuhvatila i gostovanje u Kulturnom centru Srebrenica, pružajući publici širom zemlje priliku da uživa u ovom značajnom pozorišnom djelu.<h2>Zakazani datumi</h2>Turneja nastavlja 17. marta gostovanjem u Narodnom sveučilištu u Livnu. Dan kasnije, 18. marta, predstava će biti izvedena u Kulturno-informativnom centru u Tomislavgradu. Potom će 19. marta ansambl nastupiti u Centru za kulturu u Travniku. Završnica turneje zakazana je za 20. mart, kada će Djelidba biti izvedena u Kulturno-sportskom centru u Bugojnu.- Ovim putem se zahvaljujemo Švicarskoj ambasadi na divnoj i profesionalnoj saradnji, u nadi da ćemo i u budućnosti realizovati nove zajedničke projekte. Sve predstave će biti izvedene u 19:30 sati. Cilj projekta “Djelidba po BiH” je promicanje pomirenja na prostorima Bosne i Hercegovine, te poticanje razumijevanja, suživota i zajedništva među različitim etničkim skupinama. Kamerni Teatar 55 prepoznaje važnost umjetnosti u procesu pomirenja i jedinstva te je kroz ovaj projekt aktivno podržavao dijalog i razumijevanje među građanima cijele države - saopćili su iz Kamernog teatra 55.<h2>Prvo izvođenje datira iz 1948. godine</h2>Drama “Djelidba” Skendera Kulenovića je komedija u tri čina, a prvu verziju pozorišnog izvođenja imala je 1948. godine u Narodnom pozorištu u Sarajevu. Radnja ove komedije je smještena u bosansko selo, neposredno po završetku Drugog svjetskog rata. Zaplet se dešava oko humanitarne pomoći, koja treba da stigne i da se podijeli narodu. Međutim, u podjelu pomoći se upliću prsti lokalnih moćnika, koji po nacionalnom ključu što više pomoći nastoje namaknuti svome selu i svome narodu. U cijeloj zbrci oko spiskova za dodjelu pomoći, humanitarni konvoj dolazi i prolazi, a lokalni narod ostaje praznih ruku.U predstavi igraju: Gordana Boban, Vanesa Glođo, Sabit Sejdinović, Nedim Džinović, Senad Alihodžić, Davor Golubović, Dina Mušanović, Elma Juković, Amar Čustović, Enes Kozličić.

Ovaj projekt, osmišljen s ciljem promoviranja temeljnih vrijednosti društva i zajedništva, posvećen je miru, pomirenju

Kamerni Teatar 55: Predstava "Djelidba" putuje kroz BiH

Bh. vizualni umjetnik Amer Hadžić poznat je po svojim radovima koji istražuju kontradikcije modernog društva kroz simboliku tradicionalne bosanske kuće. On je za „Dnevni avaz“ istakao da je bosanska kuća za njega simbol postojanosti, sklada, ali i zadržanog osjećaja za mir i intimu.<h2>Zub vremena</h2>- Mnogo je značajna s obzirom na to da sam i sam odrastao u sarajevskim starogradskim mahalama, gdje sam kao dijete prošao i kroz rat. Samim tim, bosanska kuća za mene je mistično utočište i bitan reprezentant mog identiteta. Isprva sam je koristio u tom svojstvu te sam nju i njene strukture predstavljao kao prostore koji odišu svim navedenim vrijednostima, a pri tome im dajući i ličnu umjetničku notu. Kasnije sam shvatio da ta struktura može postojati kao podloga za nove, savremene tendencije i ideje. Isto kao što je zub vremena uticao na ovaj autohtoni arhitektonski slog, tako i današnja urbana sredina mijenja njegovo značenje te mu daje novi kontekst – kazao je Hadžić.Istakao je da je u čitavom regionu BiH najnezahvalnija za bavljenje bilo kakvim oblikom likovne umjetnosti.

- Izvoz umjetničkih djela, odnosno sticanje potrebne papirologije za izvoz, apsolutno je grozomoran proces koji može trajati i do 30 dana. Niti u jednoj okolnoj državi za taj proces nije potrebno više od tri dana. Osim toga, BiH daleko najmanje ulaže u kulturu po glavi stanovnika na čitavom Balkanu. Samim tim, fondovi za sufinansiranje projekata su gotovo nepostojeći. Mislim da od državnih institucija imamo tri konkursa u toku godine s vrlo ograničenim budžetima. O ovome govorim s obzirom na to da je napraviti umjetničku manifestaciju ili izložbu bilo gdje jako skupa priča. Prosto rečeno, na našoj kulturi se nije radilo još od doba Jugoslavije – poručio je Hadžić.<h2>Izložba u SAD</h2>Kako je istakao, imao je čast da bude dijelom prve kolekcije savremenih vizualnih umjetnika u SAD koja je prije manje od mjesec predstavljena u Njujorku.- I ta priča prema svemu sudeći ove godine treba da se nastavi. Mimo toga, siguran sam da će se ostvariti još neki izlagački poduhvati. Došao sam u doba kada mi nije bitan kvantitet nego ciljano idem ka kvalitetu predstavljanja umjetničkog rada – istakao je Hadžić.<h2>Izlaganje u Beču</h2>Nedavno je imao izložbu u Beču pod nazivom „Faces between charmand harm“ koju je napravio s kolegom i autorom Denisom Haračićem.- Moj rad je do sada u Beču izložen pet puta, te je i sada kao ranije izložen u kolaboraciji sa firmom SplitArt. Radi se o organizaciji koja zastupa i promovira umjetnike, te u ovom slučaju i Denis i ja sarađujemo s njima. Samo iskustvo koje Beč pruža dosta je drugačije od onoga na šta smo mi u BiH navikli. Skromne okolnosti koje su, nažalost, prisutne u našoj kulturi su zamijenjene jednim pristupom baziranim na jasno ustrojenom galerijskom sistemu i hijerarhiji. Beč predstavlja jedan od bitnijih evropskih centara kako savremene tako i klasične umjetnosti – kazao je Hadžić.

