Moždani udar je među vodećim uzrocima invalidnosti i smrtnosti u razvijenim zemljama. Svake dvije sekunde neko u svijetu doživi moždani udar, a svakih šest sekundi jedna osoba umre. Moždani udar uzrokuje poremećaj u moždanoj cirkulaciji, zbog čega su određeni dijelovi mozga nedovoljno snabdjeveni kisikom i hranjivim tvarima. To dalje vodi do oštećenja i odumiranja nervnih ćelija.
Vezivno tkivo
Uzrok je ugrušak koji začepi arteriju i tako onemogući protok krvi ili puknuće krvne žile, kad krv počinje prodirati u okolno tkivo. Najčešći uzrok oštećenja krvnih žila u mozgu koja dovode do moždanog udara je ateroskleroza - bolest koja dovodi do stvaranja naslaga masnoća, vezivnog tkiva, ugrušaka, kalcija i drugih tvari u zidu krvne žile, što uzrokuje suženje, začepljenje i/ili slabljenje stijenke krvne žile.
Prvi simptomi moždanog udara su:
- Utrnulost, slabost ili oduzetost lica, ruke ili noge, pogotovo ako je zahvaćena jedna strana tijela
- Poremećaji govora: otežano i nerazumljivo izgovaranje riječi, potpuna nemogućnost izgovaranja riječi i/ili otežano, odnosno potpuno nerazumijevanje govora druge osobe
- Naglo zamagljenje ili gubitak vida, posebno na jednom oku ili u polovini vidnog polja
- Nagla jaka glavobolja, praćena povraćanjem, bez jasnog uzroka
- Gubitak ravnoteže, omaglice ili vrtoglavice, nesigurnost i zanošenje u hodu, iznenadni padovi povezani s drugim simptomima.
Obješeno lice
Najvažnije je prepoznati da je riječ o moždanom udaru. U tome vam može pomoći takozvani FAST test: F-FACE (lice) - Ima li osoba obješeno lice; A–ARM (ruka) - Ima li osoba slabost ruke; S – SPEECH (govor) – Ima li osoba smetnje govora; T – TIME (vrijeme) - Potrebno je znati vrijeme kad su simptomi nastali te odmah nazvati Hitnu pomoć ili krenuti u bolnicu kako bi što prije započelo liječenje.
Nakon što se prepoznaju znakovi moždanog udara i pozove Hitna pomoć, potrebno je osobu umiriti – ukoliko je potrebno, u slučaju poremećaja stanja svijesti, postaviti osobu u bočni položaj te pratiti njene vitalne znakove - disanje, rad srca...
Prevencija ishranom
Zdrava hrana i tjelesna aktivnost od pola sata umjerenog vježbanja ili hodanja svakog dana dobar su recept za prevenciju moždanog udara. Stručnjaci savjetuju da bi dva-tri puta sedmično trebalo jesti plavu ribu, jer sadrži velike količine nezasićenih masnih kiselina.
Dobro je piti i zeleni čaj, jer on čisti tijelo od toksina i jača imunitet. Ljubitelje čokolade razveselit će detalj da je preporuka jesti crnu čokoladu. I bijeli luk nije bez razloga na glasu kao odlična hrana za zdravlje - snižava pritisak, sprečava zgušavanje krvi, snižava holesterol...
Paradajz bi trebalo jesti kad god je prilika za to, jer ima sličan učinak kao bijeli luk, a bogat je i karotenom, provitaminom A i likopenom, koji ima antikancerogeno djelovanje. Jedite i više šumskog voća zbog velikih količina vitamina C, snažnog antioksidansa, te orašaste plodove i žitarice.
Faktori rizika
Mnoge bolesti, stanja, okolnosti, životne navike i ponašanja dovode do nastanka moždanog udara. Na neke faktore rizika, kao što su dob, spol i gensko naslijeđe, nije moguće utjecati, ali na mnoge se može djelovati i smanjiti njihov utjecaj na povećanje rizika nastanka moždanog udara.
Dob je značajan faktor rizika za nastanak moždanog udara - starije osobe češće obolijevaju, ali čak oko 46 posto moždanih udara nastaje u najproduktivnijoj životnoj dobi, između 45. i 59. godine, što moždani udar čini velikim zdravstveno-ekonomskim problemom.
Koje su posljedice
Moždani udar povezan je s visokom stopom smrtnog ishoda. Kod dvije trećine bolesnika ostat će određeni stepen neurološkog deficita, a trećina će ih biti trajno onesposobljena i potpuno ovisna o tuđoj pomoći. Moždani udar prvi je uzrok invaliditeta, što ima velike posljedice za pojedinca, njegovu porodicu i društvo u cjelini.
Najčešće posljedice moždanog udara su:
- fizička i radna nesposobnost kod mlađih osoba
- depresija
- demencija
- promjene ponašanja.
