Umor koji osjećamo stvar je glave i tijela, jer ipak su to neodvojive cjeline. Katkad smo umorni zbog loše prehrane, pretjeranog rada ili nesanice, a ponekad su u pitanju glava i naše misli.

Mozak troši 20 posto energije cijelog tijela, a sad zamislite koliko se taj postotak povećava ako neprestano radi! Velika zabrinutost, kreiranje najcrnjih mogućih ishoda zbog niskog samopouzdanja i straha da nismo dovoljno dobri, ili straha da će se nešto loše dogoditi bližnjima te da ćemo ostati sami, ili jednostavno zato što ne možemo sve stići, u nama stvara napetost koja velikom brzinom troši zalihe energije (glukozu) i dovodi nas u začarani krug stresa.

Takav stres, rađa novi strah i tako se malo-pomalo nađemo u "strujnom krugu straha": da nećemo moći, da nećemo stići, da nismo za to... Sve do potpune paralize od straha koji vodi u nemogućnost obavljanja svakodnevnih zadataka.

Neki to nazivaju depresijom, neki lijenošću ili jednostavno strahom. Ako tome dodamo pogrešno gorivo kojim punimo tijelo (nezdravu hranu) i toksine koji se oslobađaju, onda samo možemo zamisliti koliko sve to dodatno smanjuje dotok hranjivih tvari i kisika u stanice i iscrpljuje ih.

Nedostatak kisika kao okidač

Možete li živjeti bez kisika? Ne možete. Ne mogu ni vaše ćelije. Glavni uzrok hroničnog umora je nedostatak kisika zbog nezdrava životnog stila (nepravilna prehrana, loše ili nikakvo kretanje), ali i zbog straha od budućnosti, materijalne i emotivne gladi i neizvjesnosti.

Takav strah generira pretjerane brige i negativne misli koje ubrzavaju puls, stvaraju paniku i troše jako puno energije. Zato i nije čudno da u trenucima stresa ljudi posežu za slatkim, jer stres treba "nahraniti". No, užitak je kratkotrajan, nakon kojeg slijedi opet isto.

Kako bi se tome stalo na kraj, odnekud treba krenuti: ili promijeniti prehranu ili početi meditirati (čišćenje misli, higijena uma) ili oboje, a sve s ciljem vraćanja energije. Dakle, svak za sebe treba naći izlaz iz začaranog kruga koji crpi energiju.

Meditacija označava svaku akciju u kojoj ste maksimalno svjesni i koncentrirani samo na jedan fokus, toliko da ne razmišljate i barem se na neko vrijeme riješite svojih misli.

Za nekoga je meditacija sjedenje i uklanjanje misli, za nekoga kuhanje, za nekoga tenis, za nekoga pisanje... Kako god, meditacija je sve ono što jako volite i u čemu uživate.

Osoba koja je pod stalnim stresom, a ne meditira ili nema neki hobi koji joj odvlači misli, s vremenom je pod rizikom od slabljenja imuniteta, jer imunitet je direktno proporcionalan s količinom zadovoljstva u našem životu.

Kako znamo da je tijelo pod stresom

Za tijelo u stresu tipični su simptomi adrenalnog umora: velika želja za slatkim ili slanim jelima, debljanje oko struka, krhki i tanki nokti, suha i tanka kosa, koža koja brzo stari, crni krugovi oko očiju, hladne ruke i noge, toplo lice, valovi vrućine.

Stres je kriv za teško buđenje ujutro (čak i nakon ranog lijeganja), osjećaj iscrpljenosti nakon fizičke aktivnosti, osjećaj da se ništa ne stiže obaviti, izbjegavanje druženja s prijateljima, osjećaj pospanosti tokom cijelog dana, vrtoglavicu pri ustajanju iz sjedećeg položaja ili učestale upale (kandidijaza, cistitis...), neke bolesti (alergija, astma, autoimune bolesti, kožne bolesti).

Uz duh koji je umoran od brige i frustracije, i tijelo gubi dah. Kako se to manifestira? Sad dolazi dio koji vas najviše zanima, a najmanje vam koristi: pretrage, nalazi, dijagnoza...

Možda, primjerice, imate dokazane niske vrijednosti određenih hormona i slično, no kad dođete do te faze, već ste jako bolesni. Drugim riječima, to nije vaš stvarni problem nego bolestan život sam po sebi. Stoga, ne trebate mijenjati nivo hormona nego svoj život.

Dijagnoze povezane sa hroničnim umorom

Obratite pažnju na sljedeće dijagnoze, odnosno simptome koji su povezani s hroničnim umorom, a rješavanjem kojih (uz prethodnu promjenu prehrane i životnog stila) možete sebi pomoći:

- Hormonski poremećaj - štitnjača, nadbubrežna žlijezda, gušterača, hipofiza (šećerna bolest, sindrom adrenalnog umora, hipertireoza, hipotireoza).

- Virusne bolesti - Epstein Barr infekcija (Uzročnik je infektivne mononukleoze i dovodi se u vezu sa nastankom Hodžkinove bolesti, nehodžkinovih limfoma, nazofaringealnog karcinoma, hepatitis B i C, AIDS.

- Nizak krvni pritisak - konstitucijski ili postoji patologija.

- Maligne bolesti - limfomi. Infekcije - kandida, paraziti, kronična upala (artritis, dermatitis, Hashimoto tireoiditis, žarište infekcije u devitaliziranim zubima - fokaloza).

- Stres - izaziva hormonalnu neravnotežu i iscrpljenost. Adrenalni umor - iscrpljenost nadbubrežnih žlijezda zbog stalnog reagiranja na stres. Nedostatak vitamina i minerala - prvi simptomi su simptomi umora. Hipoglikemija - smanjen nivo šećera u krvi.

- Fibromijalgija - mišićna bol i poremećaji spavanja. Anemija - sideropenična anemija. Depresija. Nesanica.

- Poremećaj imuniteta - multipla skleroza, reumatoidni artritis. Metabolički poremećaji - hipokalcemija, hiperkalcemija. Poremećaji probave - sindrom propusnih crijeva.

- Srčane bolesti - tihi infarkt srčanog mišića. Bubrežne bolesti - hronična bubrežna insuficijencija. Poremećaji dišnog sistema.

- Terapija lijekovima - kortikosteroidi, sedativi, antidepresivi, kemoterapija. Zatajenje periferne cirkulacije. Krvarenja. Dehidracija.

 Upoznajte sebe i mijenjajte se

Što nakon svega savjetovati? Potrebno je prije svega sagledati svoj život i kako se odnosite prema njemu te uvesti određene promjene. No, da biste mogli bilo šta mijenjati, trebate upoznati sebe i svoje kapacitete, a posebno podsvjesne sabotere.

Za sve daljnje korake potrebno je cjelovito znanje o zdravlju tijela, duše, hormona i emocija. Stoga, krenite s učenjem.