Daleko najmanje se ulaže u kulturu po glavi stanovnika na čitavom Balkanu

Hadžić: Nije mi bitan kvantitet nego ciljano idem ka kvalitetu

Umjetnik Amer Hadžić za "Avaz": BiH je najnezahvalnija za bavljenje umjetnošću

U Bosanskom narodnom pozorištu Zenica će u petak, 14. marta u 20 sati biti upriličena reprizna izvedba predstave “Mala” prema tekstovima Emine Omerović, Emine Kovačević-Podgorčević i Nedžme Čizmo, u režiji Lajle Kaikčije i u produkciji Bosanskog narodnog pozorišta Zenica.Kako je istakla rediteljica Lajla&nbsp;Kaikčija, ideja je bila ispričati, iz ženske perspektive, fragmente iz odrastanja djevojčica.&nbsp;- Snage su udružile tri mlade, talentovane autorice i svaka na svoj način dala je jedinstven pečat temi odrastanja. Užitak je bio raditi sa cijelom ekipom predstave, jer se neminovno desilo prepoznavanje sa temom, likovima, sudbinama…Vizuelno ružičasti svijet ili ‘tri nijanse ružičaste’ savršen je okvir za nesavršene živote naših junakinja i junaka. Mala je još jedna u nizu predstava kojom sam željela pružiti ljubav i podršku ženama, za koju su često zakinute, a koje su neophodne za zdravo društvo. Zato Malu posvećujem prvenstveno mladim ženama, onima koje će imati snage, hrabrosti, strpljenja i ljubavi mijenjati ovaj naš, surovi i nesavršeni svijet”.U predstavi igraju: Selma Mehanović, Anđela Ilić, Selma Ćosić, Tamara Miličević-Stilić, Lana Delić, Nusmir Muharemović, Lamija Salihović, Enes Salković, Adna Kaknjo, Zlatan Školjić i Lana Zablocki. Za scenografiju i kostimografiju predstave je bila zadužena Sabina Trnka. Muziku predstave potpisuje Igor Kasapović, a izbor muzike potpisuju Igor Kasapović i Lajla Kaikčija.Karte je moguće kupiti svaki radni dan od 9 do 15:30 sati u Službi marketinga i prodaje u Bosanskom narodnom pozorištu Zenica i putem online platforme karter.ba.

Karte je moguće kupiti svaki radni dan od 9 do 15:30 sati 

Predstava "Mala" u petak u Bosanskom narodnom pozorištu 

Udruženje „Kulturni preporod“, koja okuplja mlade muzičare s područja Hercegovine posvećene promicanju klasične muzike, organizuje dva korizmena koncerta.Prvi koncert planiran je u subotu, 15. marta, u kapelici crkve sv. Petra i Pavla u Mostaru, s početkom u 19 sati, a drugi je na programu dan kasnije u crkvi Mučeništva sv. Ivana Krstitelja na Gradini, također u 19 sati.Ovi će koncerti pružiti priliku da u duhu korizme posjetitelji uživaju kako u tradicionalnim korizmenim pjesmama, tako i u poznatim klasičnim djelima, a na koncertima će nastupiti Ana Pehar (flauta), Josipa Jerkić (klarinet), Laura Maslać (klavir), Marija Zubac (klavir), Roko Škobić (gitara), Tomislav Perić (bariton) i zbor Župe Gradina.

Ovi će koncerti pružiti priliku da u duhu korizme posjetitelji uživaju kako u tradicionalnim korizmenim pjesmama

"Kulturni preporod" priprema dva korizmena koncerta

Pravo osvježenje na baletnoj sceni Narodnog pozorišta Sarajevo (NPS) Luiza Eskamila Rodrigez (Luisa Escamilla Rodríguez) stiglo je prije dvije godine i još oduševljava publiku svojim nastupima.&nbsp;Ova talentirana meksička balerina, školovana na Nacionalnoj školi klasičnog i savremenog plesa u Meksiku, donijela je dašak elegancije i strasti prema umjetnosti.Rodrigez će uskoro igrati u baletu "Grk Zorba“, a za "Dnevni avaz“ istakla je da je u ovoj produkciji najviše inspirira što opera, orkestar i plesači zajedno pričaju priču.<h2>Harmonija scene</h2>- Zaista je uzbudljivo i impresivno doživjeti ove tri prelijepe umjetnosti spojene u jednoj predstavi. Vjerujem da će publika biti oduševljena, jer je riječ o snažnoj priči ispričanoj kroz izvanredne izvođače. Proces rada s koreografom Konstantinom Kostjukovom traje već duže vrijeme, jer veliki broj umjetnika na sceni zahtijeva savršenstvo u svakom detalju. Naš cilj je da publika vidi harmoniju i jedinstvo, kao da dišemo kao jedno – rekla je Rodrigez. Putovanje iz Meksika u Sarajevo je bilo neočekivano iskustvo kojim se ponosi. - Tek sam diplomirala na „Escuela Nacional de Danza Clásica y Contemporánea“ u Meksiku i počela slati audicije širom svijeta. Narodno pozorište u Sarajevu prvo je ponudilo audiciju mom prijatelju, a zatim i meni. Već sljedeći dan rezervisali smo letove, a četiri dana kasnije našli smo se na sceni, spremni za novi početak. Bila je to odluka trenutka – ili iskoristiti priliku ili je pustiti da prođe. Rizikovali smo i prešli okean samo zbog audicije. Srećom, bili smo primljeni i ta hrabrost se isplatila – otkrila je Rodrigez.

