Mnogi se pitaju da li je kravlje mlijeko uopšte zdravo, a dijatetičarka otkriva sve o tome.

Zbog mnogih različitih pogleda na kravlje mlijeko, mnogi se ljudi pitaju da li je ono uopšte zdravo ili bi trebalo da se prebacimo na nemliječne proizvode.

Jačanje kostiju

O ovome je za portal Eat This odlučila da progovori registrovana dijetetičarka Lauren Manaker. Ona je otkrila četiri pozitivne, ali i dve potencijalno negativne nuspojave svakodnevnog konzumiranja mlijeka.

Kao prvo, dijetetičarka otkriva kako redovna konzumacija mlijeka može da donese jačanju naših kostiju. Iako odmalena možemo čuti da mleko doprinosi zdravlju naših kostiju, da li je to zaista tako? Kako objašnjava Manaker, mlijeko sadrži hranjive materije koje podržavaju zdravlje kostiju poput kalcijuma, magnezijuma i cinka. Dodaje da zbog toga pijenje mlijeka zaista može da podstakne kosti da budu što jače.

Osim jačih kostiju, svakodnevna konzumacija mlijeka daje našem tijelu preko potrebne količine proteina. Naime, dijetetičarka naglašava kako mliječni proizvodi mogu biti izvrsni izvori visokokvalitetnih bjelančevina, ali mnogi se ljudi drže podalje od te hrane i pića zbog većeg udijela masti.

Međutim, ako izbjegavamo da pijemo mlijeko, ona tvrdi da propuštamo jednostavan način za povećanje količine proteina. Isto tako, konzumacija mlijeka podržava naš imunitet te tijelo čini manje podložim na potencijalne viruse i bolesti.

- Mlijeko, takođe, može pomoći u jačanju vašeg imunološkog sistema zbog hranjivih materija poput cinka i vitamina A - objašnjava Manaker.

Stručnjaci su već i ranije zaključili kako je vitamin A izuzetno važan za imunološko zdravlje, zbog čega je posebno važno da djeca počnu da dobijaju dovoljno ovog mikronutrijenta u ranoj dobi. Studije takođe sugerišu da je cink koristan za naš imunitet, a neki izvještaji izričito kažu da bi to mogao biti jedan od temeljnih nutrijenata potrebnih za zdravlje imuniteta.

Svakodnevna konzumacija mlijeka može imati i neke nedostatke

Jedan od nedostataka konzumiranja mlijeka na dnevnoj bazi jeste unošenje veće količine zasićenih masti, upozorava Manaker. Iako postoji pregršt dobrobiti koje proizlaze iz pijenja mlijeka, postoji nekoliko stvari koje bismo trebali uzeti u obzir. Prva je ta da bismo mogli konzumirati više zasićenih masti nego da biramo alternative mlijeku i mliječnim proizvodima.

Naime, istraživanja pokazuju da jedna čaša punomasnog mlijeka ima oko 4.5 grama zasićene masti i, iako unos malo zasićenih masnoća nije štetan, ishrana bogata ovom vrstom masti može pridonijeti višem holesterolu i povećanom riziku od srčanih bolesti.

Drugi nedostatak mogao bi biti intolerancija na laktozu za koju možda i ne znate.

Prema pisanju Klinike Mayo, netolerancija na laktozu znači da naše tijelo nije u stanju preraditi šećere koji se nalaze u mlijeku i drugim mliječnim proizvodima, što može rezultirati želučanim tegobama, grčevima, nadutošću, zatvorom, prolivom ili drugim sličnim nelagodama koje su povezane s crijevima. Ovaj problem je u većini slučajeva blag i ne bi trebao imati dugoročne posljedice.