Veliku medijsku pažnju jutros je na konferenciji za novinare podigao saborski zastupnik iz stranke Promijenimo Hrvatsku Ivan Lovrinović koji je poručio da ima informacije da Evropska komisija pisanim putem traži od Hrvatske da se prvo utvrdi granica na moru sa Bosnom i Hercegovinom.

Hrvatski portal Index.hr u posjedu je kopije pisma poslanog prije oko mjesec i po iz Brisela, koje se tiče baš svega toga, a njegovu autentičnost implicitno je za ovaj portal potvrdila glasnogovornica Evropske komisije Sofi Dupin de Sent-Kur (Sophie Dupin de Saint-Cyr). 

Na upit Indexa u vezi sa sadržajem pisma iz EK su rekli da "neće komentirati pismo jer Komisija nema običaj komentirati curenje informacija i dokumenata". 

O autentičnosti pisma Indexovi novinari raspitali su se i kod dobro upućenih izvora u Briselu i poznavatelja evropskog prava, koji su nam nakon uvida u pismo i odgovor EK Indexu rekli da smatraju kako je njegova autentičnost potvrđena. 

Pismo je pak poslao Mark Lemetr (Marc Lemaitre), generalni direktor Odjela za regionalnu i urbanu politiku, koji je dio portfelja povjerenice za regionalnu politiku Korin Kretu (Corine Cretu). Upućeno je državnoj tajnici Spomenki Đurić u Ministarstvu regionalnog razvoja i EU fondova koje vodi ministrica Gabrijela Žalac.  

Lemetr na početku pisma podsjeća da je početkom juna prošle godine EK odobrila finansiranje kapitalnog projekta Cestovna veza za južnu Dalmaciju (Road Connection to South Dalmatia), te da je na ceremoniji potpisivanja s ministricom Žalac povjerenica Kretu istakla "stratešku važnost projekta" koji između ostaloga ima važnu ulogu za "napredak u regiji". 

"Povjerenica Kretu se također osvrnula na pažljivu pripremu i konsultacije s vlastima Bosne i Hercegovine, što je u više prilika bilo zatraženo od ministrice Žalac i što je bio preduvjet za odobrenje projekta", piše generalni direktor Lemetr, te podsjeća da je ministrica Žalac tokom posjete povjerenice Kretu Zagrebu krajem aprila 2017. lično garantirala da se BiH slaže s projektom.

U Zvizdićevom pismu navedeno je i kako je to stav BiH još od 2009., te da nikad nije bio opozvan, piše Lemetr. 

"U povodu tog (Zvizdićevog, op.a.) pisma, pozivam vas da me informirate o svim mogućim pojašnjenjima u vezi s primjenom važećih zakona na moru, elementa koji je, naglašavam, esencijalan za procjenu projekta", piše zamjenici ministrice Žalac najbliži saradnik povjerenice Kretu, te u donekle dramatičnom tonu završava kako je potrebno ''razbiti bilo kakve sumnje u legalnost i regularnost projekta te sve buduće finansiranje istoga''. Lemetr završava tako što poziva Hrvatsku da u duhu dobrosusjedskih odnosa "riješi bilo kako neslaganje s BiH", ali i upozorava da se "u međuvremenu ne pokreću nikakvi koraci u implementaciji projekta koji bi mogli zakonski ili finansijski imati odraz na Evropsku komisiju ili bi mogli pokrenuti tužbe neke treće strane".

Dakle, ono što je vlada predstavila kao "stalnu korespondenciju između Komisije i vlade" u vezi s Pelješkim mostom u jednom je trenutku, i to nakon potpisivanja ugovora o finansiranju, zvučalo dosta dramatično. Cijelo Lemetrovo pismo je čudno intonirano za uobičajenu komunikaciju između EK i ministarstva jedne članice, s obzirom na to da se iz napisanog stiče dojam kako EK jedva da je upoznata s sporovima Hrvatske i BiH oko Pelješkog mosta, što je posve neuvjerljivo. Nadalje, Lemetr zvuči kao da mu je više stalo do interesa BiH nego Hrvatske kao jedne od članice Europske unije. 

Napetosti između Zagreba i Brisela

"Na temelju dodatnih informacija koje je Hrvatska dostavila, EK je zaključila da nema nikakvih otvorenih zakonskih pitanja s ovim projektom kohezijske politike što se tiče internih procedura Komisije i EU-a", odgovorili su iz EK, ujedno potvrđujući da je vlada u Zagrebu morala slati dodatna objašnjenja i nakon potpisivanja ugovora o finansiranju, dakle baš ono što se traži u pismu koje je poslao generalni direktor Odjela za regionalno i urbano planiranje Mark Lemetr.