Najveći izazov je bio samo prilagođavanje ansamblu zbog jezika.- Ples je već jezik i mogu razumjeti sve što se tiče baletnih koraka, ali pratiti sve korekcije bio je zanimljiv proces. Ansambl je bio veoma ljubazan prema meni i uvijek su mi pomagali da prevedem sve što je bilo teško.&nbsp;Ansambl je vrlo raznovrstan, svako ima nešto lijepo što mogu naučiti i to mi se jako sviđa – istakla je Rodrigez.<h2>Ambasadorica brenda</h2>Također, Rodrigez je ambasadorica meksičkog brenda plesne odjeće "Modanza Dancewear“.- Biti ambasadorica brenda bila je prava čast, posebno zato što je to meksički brend. Smatram ako se trudim, da sam nezaustavljiva, puna boja i snage, puno radim, ali poseban sastojak su uvijek strast, strpljenje i ljubaznost.&nbsp;Kroz taj brend mogu inspirisati nove generacije u Meksiku da vrijedno rade i slijede svoje snove, ali i pokazati svijetu šta Meksikanci mogu – dodala je Rodrigez.<h2>Neostvarena želja</h2>Rodrigez je otkrila da joj je želja igrati u baletu „Manon“ koji je obilježje repertoara Kraljevskog baleta u Londonu.- Pored toga svaka izvedba je ostvarenje sna, pa uvijek dajem sve od sebe i uživam svaki put kada izađem na scenu – dodala je Rodrigez.

 Bila je to odluka trenutka – ili iskoristiti priliku ili je pustiti da prođe

Balerina Luiza E. Rodrigez za "Dnevni avaz": Rizikovala sam i prešla okean zbog audicije

Kantautor Zlatan Stipišić Gibonni bit će gost Sarajevskog sajma knjige koji će biti održan u aprilu, saopćila je Press služba Sarajevskog sajma knjige.Tom prilikom bit će predstavljena knjiga „Drvo – priče o pjesmama“, koja predstavlja antologiju priča priređenu od Đorđa Matića. Ovaj književni pothvat okuplja dvadeset i šest pisaca iz Hrvatske i šire regije, koji su kroz svoje tekstove dali jedinstvene interpretacije Gibonnijevih pjesama.Direktor Centra Skenderija Šenaj Avdić izjavio je da Gibonni umjetnik čija muzika i poezija dotiču srca miliona, a njegovo prisustvo na Sarajevskom sajmu knjige daje dodatni značaj ovom kulturnom događaju.„Drvo – priče o pjesmama“ donosi priče inspirisane Gibonnijevim pjesmama. Uz Đorđa Matića, priređivača u projektu su učestvovali autori poput Pavla Pavličića, Miljenka Jergovića, Kristiana Novaka, Marine Vujčić, Ivane Šojat, Zorana Predina i drugih.Moto XXXVI Sarajevskog sajma knjiga 2025. je „ČITAJ ME" – „Knjiga, memorija, mediji".

Kantautor Zlatan Stipišić Gibonni bit će gost Sarajevskog sajma knjige koji će biti održan u aprilu

Gibonni na Sarajevskom sajmu knjige promoviše knjigu ''Drvo – priče o pjesmama''

U Sarajevskom ratnom teatru (SARTR) počele su probe za predstavu "Podroom" rediteljice Ajle Bešić, autora Armina Behrema.&nbsp;Direktorica SARTR-a Maja Salkić izrazila je zadovoljstvo povodom nastavka saradnje Sarajevskog ratnog teatra SARTR sa mladim talentovanim umjetnicima pozorišne scene.Rediteljica Ajla Bešić pratila je nastanak predstave "Podroom" od samog početka pisanja, pa sve do finalne verzije. Već od prve verzije razmišljala je o konceptu i načinu kako da predstavu postavi na scenu. Dvije godine kasnije to se i ostvarilo, zahvaljujući ekipi SARTR-a.<h2>"Poigravanje s vremenom"</h2>Ono što ju je privuklo bila je tema, ali i Arminov poetički jezik pisanja, struktura i način na koji se poigrava s vremenom drame, zbog čega u jednom trenutku više nije bilo sigurno kad i da li se nešto dogodilo. Istakla je kako je lijepo imati pisca u procesu koji može na licu mjesta pojasniti, doraditi, promijeniti tekst i odgovoriti na sve nejasnoće. Sretna je što ponovno ima priliku režirati tekst domaćeg autora.- Glumačka ekipa, kao i cijeli autorski tim, su jako posvećeni, a već se mogu vidjeti obrisi predstave "Podroom" -dodala je.Radnja predstave se odvija u pozadini noćnog života, klupske scene i malog stana koji postaju privremena utočišta likovima. Ispituje se način na koji ljubav danas funkcioniše - gdje prestaje intimnost, a počinje strah? Ishak, Kosta, Marija i Baja odlaze u klub Podroom gdje se brišu jasne linije između stvarnosti i njihove projekcije. <h2>Niz isprepletenih scena&nbsp;</h2>Noć se pretvara u niz isprepletenih scena. Atmosferska slika noćnog života, između tehna i ličnih kriza, njihovih želja i gubitaka. Uz tehno muziku, dijalog teče poput soundtracka, misli se ponavljaju i prekidaju, a sjećanja se pretresaju i preslažu u pokušaju da se pronađe istina. - Sjećanja su fragmentirana, iskrivljena emocijama i željama koje su prevladale razum. U predstavi istražujemo klimave temelje i mehanizme ljudskih odnosa u vremenu nesigurnosti u kojem se intenzivni odnosi stvaraju i raspadaju u sve kraćim vremenskim razmacima - navodi se. <h2>Premijera predstave</h2>Autorski tim čine rediteljica Ajla Bešić, autor i dramaturg Armin Behrem, kompozitor Mirza Rahmanović - Indigo, scenografkinja Adisa Vatreš Selimović, kostimografkinja Lejla Hodžić, koreografkinja Amila Terzimehić, autor video projekcija Bojan Stojčić i dizajner vizuala Kemal Beganović. Igraju: Faruk Hajdarević, Anastasija Dunjić, Dino Sarija i Edin Koja Avdagić. Premijera predstave "Podroom" planirana je za kraj aprila ove godine. Predstava "Podroom" nastaje je kao dio projekta Reinventing Classics, koji podržava UNESCO kroz projekt Kultura i kreativnost za zapadni Balkan. Culture and Creativity for the Western Balkans je projekt finansiran od Evropske unije, a za cilj ima unaprjeđenje dijaloga na zapadnom Balkanu kroz jačanje kulturnog i kreativnog sektora i razvijanje njegovog potencijala za društveno-ekonomski utjecaj u ovom regionu.&nbsp;

