Kamerni teatar 55 sa zadovoljstvom najavljuje gostovanje predstave "Sjećaš li se Doli Bel" u Crnoj Gori. Predstava je nastala po tekstu Abdulaha Sidrana, u režiji Kokana Mladenovića.Predstava "Sjećaš li se Doli Bel" je predstava Kamernog teatra 55 sa najvećim brojem dobijenih nagrada kako u Bosni i Hercegovini tako i širom regiona. Planirano je da predstava bude izvedena 18. novembra na sceni JU Kulturni centar, Nikola Đurković u Kotoru, u 20 sati.Dan poslije, kolektiv i ansambl Kamernog teatra 55 gostuje u još jednom prelijepom crnogorskom gradu, Herceg Novom. Predstava "Sjećaš li se Doli Bel" biće izvedena 19. novembra u JUK "Herceg fest" u dvorani "Park" u 20 sati.Predstava "Sjećaš li se Doli Bel" donosi priču o iskrenoj boli prve ljubavi, neminovnom odrastanju te ogoljavanju jednog utopističkog društvenog sistema u koji su mnogi slijepo vjerovali i u koji su se, nažalost, razočarali.Nakon predstava biće organizovani okrugli stolovi i druženje sa glumcima.

Planirano je da predstava bude izvedena 18. novembra na sceni JU Kulturni centar, Nikola Đurković u Kotoru, u 20 sati

Gostovanja predstave "Sjećaš li se Doli Bel" Kamernog teatra 55

U povodu obilježavanja Dana Mediterana u BiH u Multimedijalnom centru kulture CZK, 28. novembra u 20 sati će biti izveden muzički performans "At the Ballet".Ujedinjujući se u izrazu zajedništva i povezanosti s ciljem promoviranja zajedničkog identiteta i naslijeđa 43 mediteranske zemlje te jačanja jedinstvenog momentuma za prihvatanje raznolikosti regija, promocije interkulturalne razmjene i njegovanja međusobnog razumijevanja Anna Lindh Fondacija svake godine posebno selektira muzičke grupe iz 43 mediteranske zemlje, koje muzičke performanse u svojim zemljama izvode na isti dan.Bosnu u Hercegovinu će drugu godinu zaredom predstavljati iMTM Sarajevo sa novim muzičkim performansom "At the Ballet", u izvedbi bh. umjetnika među kojima su Hana Zrno, Melisa Hajrulahović Tomić, Irma Mulić, Ana Marija Tomić i Alma Ferović Fazlić, ujedno i muzička rediteljica koncerta te pijanista i dirigent Bakir Samardžić. Na programu su songovi iz popularnih mjuzikla koji se izvode na engleskom jeziku.Tema ovogodišnje manifestacije su zvuci koji povezuju Mediteran a ovo jednosatno muzičko putovanje će kroz interaktivni element izvedbe omogućiti prisutnima i kratki razgovor sa izvođačima te razmjenu mišljenja o aktuelnim dnevnim temama u svijetu.Ulaz na muzički performans koji je podržala i Općina Stari Grad je slobodan, a posebno se pozivaju mladi umjetnici i ljubitelji kulture i umjetnosti.

Bosnu u Hercegovinu će drugu godinu zaredom predstavljati iMTM Sarajevo sa novim muzičkim performansom "At the Ballet"

Muzičkim performansom "At the Ballet" obilježava se dan mediterana u BiH

Bosanskohercegovačka opera "Tvrtko, kralj bosanski" rađena na muziku kompozitora Ammara Jažića, u režiji Dražena Siriščevića, uz pratnju Sarajevske filharmonije kojom će dirigovati maestro Josip Šego, bit će praizvedena na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo u petak, 29. novembra 2024. sa početkom u 19:30 sati.Opera "Tvrtko, kralj bosanski" rađena je prema romanu "Ljetopis o kralju Tvrtku" pisca Jasmina Imamovića, za koju libreto potpisuje Muamer Kodrić.U predstavi učestvuju solisti i hor Opere Narodnog pozorišta Sarajevo, Balet Narodnog pozorišta Sarajevo, Sarajevska filharmonija, te članovi KUD "Proleter".<h2>Iskonska Bosna&nbsp;</h2>- Libreto je nastajao po motivima romana Jasmina Imamovića "Ljetopis o kralju Tvrtku", kojeg je valjalo prilagoditi opernom izrazu, pa stoga i u stalnoj saradnji sa kompozitorom, koji je imao sasvim jasnu viziju buduće opere, koju je još samo valjalo "raspjevati". Govoreći o Tvrtku, željeli smo donijeti ponešto od mirisa iskonske Bosne i njezinih neprolaznih, a sve više zanemarenih vrijednosti te pružiti uvida u životne drame i lomove jednog od najznačajnijih vladara u historiji Južnih Slavena. Koliko smo u toj nakani uspjeli sudit će, naravno, publika i vrijeme - kazao je libretista Muamer Kodrić.Koreografkinja je Mojca Majcen, scenograf Slaven Raos, kostimograf Mladen Radovniković. Dizajn svjetla potpisuje Moamer Šaković, a video dizajn Dino Hujić. Šef hora Opere je Danijel Žontar.- Opera Tvrtko, kralj bosanski nastala je na razmeđu i u okvirima različitih krajnosti - kao nastojanje da i naša muzička umjetnička praksa konačno ostvari ono što je davno ostvareno u drugim sredinama, ali da istovremeno takvo što ne bude suštinski zakašnjelo i anahrono.<h2>Posvetio ocu</h2>U kompozitorskom smislu, ispred mene kao autora je bio veliki broj izazova - jako veliki broj glavnih i epizodnih uloga koje korespondiraju jedna s drugom, skoro kroz cijelo trajanje djela, muzičko "oslikavanje" srednjeg vijeka gdje je često moralo biti prisutno odsustvo klasičnog dursko-molskog tonalitetnog odnosa, česta upotreba modusa i proširenog tonaliteta sa čestim promjenama tonalnog centra kao osnove tematskog izraza uz mnoštvo korištenja udaljenih harmonija kao elementa koji potencira i "kolorizira" dramsku radnju na sceni.Ono što želim da naglasim i podijelim sa našom publikom jeste činjenica da ovo djelo posvećujem svom rahmetli ocu - Faruku Jažiću, iz svoje vječne sinovske ljubavi i sa željom da njemu u spomen i čast ovo djelo ostaje da živi i traje - izjavio je kompozitor Ammar Jažić.U naslovnoj ulozi Tvrtka slušat ćemo solistu Opere NPS Ivana Šarića, Grubaču, Tvrtkovu nevjenčanu suprugu igraju Amila Ravkić / Adelisa Saračević, u ulozi kneginje Jelene, Tvrtkove majku slušat ćemo Katarinu Kikić-Marić, dok će Doroteju, kraljicu bosansku utjeloviti Hana Salihović. Amir Saračević igrat će ulogu Vuka Tvrtkovog brata, dok će Ileš Bečei utjeloviti Vuka Dabišića, plemića, zavjerenika protiv Tvrtka.Ulaznice za izvedbu 30. novembra mogu se kupiti putem zvanične web stranice Narodnog pozorišta Sarajevo ili platforme <a href="https://www.karter.ba/">www.karter.ba</a>, te direktno na blagajni Narodnog pozorišta.