Premijera predstave "Podroom" planirana je za kraj aprila ove godine

U SARTR-u počele probe za predstavu "Podroom" rediteljice Ajle Bešić, autora Armina Behrema

U sklopu specijalnog programa „Pozorišne notte“, u subotu, 22. marta sa početkom u 19:30 sati, bit će upriličen koncert vrhunskog quinteta Tamara Obrovac Transhistria Ensemble, koji će sarajevskoj publici ponuditi jedinstveno muzičko putovanje Istrom i Mediteranom, kroz prizmu savremenog jazza.<h2>Sjajni muzičari</h2>Pored višestruko nagrađivane umjetnice Tamare Obrovac, Transhistria Ensemble čine slovenski kontrabasist Žiga Golob i hrvatski bubnjar Krunoslav Levačić, slovenski gitarist i mandolinist Uroš Rakovec, te italijanski harmonikaš Fausto Beccalossi.Tamara Obrovac je kompozitorica i umjetnica koja je radila muziku za veliki broj pozorišnih predstava i filmskih ostvarenja, kroz karijeru je izbacila 13 autorskih albuma, a međunarodno priznanje stiglo je i kroz nominaciju za BBC Radio 3 World music Awards 2004. - Veseli me što moj internacionalni quintet Transhistria Ensemble nastupa u sklopu ciklusa Pozorišne notte Narodnog pozorišta, zahvaljujem na pozivu. Zajedno sviramo od 2004. godine, prošli smo mnoge regionalne i europske pozornice a u ovom sastavu još nismo nastupali u Sarajevu.Svirati ćemo izbor mojih skladbi sa posljednjih nekoliko albuma u kojima spajam Istru i jazz, kao i dio novih skladbi koje će se naći na albumu koji izlazi početkom sljedeće godine.Sretna sam što sam okružena tako sjajnim glazbenicima s kojima dijelim radost muziciranja i uz čije se sjajne izvedbe svaki koncert pretvori u jedinstveno iskustvo.Vidimo se 22. 3. u Narodnom pozorištu u Sarajevu – izjavila je Tamara Obrovac.<h2>Nevjerovatna alhemija</h2>Quintet Transhistria Ensemble poznat je po nevjerovatnoj alhemiji te gotovo telepatskom razumijevanju među muzičarima. Njihovi su nastupi prožeti spontanošću, inventivnim improvizacijama, slobodom, humorom i snažnom komunikativnošću, a Tamarin je glas jednako efektan u pjevanju tekstova kao i vokalizama kada postaje dodatni instrument.Upravo taj prirodni suživot različitih muzičkih formi i improvizacije karakterističan za način sviranja ovog ansambla, definitivno etablira Tamaru Obrovac kao iznimnu umjetnicu koja je koristeći elemente vlastite tradicije stvorila osebujan muzički izričaj, bivajući time sve više prepoznatljiva i prisutna na svjetskoj muzičkoj sceni.U ovom sastavu ansambl je izdao dva CD-a, a krajem 2018. izašao je i prvi Live album „Live@ZKM“ sa snimkom koncerta iz Zagrebačkog kazališta mladih održanog krajem 2016, kojim je Tamara obilježila 20 godina diskografske aktivnosti.Ulaznice za koncert Tamara Obrovac Transhistria Ensemble mogu se kupiti online putem zvanične web stranice Narodnog pozorišta Sarajevo, platforme www.karter.ba ili direktno na blagajni Narodnog pozorišta.

Jedinstveno muzičko putovanje Istrom i Mediteranom

Tamara Obrovac sa quintetom Transhistria Ensemble u Narodnom pozorištu: Dobitnica osam diskografskih nagrada Porin 

Projekat "Digitalizacija pisanog kulturnog naslijeđa iz fondova Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine" i "Uspostava digitalne biblioteke pisanog kulturnog naslijeđa Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH" bit će predstavljen 12. marta u toj nacionalnoj biblioteci, saopćeno je iz NUBBiH.U saopćenju se navodi da je riječ o značajnom koraku u očuvanju kulturne baštine uz pomoć savremenih digitalnih tehnologija. Ovaj projekat omogućava zaštitu i širenje dostupnosti vrijednih historijskih izvora, kao što su rijetki rukopisi, stare knjige, periodika, arhivski dokumenti i drugi materijali od velike kulturne i intelektualne vrijednosti.Ovim projektom kulturno naslijeđe Bosne i Hercegovine postaje dostupno ne samo unutar zemlje, već i međunarodnim naučnim i istraživačkim krugovima, čime se otvaraju nova poglavlja u razvoju digitalnih zbirki. Promociji projekta prisustvovat će i predstavnici Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke, uz čiju financijsku podršku je ovaj projekat realiziran.Promocija će biti prilika da se predstave postignuća u digitalizaciji, analiziraju koristi ovog procesa i otvore diskusije o budućim pravcima razvoja digitalizacije kulturne baštine. Događaj će uključivati stručna izlaganja, prezentaciju digitalizirane građe i razgovore o izazovima i mogućnostima koje digitalizacija nudi, te njenom značaju za dugoročno očuvanje kulturne i naučne baštine Bosne i Hercegovine, saopćeno je iz NUBBiH.

Ovim projektom kulturno naslijeđe Bosne i Hercegovine postaje dostupno ne samo unutar zemlje, već i međunarodnim naučnim i istraživačkim krugovima

NUBBiH predstavlja projekt digitalne kolekcije kulturnog naslijeđa

Na današnji dan 1927. godine, u Mostaru je rođen Himzo Polovina, tri godine nakon smrti čuvenog mostarskog pjesnika Alekse Šantića, čije je pjesme („Emina“, "Hasanagin sevdah","Gonđe ružo u zelenom sadu", „Što te nema“, "Laku noć"...), prema mišljenju mnogih, pjevao najljepše i najemotivnije. Stihovi Šantićeve „Emine“ i danas su popularni i pjevani upravo zbog izuzetne vokalne izvedbe najsenzibilnijeg interpretatora sevdalinki Himze Polovine. Pjevačica sevdalinki iz Himzinog rodnog kraja Sevda Katica, koja je bila njegov uzor, na vijest o Emininoj smrti otpjevala je stihove: "Umro stari pjesnik, umrla Emina, ostala je pusta bašča od jasmina. Salomljen je ibrik, uvelo je cvijeće, pjesma o Emini nikad umrijet' neće". Te stihove Himzo je dodao kao posljednju strofu Šantićeve „Emine“.<h2>Otac Mušan svirao šargiju</h2>Himzo Polovina pripada plejadi najistaknutijih i najznačajnijih bosanskohercegovačkih pjevača sevdalinki svih vremena, a svojim predanim sakupljanjem sevdalinki, kako bi ih sačuvao od zaborava, ostavio je poseban pečat u bosanskohercegovačkoj tradiciji i kulturi.Osim sakupljanja i maestralnih izvedbi sevdalinki, bio je i tekstopisac, kompozitor, pjesnik, ali i ljekar. Među kolegama sevdalijama isticao se, osim senzibilitetom, rafiniranim, sitnim vibratom specifičnih orijentalnih ukrasa. Talent za muziku naslijedio od svog oca Mušana, koji je svirao šargiju, a prve pjesme učio je slušajući pjevače iz svog rodnog kraja. - Otac je mnogo volio pjesmu, pa bi mene, braću i sestre poredao ispred sebe, a mi bismo mu pjevali uglas. Savjetovao nas je da se uključimo u Muslimansko kulturno-umjetničko društvo „Itihad“ – govorio je Himzo, prisjećajući se oca i djetinjstva.Poslušavši savjet svoga oca, Himzo se učlanio u dramsku sekciji MKD "Itihad", a uoči Drugog svjetskog rata pohađao je časove sviranja na violini kod profesora i maestra violine češkog porijekla Karla Malačeka.Uporedo s pjevačkom karijerom Himzo je završio studij medicine, stekavši zvanje doktora - specijaliste neuropsihijatra. Objavio je brojne naučne medicinske radove u stručnim publikacijama. Radio je kao ljekar u Bolnici za mentalnu rehabilitaciju Jagomir u Sarajevu sve do svoje smrti. Pacijentima nije prilazio samo kao ljekar, nego kao prijatelj, sin, roditelj, zabavljač, uspješno primjenjujući metode psihijatrije, socioterapije i muzikoterapije. Bio je prvi psihijatar koji je primjenjivao muzikoterapiju u liječenju bolesnika u BiH.