Opera "Tvrtko, kralj bosanski" rađena je prema romanu "Ljetopis o kralju Tvrtku" pisca Jasmina Imamovića, za koju libreto potpisuje Muamer Kodrić

Praizvedba spektakularne bh. opere "Tvrtko, kralj bosanski" na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo

U okviru osamnaeste manifestacije "Večeri duhovne muzike/iskustva bh. višeglasja" na kamernoj sceni Narodnog univerziteta Konjic u četvrtak navečer je održan koncert na kojem se predstavila grupa "Zerdelija" .Nakon toga, nastupili su umjetnici i umjetnice iz Konjica: hor Druge osnovne škole Konjic, hor "Ihsan" Medžlisa IZ Konjic solisti iz Prve Osnovne škole Konjic (Erol Begić Nane i Farah Murić), solista iz OMŠ Rezonanca Konjic (Ajdin Sultić); uz muzičko - instrumentalnu pratnju sa originalnim aranžmanima koje je na klaviru priredio Adnan Lapo iz "Sejfullaha" uz podršku gitariste Ahmeda Memića i akordioniste Edisa Pripe.<h2>Otvorena i izložba o kulturnoj baštini Hercegovine</h2>Koncept ove tradicionalne manifestacije koja veliča i slavi svu ljepotu suzvučja, tako skladnog i harmoničnog, koje u svoj svojoj različitosti u konačnici donosi harmoniju čineći "edenski vrt na zemlji" koji stanuje u srcu Europe u Bosni i Hercegovini, istaknuli su organizatori.U okviru off programa nakon koncerta je otvorena izložba "Kulturna baština institucija Hercegovine u dokumentima Arhiva HNK" o kojoj su govorili direktor Arhiva Amir Kadribegović i historičarka mr. Irma Šabanović.Izložba predstavlja duh vremena u razdoblju od 1955. do 1965. godine koja svjedoči o različitim društveno-kulturnim i umjetničkim manifestacijama organiziranim u Hercegovini.<h2>Završnica programa 11. decembra</h2>Završnica ovogodišnjeg programa održat će se 11. decembra, a publici u Konjicu, zahvaljujući saradnji s Ambasadama Kraljevine Španije i Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini, predstavit će se internacionalno muzičko iskustvo "Cycles" Mirze Redžepagića s umjetnicima i umjetnicama iz Španije i SAD-a, saopćio je Narodni univerzitet Konjic.Inače, organizator osamnaeste manifestacije "Večeri duhovne muzike/iskustva bh višeglasja" je Narodni univerzitet Konjic, u partnerstvu sa KUU "Sejfullah", Medžlisom IZ Konjic, HKD "Napredak“ Konjic i Agencijom "Prvi korak" Konjic, a pod pokroviteljstvom Grada Konjica, Fondacije za muzičke, scenske i likovne umjetnosti u Sarajevu, uz tehničku realizaciju i podršku firme GLOBIH koja se pobrinula za vrhunski zvuk i sveukupno scensko oblikovanje prostora.

Organizator osamnaeste manifestacije "Večeri duhovne muzike/iskustva bh višeglasja" je Narodni univerzitet Konjic u saradnji sa još nekoliko udruženja

Održan koncert i upriličena izložba o kulturnoj baštini institucija Hercegovine

Danas se navršilo 4 godine od smrti Nedžada Imamovića.Imamović je bio instrumentalista, pjevač, kompozitor i producent.Nedžad Imamović je rođen u Sarajevu 1948. godine. Sa svojom sestrom Jasminkom rastao je u muzičkom okruženju, kao djeca barda sevdalinke Zaima Imamovića. <h2>Bogata karijera</h2>Cijelu muzičku karijeru proveo je na Radio-televiziji Sarajevo na poziciji člana Narodnog orkestra i na poslovima muzičkog producenta za narodnu muziku. Kao instrumentalista pratio je sve najznačajnije vokalne interpretatore sevdalinke.Imamović je bio visoko talentiran muzičar. Osim što je bio instrumentalista na gitari, ostavio je i mnoštvo audio zapisa narodnih pjesama i kao vokalni solista. Prvi nosač zvuka snimio je 1969. godine za zagrebački "Jugoton" uz Narodni ansambl Ismeta Alajbegovića Šerbe. Kasnije su se nizali uspjesi, jedan za drugim.<h2>Pjevao i u duetu sa ocem</h2>Sa svojim ocem Zaimom, 1983. godine snimio je longplay ploču na kojoj su se našle najpoznatije sevdalinke i narodne pjesme.&nbsp;Posljednjih godina života aktivno je radio kao muzički producent. Ljubav prema sevdalinci prenio je i na svog sina Damira, istaknutog bh. umjetnika.Za svoj rad Nedžad Imamović je dobio mnoge nagrade i priznanja. Preminuo je u Sarajevu 14. novembra 2020. godineDoprinos kojeg je ostavio na području očuvanja sevdalinke, nemjerljiv je.