<h2>Opjevao bh. gradove</h2>Na nagovor prijatelja, 1953. godine Himzo se prijavio na audiciju za pjevače Radio Sarajeva i od tada kreće njegova karijera vrhunskog umjetnika i interpretatora sevdalinki. Ponosno je promovirao svoju Bosnu i Hercegovinu i našu najljepšu baštinu – sevdalinku, pjevajući je širom svijeta. - Nije dovoljno samo korektno otpjevati pjesmu. Ima tu još nešto. Treba prodrijeti u unutrašnje tkivo pjesme. Pjesma ima svoje slojeve kao majdan. A svaka, pa i najlošija pjesma ima svoju utrobu kao što je imamo vi i ja. Do te utrobe treba znati prodrijeti. Treba htjeti prodrijeti. Kad se pozabavite tom „geologijom“ ili takvom „anatomijom“, pa kad vi uđete u pjesmu i pjesma uđe u vas, pa kad takvu pjesmu ispustite prema drugima, onda će i drugi shvatiti da to nije tek pjesma radi pjesme, nego i više od toga. Dakle, pjesmu treba "donijeti" – kazivao je o svojoj ljubavi prema sevdalinci Himzo.Još jedna karakteristika ovog doajena sevdaha jeste da je pjevao o gotovo svim gradovima Bosne i Hercegovine: lijepom gradu Višegradu, postanku Banje Luke, Saraj Bosni - Sarajevu divnom mjestu, Tuzli koju je opasala guja, hairima Mehmed-paše Sokolovića...Himzine ploče i kasete prodavane su u milionskim tiražima, a vrlo rado se odazivao i nastupao na humanitarnim koncertima, po bolnicama, domovima penzionera, domovima za napuštenu djecu... Bio je i srcem i svojim ljekarskim pozivom veliki humanist. <h2>Šeretski duh</h2>Polovina je bio oženjen Fikretom Medošević, s kojom je dobio kćerku Rubinu i sina Edmira. Fikreta je bila po struci ekonomistica i radila je u Zavodu za planiranje pri Izvršnom vijeću BiH, a preminula je u 83. godini, o oktobru 2018. Ponosila se svojim suprugom i njegovim djelom.- Himzo je volio muziku, sve, od seljačkih gangi do Šopena, a posebno je volio onu narodnu, izvornu muziku svih naroda svijeta. Osim muzike, volio je i svoju struku, medicinu i bio je vrlo uspješan kao neuropsihijatar. Imao je mnogo naučnih radova, koji su skoro uvijek bili protkani muzikom – govorila je Fikreta.Himzo Polovina je bio veliki čovjek, umjetnik i intelektualac, koji je svojim blagim pogledom i milozvučnim glasom smirivao i najnervoznije ljude. A u njemu se krio i šeretski duh, pa bi svojim pacijentima pričao viceve i pjevao vesele pjesme, koje tješe i liječe dušu.Oživio je tada zaboravljene sevdalinke, među kojima: "Čudna jada od Mostara grada", "Vino piju age Sarajlije", "Oj, devojko, džidžo moja", "Stade se cvijeće rosom kititi", "Mila majko, šalji me na vodu", "Na prijestolju sjedi sultan", "Ja zagrizoh šareniku jabuku", "Oj, devojko Anadolko", "Magla pala od pola Saraj'va", "Okladi se momče i devojče", "Omere, prvo gledanje", "Ali-paša na Hercegovini", "Nema ljepše cure od malene Đule", "Prošetala Suljagina Fata", "Čije je ono djevojče"...Nakon svog posljednjeg koncerta preminuo je u Plavu (Crna Gora), 5. augusta 1986. godine, od posljedica srčanog udara. Sahranjen je na groblju Bare u Sarajevu.

Otišao je uz stihove sevdalinke „Emina“ na svom posljednjem koncertu u Plavu, u pedeset devetoj godini

Himzo Polovina: 98. godišnjica rođenja najsenzibilnijeg sevdalije   

Na sceni Kamernog teatra 55 u Sarajevu večeras je premijerno izvedena dugoočekivana predstava "Blank“, koja je nastala prema istoimenoj autobiografiji Feđe Štukana.

Projekt je realiziran u koprodukciji Kamernog teatra 55 i Udruženja "Moje pozorište“, pod rediteljskom palicom jednog od najistaknutijih pozorišnih reditelja u regiji Kokana Mladenovića.Roman "Blank“ objavljen je 2018. godine i od tada je postao bestseler u nekoliko država regiona, a preveden je na brojne jezike. Štukan je prikazao svoju borbu s vlastitim demonima, traume rata i ovisnost. Knjiga je napisana izuzetno direktnim stilom, bez uljepšavanja, što je čitaoce ostavilo bez daha. Postavu predvodi sam autor, Štukan, čije je prisustvo na sceni dodatno pojačalo očekivanja publike.Osim njega, u predstavi "Blank" igraju Maja Izetbegović, Sabit Sejdinović, Davor Golubović, Dina Mušanović, Senad Alihodžić, Amar Selimović, Enes Kozličić, Anja Kraljević, Nadine Mičić, Aldin Omerović, Alen Muratović, Merima Ovčina, Elma Juković i Sin Kurt.

Štukan je prikazao svoju borbu s vlastitim demonima, traume rata i ovisnost

Dugoočekivana predstava "Blank" na sceni prepunog Kamernog teatra 55

Na sceni Kamernog teatra 55 u Sarajevu večeras će premijerno biti izvedena dugoočekivana predstava "Blank“, koja je nastala prema istoimenoj autobiografiji Feđe Štukana.Projekt je realiziran u koprodukciji Kamernog teatra 55 i Udruženja "Moje pozorište“, pod rediteljskom palicom Kokana Mladenovića, jednog od najistaknutijih pozorišnih reditelja u regiji.&nbsp;Veliko interesovanje publike i visoka očekivanja prate ovaj događaj, a premijera je već unaprijed rasprodana, kao i dva reprizna izvođenja zakazana za 11. i 12. mart.<h2>Emocionalna nit</h2>Roman "Blank“ objavljen je 2018. godine i od tada je postao bestseler u nekoliko država regiona, a preveden je na brojne jezike. Štukan je prikazao svoju borbu s vlastitim demonima, traume rata i ovisnost. Knjiga je napisana izuzetno direktnim stilom, bez uljepšavanja, što je čitaoce ostavilo bez daha.&nbsp;Sirova iskrenost ovog djela izazvala je brojne reakcije i među publikom i među kritikom, zbog čega je roman doživio više izdanja. Upravo ta autentičnost i neposrednost, kako je i sam Mladenović rekao, inspirisale su ga da “Blank“ prenese na pozorišne daske, zadržavajući njegovu snažnu emocionalnu nit.

Postavu predvodi sam autor, Štukan, čije je prisustvo na sceni dodatno pojačalo očekivanja publike. Prepustio je kolegama da se snalaze u njegovoj koži, a on je mjesecima unazad pripremao muziku za predstavu te je napravio kompletan album koji će svaki put tokom igranja predstave biti uživo izvođen na sceni.&nbsp;Bend čine i Vedran Fajković, v. d. direktora Kamernog teatra 55, Ismar Žalica, muzičar, grafički dizajner, inače sin Jasne i Pjera Žalice, te glumac Aldin Omerović.<h2>Veo tajne</h2>Mnogo toga je rađeno pod velom tajne, ali je nedavno Mladenović dozvolio medijima da "provire“ na probu predstave. Tada su se mnogi uvijerili šta je, ustvari, "Blank“ na sceni i kakvu je muziku Štukan napravio. Da, Štukan i pjeva. Svoj tekst uz svoju muziku.U predstavi "Blank“ igrat će Maja Izetbegović, Sabit Sejdinović, Davor Golubović, Dina Mušanović, Senad Alihodžić, Feđa Štukan, Amar Selimović, Enes Kozličić, Anja Kraljević, Nadine Mičić, Aldin Omerović, Alen Muratović, Merima Ovčina, Elma Juković i Sin Kurt.

Ako sudimo prema dosadašnjem radu kreativnog tima i pozitivnim reakcijama na najave, "Blank“ ima sve predispozicije da postane jedno od najznačajnijih ostvarenja sezone.<h2>Vremenski rok</h2>Jedan od fascinantnih detalja u vezi s nastankom predstave "Blank“ jeste činjenica da su intenzivne probe trajale svega dva mjeseca.&nbsp;U tako kratkom vremenskom roku glumačka ekipa, s Mladenovićem na čelu, uspjela je izgraditi kompleksne likove, uskladiti zahtjevne scenske pokrete i uigrati izvođenje originalne muzike uživo.<h2>Uloga Štukana</h2>Posebno je zanimljivo da niko od glumaca ne glumi kolegu Štukana, već se različiti glumci smjenjuju u njegovoj koži.&nbsp;Na taj način predstava omogućava "skakanje“ između različitih perioda i stanja svijesti glavnog lika.

Režiju potpisuje sjajni Kokan Mladenović. Borba s vlastitim demonima, traume rata i ovisnost

Večeras na sceni Kamernog teatra 55: Hoće li predstava "Blank" dostići uspjeh romana

Narodno pozorište Sarajevo obavještava publiku da je od danas dostupan repertoar do kraja umjetničke sezone 2024/2025. Naime, krovna teatarska kuća u Bosni i Hercegovini objavila je repertoar za april, maj, juni i juli 2025. godine. Ljubitelji drame, opere i baleta moći će uživati u praizvedbenim i premijernim naslovima, specijalnim programima „Kultura na ulice“, „Pozorišne notte“, „Homo theatralis“, gostovanjima teatara iz regiona, kao i u spektakularnim repriznim naslovima.U sklopu specijalnog programa „Pozorišne notte“ Narodno pozorište Sarajevo najavljuje dva koncerta i to koncert Bojana Zulfikarpašića i Juliena Louraua koji će biti izveden 30. aprila u 19:30 sati te koncert „Sentido project“ koji donosi spoj flamenca i jazz izričaja, a koji je planiran za 26. maj 2025. godine.Narodno pozorište Sarajevo nastavlja sa realizacijom novog specijalnog programa pod nazivom „Homo theatralis“, koji je posvećen historijatu Kuće na Obali te umjetnicama i umjetnicima Narodnog pozorišta SarajevoU novoj godini očekuje nas nastavak specijalnog projekta Narodnog pozorišta Sarajevo „Pozorište na kućnoj adresi“ sa ciljem da kroz angažman profesionalnih umjetnika i vrhunski program i izvedbu, približi kulturu i umjetnost građanima Kantona Sarajevo, a kroz suradnju sa lokalnim zajednicama odnosno općinama.S ponosom najavljujemo i četvrto izdanje specijalnog programa Narodnog pozorišta Sarajevo „Kultura na ulice!“.<h2>Šest regionalnih gostovanja u Narodnom pozorištu</h2>U aprilu i maju očekuje nas šest regionalnih gostovanja i to iz Slovenije, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Srbije i Kosova. Gradsko Kazalište Marina Držića iz Dubrovnika gostovat će sa predstavom „Vidi kako Lokrum pere zube“ autorice Ivane Lovrić Jović, u režiji Paola Tišljarića a koja će biti izvedena 3. aprila u 19:30 sati. Predstava „Kuća na granici“ Regionalnog pozorišta Novi Pazar bit će izvedena u petak, 4. aprila. Predstava je rađena po tekstu Sławomira Mrożeka, u adaptaciji i režiji Andreja Cvetanovskog. U ponedjeljak, 7. aprila u 19:30 sati na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo gostuje predstava BNP Zenica „Medeja“ u režiji Stevana Bodroža. Napominjemo da se predstava izvodi na Velikoj sceni sa ograničenim kapacitetom do 100 mjesta. Sa gostovanjima regionalnih teatara nastavljamo 11. aprila kada će na repertoaru Kuće na Obali biti izvedena predstava „Narodni poslanik“, Makedonskog narodnog teatra. Isti teatar će u subotu, 12. aprila izvesti predstavu „12“ rađenu po motivima „12 Angry Men“ Reginalda Rosea. Predstavu Qendra Multimedie „Šestorica protiv Turske“ autora Jetona Neziraja, u režijskoj postavci Blerte Neziraj, sarajevska publika moći će pogledati 14. aprila. Posljednje gostovanje bit će upriličeno 30. maja kada će na sceni Narodnog pozorišta biti izvedena predstava „Cyrano de Bergerac“ SNG Ljubljana.Narodno pozorište Sarajevo, do kraja umjetničke sezone, zabilježit će rekordnih 16 regionalnih gostovanja.<h2>Praizvedbe i premijere </h2>Do kraja umjetničke sezone očekuju nas dvije premijere opere. Spektakularna opera Giuseppea Verdija „Attila“ pod dirigentskom palicom maestra Ive Lipanovića, u režiji Roberta Boškovića premijerno će biti izvedena 26. aprila u 19:30 sati. Prva repriza je u ponedjeljak, 28. aprila sa istim početkom. U predstavi će učestvovati solisti i hor Opere NPS, Balet NPS i Sarajevska filharmonija.Opera „Gallantry“ kompozitora Douglasa Moorea, pod dirigentskom palicom maestra Bakira Samardžića, u režiji Aleksandra Nikolića, kao treći dio triptiha posvećenog američkim kompozitorima, premijerno će se naći na repertoaru u subotu, 28. juna u 19:30 sati. Prvo reprizno izvođenje je 30. juna sa istim početkom.Za kraj sezone Drama Narodnog pozorišta radi praizvedbu domaćeg teksta „Na slovo F“ autorice Lejle Kalamujić, u režijskoj postavci Ive Milošević. Praizvedba će biti upriličena 8. jula, a naredno izvođenje je 9. jula sa početkom u 19:30 sati.Za detaljne informacije, šta vas sve očekuje u narednom period u Narodnom pozorištu Sarajevo, posjetite i pratite naše zvanične platforme, a svoje ulaznice kupite na vrijeme putem web stranice Narodnog pozorišta Sarajevo, platforme www.karter.ba ili direktno na blagajni Narodnog pozorišta Sarajevo.