Doprinos kojeg je Nedžad Imamović ostavio na području očuvanja sevdalinke, nemjerljiv je

Četiri godine od smrti bh. muzičara Nedžada Imamovića

Mlada umjetnica Hana Hukić iz Mostara, poslije pandemije je imala svoju prvu izložbu pod nazivom „Buđenje“. Za „Dnevni avaz“ Hukić je otkrila kako je krenula putem slikarstva.&nbsp;<h2>Otac kao uzor&nbsp;</h2>- Počela sam se baviti slikarstvom još u ranom djetinjstvu, posmatrajući oca koji je cijeli život bio posvećen toj umjetnosti. Tako smo sestra i ja počele razvijati interes prema tom polju. Ono nas je opuštalo, zabavljalo i motiviralo - kazala je Hukić.&nbsp;Za vrijeme pandemije, kada je sve bilo ograničeno, Hukić je izlaz našla u umjetnosti.- Period pandemije me posebno inspirisao. Bili smo zatvoreni i uskraćeni za dotadašnje aktivnosti, pa sam se počela posvećivati slikanju, otkrivajući nove metode i vlastite mogućnosti. Moram priznati da sam bila iznenađena vlastitom sposobnošću, koje dotad nisam bila svjesna - rekla je Hukić.&nbsp;Prva samostalna izložba Hane Hukić pod nazivom „Buđenje“ bila je posvećena periodu pandemije.&nbsp;- U tom trenutku, šarenilo je za mene bilo izlaz iz tadašnje tame. Tačnije, iz onih događaja koji su, nažalost, izazvali tamu i sivilo u ljudima. Nisam imala mogućnosti da šarenilo iz svoje glave prenesem na svijet, ali zato jesam na papir - naglasila je Hukić.

Inspiraciju pronalazi u svemu što je u određenom trenutku okružuje, kazala je.- Posebno volim kada se inspiracija poklopi s mojim raspoloženjem. Ponekad su to mali detalji iz svakodnevnog života, a ponekad djela drugih umjetnika koji su mi velika inspiracija. Njihova kreativnost me potiče da istražujem granice vlastitih mogućnosti, a volim izazove i uživam u tome da vidim do kojeg nivoa mogu doseći kako u tehnici tako i u izražavanju emocija kroz boje i oblike - rekla je Hukić.<h2>Planovi za budućnost </h2>Razmišlja o organizaciji nove izložbe u skorijoj budućnosti, gdje bi predstavila radove s novim tehnikama koje trenutno istražuje. - Želim predstaviti kombinaciju reljefne paste i zlatnog papira, kojima želim unijeti dodatnu dubinu i sjaj u svoje slike. Možda će se ta ideja ostvariti već iduće godine, ko zna - volim ostaviti prostor za kreativne izazove i nova iznenađenja - zaključila je Hukić.&nbsp;

Moram priznati da sam bila iznenađena vlastitom sposobnošću, koje dotad nisam bila svjesna, rekla je Hukić

Umjetnica Hana Hukić za "Dnevni avaz": Šarenilo je izlaz iz tame

U Gradskoj biblioteci u Brčkom u okviru manifestacije "Mjesec knjige" predstavljena je knjiga "Pamtim to kao da je bilo danas" autora Bore Kontića i Davora Sučića (Sejo Sekson) o pjesmama i radu sarajevske muzičke grupe "Zabranjeno pušenje".<h2>Tajne o pjesmama</h2>Dugogodišnji novinar iz Sarajeva Boro Kontić kaže da je duže vrijeme nagovarao Davora Sučića da napišu knjigu, jer poslije 40 godina njegove karijere, kako kaže, vrijeme je da se progovori o pjesmama koje je Sučić napisao i da se otkriju neke tajne kako su te pjesme nastale.- U knjizi je istovremeno i opisano Sarajevo osamdesetih godina i njegov procvat koji je doživio tih godina i to je ujedno dokument o jednom vremenu i desetinama ljudi koji su se kretali u tim krugovima. Takođe, govorili smo i o povratku "Zabranjenog pušenja" i svim poslijeratnim albumima ove grupe pa sve do današnjeg dana - kazao je Kontić, dodavši da je mnoge stvari nanovo saznao i otrkio i da ima mnogo interesantih priča o pjesmama "Zabranjenog pušenja".<h2>Mutna sjećanja</h2>Davor Sučić, poznatiji kao vođa sastava i suosnivač sarajevskog rok benda "Zabranjeno pušenje", naveo je da je za ovu knjigu najviše zaslužan Boro Kontić.- Ljude najviše zanima kako su pjesme nastale, šta stoji iza njih i kroz set pitanja i tema mi smo pokušali da njima to sve približimo. Kontić je iz mene izvukao mnoga sjećanja koja su već postala mutna - istakao je Sučić.Sučić je također bio jedan od utemeljitelja pokreta "novi primitivizam" u rodnom gradu Sarajevu i učestvovao u radu na humorističnoj TV-seriji "Top lista nadrealista".

U knjizi je istovremeno i opisano Sarajevo osamdesetih godina i njegov procvat koji je doživio tih godina

U Brčkom predstavljena knjiga Bore Kontića i Davora Sučića o radu grupe "Zabranjeno pušenje"

U velikoj sali Bosanskog kulturnog centra Tuzlanskog kantona sinoć je održano takmičarsko veče 16. Festivala sevdalinke "Sevdalinko u srcu te nosim". Festival se kroz sve protekle godine etablirao i postao prepoznatljiv na prostorima gdje se njeguje sevdalinka, ali i šire.Na takmičarskoj večeri festivala osam pjesama se borilo za najprestizniju muzičku nagradu u BiH, Plaketu "Safet Isović", koja je na kraju zasluženo otišla u ruke Nihada Kantića Šiketa za izvedbu sevdalinke "Šargija na zidu" za koju je tekst napisao Vladimir Mitrović, muziku Slavko Stefanović – Slavkoni a aranžman potpisuju Dejan Cvetković Buca i Slavkoni.<h2>Žiri nije imao lagan zadatak</h2>Žiri u sastavu Ramiza Milkunić (predsjednica žirija), Hanka Paldum, Danilo Ninković, Armin Šaković, Slađana Mandić, Jasna Hadžiselimović i Branko Uvodić, nije imao lahak zadatak da odabere najbolje, ali ovacije u dvorani bili su signal da ni ove godine nisu pogriješili.Večeras je završna, revijalna noć Festivala sevdalinke na kojoj će se publika družiti,između ostalih, i sa Hankom Paldum, Snežanom Đurišić, Nihadom Alibegović, Slađanom Mandić, Emirom Habibovićem, Nikolinom Kovač, Sašom Kaporom …<h2>Rezultati glasanja žirija</h2>Kompletni rezultati glasanja žirija 16. Festivala sevdalinke "Sevdalinko u srcu te nosim":Nagrada za tekst: Vladimir Mitrović (Šargija na zidu), Esad Kopić Osmanović (Ne pitaj me majko za nju), Tanja Milić (Voljela sam).Nagrade za muziku: Bane Vasić (Biserbegovica), Slavko Stefanović Slavkoni (Šargija na zidu), Milica Vojinović (Sevdalinko pjesmo). Nagrade za arnažman: Dejan Cvetković Buca i Slavko Stefanović Slavkoni (Šargija na zidu), Zilhad Džananović (Moga srca bula), Nenad Milovanović Peggy (Prnjavor).Nagrade za interpretaciju: Nihad Kantić - Šike (Šargija na zidu), Mirza Hamzić (Biserbegovica), Almir Mustafić (Ne pitaj me majko za nju).

Na takmičarskoj večeri festivala osam pjesama se borilo za najprestizniju muzičku nagradu u BiH, Plaketu "Safet Isović"

Nihad Kantić Šike osvajač Plakete "Safet Isović" na Festivalu sevdalinke u Tuzli

U Bosanskom kulturnom centru u Tuzli počeo je 16. Festival sevdalinke pod sloganom "Sevdalinko u srcu te nosim". Festival se kroz sve protekle godine etablirao i postao prepoznatljiv na prostorima gdje se njeguje sevdalinka, ali i šire. - Uvijek, svih ovih 16. godina, u našem fokusu je sevdalinka. Zahvalna sam svim kolegama koje nam svake godine pružaju potporu. U ovih 16 godina stasavali smo sve više i više. Ono čime se ponosim je takmičarska noć, koja je kruna i, tako da kažem, tačka na „i“ našeg mjeseca sevdaha. Slušamo sve te pjesme koje su u duhu sevdaha. Poslije takmičarske sutra je i revijalna noć koju željno iščekujemo - kazala je Ramiza Milkunić, predsjednica Udruženja muzičkih umjetnika TK.Na dosadašnjim festivalima je učestvovalo preko stotinu vrsnih interpretatora sevdalinke iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Srbije, Hrvatske, Makedonije, Njemačke, Nizozemske, Austrije, kao i prateći orkestar kojeg čine izuzetni poznavaoci i baštinici sevdalinke pod rukovodstvom prof. Dejana Milkunića.- Ovo je Sizifov posao kojeg se prihvatila porodica Milkunić. Sevdalinka je, zapravo, dio naših bića, života, kulture. Mi koji živimo sevdah smo svjesni svoje odgovornosti u očuvanju sevdalinke. Ljudi nisu ni svjesni da je sevdah u svima nama. Nikad nisam željela i voljela da se politizira kada je pjesma u pitanju, pogotovo sevdalinke koja je brend i koja je ponikla u narodu - kazala je Hanka Paldum, estradna umjetnica, članica žirija takmičarske večeri i učesnica revijalne večeri festivala.U okviru Festivala sevdalnike otvorena je i likovna izložba sa motivima sevdaha. Šesnaesti festival sevdalinke bit će okončan revijalnom večeri koja će se održati u BKC-u Tuzlanskog kantona.

U okviru Festivala sevdalnike otvorena je i likovna izložba sa motivima sevdaha

U Tuzli počeo je 16. Festival sevdalinke pod sloganom "Sevdalinko u srcu te nosim"

Na svečanom otvaranju 40. Književno-kulturne manifestacije "Susreti Zija Dizdarević", koja će se održati 17. novembra u Fojnici, bit će upriličena dodjela nagrada za najbolje kratke priče u 2024. godini.Na ovogodišnji konkurs pristigao je veliki broj prijava, a žiri je izabrao pet finalista među kojima su "Vučija jazbina", autora Edina Balte iz Sarajeva, "Specijalni zadatak", autora Abida Jarića iz Zenice, "Jesen u kasabi", autora Senada Jusića iz Bugojna, "Treća pjesma za Aniku", autora Ervina Mujabašića iz Tuzle, te "Tahirova kuća", autorice Senade Užičanin iz Tuzle.Pored proglašenja najboljih kratkih priča, na manifestaciji će biti nagrađeni i najuspješniji učenički literarni radovi, a prisutnima će biti predstavljen i Godišnjak "Susreta", koji bilježi sve aktivnosti u proteklih godinu dana.Također, manifestacija će obilježiti i važan jubilej - 40 godina postojanja i trajanja "Susreta Zija Dizdarević".