Slikarica Emina Alagić za "Dnevni avaz": U zoni komfora većinom se ne stvara umjetnost

Nebojša Šurlan uoči predstave za "Avaz": Sarajevska publika mi je izuzetno važna

Predstava "Večeras smo sami": Bh. turneja nakon rasprodanih premijera

Kamerni Teatar 55: Predstava "Djelidba" putuje kroz BiH

Umjetnik Amer Hadžić za "Avaz": BiH je najnezahvalnija za bavljenje umjetnošću

Predstava "Mala" u petak u Bosanskom narodnom pozorištu

"Kulturni preporod" priprema dva korizmena koncerta

Balerina Luiza E. Rodrigez za "Dnevni avaz": Rizikovala sam i prešla okean zbog audicije

Gibonni na Sarajevskom sajmu knjige promoviše knjigu ''Drvo – priče o pjesmama''

U SARTR-u počele probe za predstavu "Podroom" rediteljice Ajle Bešić, autora Armina Behrema

Tamara Obrovac sa quintetom Transhistria Ensemble u Narodnom pozorištu: Dobitnica osam diskografskih nagrada Porin

NUBBiH predstavlja projekt digitalne kolekcije kulturnog naslijeđa

Himzo Polovina: 98. godišnjica rođenja najsenzibilnijeg sevdalije

Dugoočekivana predstava "Blank" na sceni prepunog Kamernog teatra 55

Večeras na sceni Kamernog teatra 55: Hoće li predstava "Blank" dostići uspjeh romana

Narodno pozorište Sarajevo objavilo repertoar do kraja umjetničke sezone

Kultura

Slikarica Emina Alagić za "Dnevni avaz": U zoni komfora većinom se ne stvara umjetnost

Nebojša Šurlan uoči predstave za "Avaz": Sarajevska publika mi je izuzetno važna

Predstava "Večeras smo sami": Bh. turneja nakon rasprodanih premijera

Kamerni Teatar 55: Predstava "Djelidba" putuje kroz BiH

Umjetnik Amer Hadžić za "Avaz": BiH je najnezahvalnija za bavljenje umjetnošću

Predstava "Mala" u petak u Bosanskom narodnom pozorištu

"Kulturni preporod" priprema dva korizmena koncerta

Balerina Luiza E. Rodrigez za "Dnevni avaz": Rizikovala sam i prešla okean zbog audicije

Gibonni na Sarajevskom sajmu knjige promoviše knjigu ''Drvo – priče o pjesmama''

U SARTR-u počele probe za predstavu "Podroom" rediteljice Ajle Bešić, autora Armina Behrema

Tamara Obrovac sa quintetom Transhistria Ensemble u Narodnom pozorištu: Dobitnica osam diskografskih nagrada Porin

NUBBiH predstavlja projekt digitalne kolekcije kulturnog naslijeđa

Himzo Polovina: 98. godišnjica rođenja najsenzibilnijeg sevdalije

Dugoočekivana predstava "Blank" na sceni prepunog Kamernog teatra 55

Večeras na sceni Kamernog teatra 55: Hoće li predstava "Blank" dostići uspjeh romana

Narodno pozorište Sarajevo objavilo repertoar do kraja umjetničke sezone