Pored proglašenja najboljih kratkih priča, na manifestaciji će biti nagrađeni i najuspješniji učenički literarni radovi

Književno-kulturna manifestacija "Susreti Zija Dizdarević"

"Susreti Zija Dizdarević": Pet kandidata za nagradu za kratku priču

JU Bosanski kulturni centar KS u saradnji sa partnerima organizuje "Novembar film fest" od 18. do 23. novembra, reviju domaćih i regionalnih filmova nastalih tokom 2024. godine.&nbsp;Program obuhvata igrane, dokumentarne i kratke filmove iz Jugoistočne Evrope, s ciljem vraćanja kino projekcija u BKC i popularizacije filmske umjetnosti.Program se sastoji iz nekoliko blokova, odnosno selekcija.Programski blok "3,2,1 KRENI" predstavlja izbor dugometražnih igranih i dokumentarnih filmova namijenjenih širokoj publici. Planirano je da to budu filmovi s komercionalnim kino potencijalom, a prikazivat će se u Velikoj kino dvorani BKC-a od 20 sati.Riječ je o filmskim novitetima iz 2024. godine, od kojih će neki biti i premijerno prikazani. Publici će tokom 6 dana filmske revije biti predstavljen presjek najinteresantnijih i najzapaženijih regionalnih filmskih hitova koji su obilježili kino distribuciju u godini koja je na izmaku. Na programu će biti pet igranih i jedan dokumentarni film, a bit će predstavljen i jedan film kao posebno iznenađenje.Publika će imati priliku vidjeti filmove „DRAŽEN”, Danilo Šerbedžija, 18. 11.&nbsp;„JORGOVANI”, Siniša Cvetić, 19. 11.&nbsp;„SVEMU DOĐE KRAJ”, Rajko Grlić, 20. 11.&nbsp;„MEGDAN: Između vode i vatre”, Todor Chapkanov, 21. 11.&nbsp;„DJEDA MRAZ U BOSNI”, Emir Kapetanović., 22. 11.

Programski blok "KINO OKO" je izbor dokumentarnih, kratkih i eksperimentalnih filmova koji će se prikazivati u Galeriji BKC-a u 17 sati. Ovaj segment programa je nekomercijalan i više je fokusiran na popularizaciju filmske umjetnosti i kulture.Tako će u Galeriji BKC-a između ostalih biti prikazani filmovi„HOMMAGE VESKO KADIĆ“, Izbor dokumentarnih filmova i razgovor, 18. 11. „IZBOR ZA MISS ZATVORA“, Srđan Šarenac, razgovor sa autorom 19. 11. „BUNTOVNIK SA RAZLOGOM”, Nikola Stojanović, razgovor sa autorom 20. 11. „1991. ADIO JUGO, FILM, ADIO JUGOSLOVENSKI FILMSKI FESTIVAL, ADIO JUGOSLAVIJA…. VIDIMO SE U SLIJEDEĆEM RATU”, Igoro Galo, razgovor sa autorom 21. 11. „SANJALICE”, Vladimir Petrović, razgovor sa autorom (promocija monografije Martovskog filmskog festivala) 22. 11. „GRANDPA GURU“, dokumentarni film – razgovor sa ekipom 23. 11. „ČOVJEK KOJI NIJE MOGAO ŠUTJETI”, Nebojša Slijepčević (kratki igrani film), „POBJEDA”, Zulfikar Filandra (kratki igrani film).Ulaz na projekcije festivalskog programa “Kino oko” je slobodan.BKC na ovaj način nastoji da publici ponudi dokumentarna filmska ostvarenja nove produkcije, prikazana dosad samo na festivalima, odnosno art filmove za koje obično nema mjesta u komercijalnim kino dvoranama.

Planirano je da to budu filmovi s komercionalnim kino potencijalom, a prikazivat će se u Velikoj kino dvorani BKC-a od 20 sati

Novembar film fest u Bosanskom kulturnom centru Sarajevo

U subotu, 16. novembra sa početkom u 19:30 sati, na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo bit će izvedena dramska predstava „Konačari“ autora Nenada Veličkovića, u režijskoj postavci Marka Misirače.Roman „Konačari“ preveden je na brojne jezike i objavljen u više desetina izdanja, a nakon tri decenije dobio je i svoje dramsko uprizorenje.Devetočlani glumački cast čine: Sara Seksan, Izudin Bajrović, Sanela Pepeljak, Kaća Dorić, Vedran Đekić, Merima Lepić Redžepović, Edhem Husić, Semir Krivić i Emina Muftić.Prema riječima reditelja predstave Marka Misirače „Konačari“ je priča o nastojanju da se kroz čuvanje Muzeja koji baštini historiju multikulturalnosti jednog grada i sredine, sačuva i historija naroda koji su tu živjeli i žive, bogatstva onoga što je Bosna bila i što bi mogla ponovo da bude.

- Radeći ovu predstavu, poigravajući se formom scenskog dnevnika i radio drame, trudili smo se da sačuvamo toplinu i duhovitost koju nose Veličkovićevi karakteri, da zlo rata bude zapravo samo "okvir" u kome se iskazuju raznorodne i složene ljudske sudbine – dodao je Misirača.Dramatizaciju teksta i dramaturgiju potpisuje Mirza Skenderagić. Scenograf je Gorčin Stojanović, kostimografkinja Lejla Hodžić. Igor Motl je autor muzike, saradnica za scenski pokret Amila Terzimehić, dizajn svjetla potpisuje Moamer Šaković. Audio dizajn uradio je Mirza Skenderagić, dok tonsku obradu potpisuju Senad Ćesko i Dženita Fakić.Predstava je rađena uz podršku Fondacije Friedrich Ebert Stiftung BiH, te u saradnji sa BHRT-om.Ulaznice za predstavu „Konačari“ mogu se kupiti putem zvanične web stranice Narodnog pozorišta Sarajevo, putem platforme www.karter.ba ili direktno na blagajni Narodnog pozorišta.

Priča o nastojanju da se kroz čuvanje Muzeja koji baštini historiju multikulturalnosti jednog grada i sredine, sačuva i historija naroda

Hit predstava za koju se traži karta više: "Konačari" 16. novembra na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo

Hladna novembarska noć nije spriječila ljubitelje umjetnosti u Gradačcu da na Kuli Zmaja od Bosne pogledaju premijerni teatarski performans "Buna i izdaja Zmaja od Bosne", inspiriran romanom Nedžada Ibrišimovića i u dramatizaciji i režiji Jasmina Durakovića.Ovaj projekat zajednički realiziraju Centar za kulturu "Ahmed Muradbegović" Gradačac, Bošnjačka zajednica kulture i Javna ustanova Bosanski kulturni centar Kantona Sarajevo.Na ranije održanoj konferenciji za medije, o predstavi koja je u pripremi govorili su direktorica Centra za kulturu "Ahmed Muradbegović" Gradačac, Nadira Duraković, predsjednik Bošnjačke zajednice kulture, Sanjin Kodrić, i direktor BKC Kantona Sarajevo, Jasmin Duraković.

Duraković je istaknuo da se ovim teatarskim performansom oživljava lik i djelo Husein kapetana Gradaščevića, poznatijeg kao Zmaj od Bosne.- I to upravo na Kuli Zmaja od Bosne. Nakon premijere u Gradačcu, planirano je da se predstava odigra i u drugim gradovima - rekao je Duraković.Sanjin Kodrić, podsjetio je da se ove godine obilježava 190 godina od smrti Husein kapetana Zmaja od Bosne.Također, istaknuto je da je sama forma teatarskog performansa mobilnija za gostovanja, te da će u svakom gradu u kojem predstava bude gostovala biti prikazana na drugačiji način, prilagođena ambijentu.Uloge u ovoj izvedbi imali su Mirvad Kurić i Davor Sabo.

Ovaj projekat zajednički realiziraju Centar za kulturu "Ahmed Muradbegović" Gradačac, Bošnjačka zajednica kulture i Bosanski kulturni centar KS

U Gradačcu izvedena "Buna i izdaja Zmaja od Bosne"

U foajeu Narodnog pozorišta Sarajevo, večeras je održana promocija nove drame bosanskohercegovačkog pisca Almira Imširevića „Jedan je Muhammad Ali“, na kojoj su govorili autor drame Almir Imširević, direktor Narodnog pozorišta Dino Mustafić i Hana Bajrović-Čardaković.Drama „Jedan je Muhammad Ali“ izdata je u okviru Biblioteke MESS, kao 28. izdanje MESS-ove biblioteke koja je počela sa svojim djelovanjem još 1994. godine, za vrijeme opsade Sarajeva.Napominjemo, u januaru ove godine u Narodnom pozorištu Sarajevo, praizvedena je predstava „Jedan je Muhammad Ali“, nastala po istoimenoj drami Almira Imširevića, u režiji Dine Mustafića.Almir Imširević, rođen je 1971. godine u Bihaću. Diplomirao na Odsjeku za dramaturgiju Akademije scenskih umjetnosti u Sarajevu. Autor je drama: „Kad bi ovo bila predstava...“, „Balkanski đavo Sram“, „Circus Inferno“, „Po istinitoj priči“, „Mousefuckers“, „Kad bi ovo bio film“, „Jedan je Muhammad Ali“. Imširevićeve drame su nagrađivane na festivalima u Bosni i Hercegovini, izvođene u mnogim zemljama Evrope, te uvrštene u francusku i bosansku antologiju savremene drame. Do sada je objavio dvije knjige drama, knjige kratkih priča „Strana 212“ i „Najljepši od svih svjetova“, te roman „Zlatni geler“. Niz godina bio šef Odsjeka za dramaturgiju, a danas je redovni profesor na predmetu Pisanje za teatar.Drama „Jedan je Muhammad Ali“ je izdata i na engleskom jeziku, a može se preuzeti u kancelarijama J.U. MESS-a.

Na promociji su govorili autor drame Almir Imširević, direktor Narodnog pozorišta Dino Mustafić i Hana Bajrović-Čardaković

Održana promocija nove drame Almira Imširevića "Jedan je Muhammad Ali"

Praizvedba bosanskohercegovačke opere „Tvrtko, kralj bosanski“ kompozitora Ammara Jažića, uz pratnju Sarajevske filharmonije kojom će dirigirati maestro Josip Šego, bit će upriličena 29. novembra u Narodnom pozorištu Sarajevo.Kompozitor Ammar Jažić za „Dnevni avaz“ govori o ovom djelu.<h2>Srednji vijek</h2>Otkud se rodila ideja da pišete jedno takvo grandiozno djelo, čija je glavna ličnost najveći bosanski srednjovjekovni vladar - kralj Tvrtko I Kotromanić?- Prije tri godine, na inicijativu predsjednika BZK prof. Sanjina Kodrića, rodila se ideja da uradimo operu koja bi opisala i predstavila život kralja Tvrtka, a ujedno i Bosnu kao banovinu, a zatim kao kraljevstvo, u periodu njenog najvećeg sjaja i vrhunca moći. Kroz daljnje bavljenje idejom iskristalizirali smo cilj kao i samu priču djela, te odlučili raditi djelo po motivima romanesknog predloška - romana „Ljetopis o kralju Tvrtku“ pisca Jasmina Imamovića, na koji se idejno naslonio libretist Muamer Kodrić, koji je, prema motivima prethodno spomenutog romana, kreirao libreto opere. U konačnici smo s Narodnim pozorištem u Sarajevu dogovorili saradnju koja je rezultirala time da imamo jedno ovakvo djelo koje zapravo predstavlja prvu nacionalnu bosanskohercegovačku operu, koja se zaista može s punim pravom nazvati nacionalnom, jer se svojom tematikom bavi vremenom, likom i djelom Bosne, njenog kralja i njenog naroda u srednjem vijeku.Bosna i Hercegovina je, u odnosu na druge evropske zemlje, mnogo kasnije dobila svoja prva operska djela. Zašto je bitno da dobijemo jedan širi opus, kada je u pitanju nacionalna opera?- Dok su druge evropske nacije stvarale vlastiti kulturni identitet, gdje se nacionalna opera kao forma predstavlja kao glavni predstavnik kulture jednog naroda, Bosna i njeni narodi su se, što zbog stranog utjecaja, što zbog vlastitih razlika u interesima, borili za očuvanje vlastitog života i suštog preživljavanja. Kroz taj period stvorili smo mnogo više historije nego što zaista možemo podnijeti, što ne mora nužno predstavljati nešto loše, gledano s današnje instance, naprotiv, umjetnicima može da posluži kao jedan nepresušni izvor inspiracije i ideja za stvaranje, gdje se, smatram, prvenstveno mora paziti i brinuti da historija bude pravedno i istinito ispričana i sačuvana od zaborava, kako ne bi doživjela neke preinake koje će opet postati izvor novih sukoba, neslaganja i mimoilaženja. Zato smatram da je krajnje bitno da duboko zakopamo u biće vlastite prošlosti i saznamo šta smo, ko smo i kuda zapravo idemo.Koliko je opera „Hasanaginica“ Asima Horozića utjecala na domaću i svjetsku javnost?- „Hasanaginica“, kao jedna od najpoznatijih lirskih tema BiH, a i cijele regije, otvorila je vrata bh. operi i njenoj ekspanziji. Kada pogledate broj gostovanja i zemlje u kojima je „Hasanaginica“ izvedena, zasigurno možemo reći i potvrditi činjenicu da su takva djela „pasoš“ njenog naroda i njene kulture. Moram da kažem da me pomalo čini tužnim naše zanemarivanje tih vrijednosti, jer, ako pogledamo ne dalje od susjedne države Hrvatske, opera „Ero s onoga svijeta“ je stalni repertoar svih narodnih kazališta u Hrvatskoj, a opera „Hasanaginica“ je u posljednjih nekoliko godina manje prisutna na bh. kulturnoj sceni. Moja iskrena želja je da, evo, opera „Tvrtko, kralj bosanski“, koja nije ograničena na samo jedan od naroda u Bosni i Hercegovini, nego priča priču prije bilo kakvih etno-nacionalnih i nacionalističkih podjela o srednjovjekovnoj Bosni i njenom autohtonom narodu Bošnjanima, postane i bude uvrštena u stalni repertoar NPS-a kao najznačajnije teatarske kuće u BiH.<h2>Kraljevska opera</h2>Zašto je opera „Tvrtko, kralj bosanski“ određena kao prva kraljevska opera u BiH?- Najkraće rečeno, zato što je i Tvrtko I Kotromanić prvi bosanski kralj, a, s druge strane, zato što je ovo prva opera koja se bavi bosanskim srednjovjekovljem i ponosno ga oslikava kada je bilo na vrhuncu svoje moći.Po čemu je ona posebna u odnosu na naša druga operna djela?- U razgovoru s maestrom Josipom Šegom, koji je vrsni poznavalac vagnerijanske opere, došao sam do zaključka da ova opera odstupa od klasične i romantičarske forme koja se služi čestim ponavljanjem određenih dijelova teksta, dugim kadencama i bogatim koloraturama. Ona, zapravo, stavlja težište na dramsku radnju i libreto, tako da to postaje jedan sinhronizirani tok kojim se daje do znanja da u konačnici forma opere „Tvrtko, kralj bosanski“ postaje jedna kompleksna muzička drama u tri čina, kakvu smo mogli vidjeti u operama krajem 19. stoljeća nakon Vagnerove reforme opere. U kompozitorskom i umjetničkom smislu, mislim da ovo djelo predstavlja iskorak u formiranju muzičkog materijala jedne opere te sam siguran da nešto ovako kompleksno nije napisano na prostoru BiH, a i šire. A na kraju, ocjenu i kategorizaciju djela će dati domaća i strana stručna muzička kritika.<h2>Podrška vlasti</h2>Partituru opere uručili ste visokim bh. zvaničnicima. Koliko je shvaćena važnost ovog djela kod njih?- Moje uručivanje konačne partiture opere „Tvrtko, kralj bosanski“ je bilo ponukano time što se, u jednu ruku, tiho sumnjalo da ću uopće i završiti taj preobimni posao za jako kratak period, a to je od sredine januara do oktobra 2024. godine. U tome velikog udjela ima onaj poznati bosanski inat, ali bi mi i on bio uzaludan bez ogromne pomoći moje supruge Aide Jažić, koja je i sama diplomirani kompozitor i dirigent, a koja je obavila sav uređivački dio posla pripreme partiture, pojedinačnih štimova za orkestar, izradu klavirskog izvoda... I ovim putem joj neizmjerno zahvaljujem. Moram dalje da kažem da smo svi mi, kao nosioci ovog projekta (prof. dr. Sanjin Kodrić, Bošnjačka zajednica kulture, Jasmin Imamović, Muamer Kodrić, Edin Mustafić, Leo Šarić, Josip Šego, Dražen Siriščević i kompletan kolektiv Narodnog pozorišta Sarajevo, a na koncu i moja malenkost) naišli na jedan pozitivan ambijent i razumijevanje društvenog značaja ovog naslova od vladajućih struktura, te su se stvorili osnovni i potrebni uvjeti za predstavljanje ovog djela u društvu. Sada predstoji rad i nada da će premijera rezultirati pozitivnim odjekom u društvu, a da ćemo na krilima toga uspjeti predstaviti ovo djelo i bh. kulturu i van naših granica.Da li je planirana izvedba opere i izvan granica BiH?- Postoje preliminarni dogovori da opera već u prvim mjesecima naredne godine gostuje u Zagrebačkom HNK, ali o tome ćemo moći više pričati nakon same premijere.<h2>Romantičarske opere</h2>Šta je bila Vaša glavna muzička i kompozitorska zamisao kada ste odlučili komponirati ovo djelo?- Kada se osvrnem na kompozitore u prošlosti koji su postavili temelje romantičarske opere, pa sve do zrelog stadija Vagnerovog komponiranja i njegove reforme opere, došao sam do zaključka da „Tvrtko, kralj bosanski“, kroz moj jezik komponiranja koji je vrlo blizak kasnoromantičarskom jeziku, treba da bude spoj verizma s jasnim i čistim vagnerijanskim tretmanom soliste kroz elemente lajtmotiva i razrade istog. Opera „Tvrtko, kralj bosanski“, sa svoja tri čina i 17 uloga, napisana za operne soliste, simfonijski orkestar, hor i balet, spada u kategoriju Grande opera koje se kroz širok spektar teatarskih jezika obraćaju publici, na jedan grandiozan način.<h2>Dio svoje duše muzici</h2>Koliko je teško stvarati i pisati u jednom nepovoljnom ambijentu za umjetnika?- Često pitanje na koje iz godine u godinu postaje sve teže odgovoriti, jer, usto što se očekuje da emocionalno „iskrvarite“ i date dio svoje duše toj muzici, morate da se bavite i pitanjima finansija, produkcije, menadžmenta, pa u konačnici i marketinga. To sve pred umjetnike današnjice stavlja ogroman teret, gdje najuporniji - ili najluđi - uspiju stvar, što se narodski kaže, istjerati do kraja.

Ovo je prva opera koja tematizira bosanski srednji vijek i ponosno ga prikazuje

Jažić: Nacionalna opera koja se bavi srednjovjekovnom Bosnom

Kompozitor Ammar Jažić o grandioznom djelu "Tvrtko, kralj bosanski": Muzičko oslikavanje slavne prošlosti

U nedjelju je u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače u Mostaru održan drugi koncert ciklusa "Kontinuo", pod nazivom "Večer puhača", koji je organizirala udruga "Kulturni preporod".Koncert je donio široki spektar glazbenih stilova, od renesansnih djela do moderne glazbe, a posebnost večeri bila je suradnja s Asocijacijom studenata Muzičke akademije Sarajevo. Predsjednik Asocijacije, Emir Hadžialjević, bio je jedan od izvođača.Koncert je započeo nastupom bras kvarteta koji je izveo skladbe iz renesansnog razdoblja. Puhači su svojim bogatim zvukom prenijeli publiku u prošla vremena, stvarajući harmoniju koja je do savršenstva iskazivala ljepotu i snagu metalnih instrumenata. Iako je renesansna glazba bila jednostavnija u strukturi, izvođači su imali priliku pokazati svoju tehniku i zajedničku skladnost, što je ostavilo snažan dojam na prisutne.Nakon kvarteta, na pozornici su nastupili solisti koji su izvodili djela velikih kompozitora, ali i suvremenih autora, obuhvativši razdoblja od romantizma do moderne glazbe. Ovaj dio programa dodao je bogatstvo stilova i tehničkih izazova.Koncert je zaključen ponovnim nastupom bras kvarteta koji je izveo poznate skladbe, ostavljajući publiku pod dojmom snažnih zvukova trube, trombona i roga. Izvođači su zasluženo dobili gromoglasan pljesak za nevjerojatan glazbeni doživljaj koji su pružili Mostaru.Moderator večeri, Emil Bevanda, obogatio je atmosferu svojim komentarima i omogućio publici bolje razumijevanje programa i izvođača. Na kraju, zaključio je da udruga "Kulturni preporod" nastavlja s radom u sljedećoj godini, priopćeno je iz udruge.

Puhači su svojim bogatim zvukom prenijeli publiku u prošla vremena, stvarajući harmoniju koja je do savršenstva iskazivala ljepotu

Koncert ciklusa „Kontinuo“, pod nazivom „Večer puhača“

Gostovanja predstave "Sjećaš li se Doli Bel" Kamernog teatra 55

Muzičkim performansom "At the Ballet" obilježava se dan mediterana u BiH

Praizvedba spektakularne bh. opere "Tvrtko, kralj bosanski" na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo

Održan koncert i upriličena izložba o kulturnoj baštini institucija Hercegovine

Četiri godine od smrti bh. muzičara Nedžada Imamovića

Umjetnica Hana Hukić za "Dnevni avaz": Šarenilo je izlaz iz tame

U Brčkom predstavljena knjiga Bore Kontića i Davora Sučića o radu grupe "Zabranjeno pušenje"

Nihad Kantić Šike osvajač Plakete "Safet Isović" na Festivalu sevdalinke u Tuzli

U Tuzli počeo je 16. Festival sevdalinke pod sloganom "Sevdalinko u srcu te nosim"

"Susreti Zija Dizdarević": Pet kandidata za nagradu za kratku priču

Novembar film fest u Bosanskom kulturnom centru Sarajevo

Hit predstava za koju se traži karta više: "Konačari" 16. novembra na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo

U Gradačcu izvedena "Buna i izdaja Zmaja od Bosne"

Održana promocija nove drame Almira Imširevića "Jedan je Muhammad Ali"

Kompozitor Ammar Jažić o grandioznom djelu "Tvrtko, kralj bosanski": Muzičko oslikavanje slavne prošlosti

U Mostaru održana Večer puhača: Drugi koncert ciklusa "Kontinuo"

Kultura

Gostovanja predstave "Sjećaš li se Doli Bel" Kamernog teatra 55

Muzičkim performansom "At the Ballet" obilježava se dan mediterana u BiH

Praizvedba spektakularne bh. opere "Tvrtko, kralj bosanski" na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo

Održan koncert i upriličena izložba o kulturnoj baštini institucija Hercegovine

Četiri godine od smrti bh. muzičara Nedžada Imamovića

Umjetnica Hana Hukić za "Dnevni avaz": Šarenilo je izlaz iz tame

U Brčkom predstavljena knjiga Bore Kontića i Davora Sučića o radu grupe "Zabranjeno pušenje"

Nihad Kantić Šike osvajač Plakete "Safet Isović" na Festivalu sevdalinke u Tuzli

U Tuzli počeo je 16. Festival sevdalinke pod sloganom "Sevdalinko u srcu te nosim"

"Susreti Zija Dizdarević": Pet kandidata za nagradu za kratku priču

Novembar film fest u Bosanskom kulturnom centru Sarajevo

Hit predstava za koju se traži karta više: "Konačari" 16. novembra na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo

U Gradačcu izvedena "Buna i izdaja Zmaja od Bosne"

Održana promocija nove drame Almira Imširevića "Jedan je Muhammad Ali"

Kompozitor Ammar Jažić o grandioznom djelu "Tvrtko, kralj bosanski": Muzičko oslikavanje slavne prošlosti

U Mostaru održana Večer puhača: Drugi koncert ciklusa "Kontinuo"