S hranom na kojoj se razvila plijesan treba biti itekako oprezan jer pojedine vrste proizvode opasne mikotoksine. Među njima je najpoznatiji aflatoksin i naučnici su ga povezali s uzrokovanjem karcinoma. Kako piše „The Huffington Post“, s druge strane je dobro poznato to da su određene vrste plijesni bezopasne za zdravlje te namirnicu možemo pojesti ako odrežemo dio na kojem se ona stvorila, naprimjer, poželjne gljivice na nekim vrstama sireva.
Suhomesnati proizvodi imaju dug rok trajanja pa ne čudi to da se s vremenom na njima zna stvoriti tanak sloj plijesni. Ukoliko naresku nije istekao rok trajanja, odrežite vanjski sloj na kojem se stvorila plijesan. Poput suhomesnatih proizvoda, tvrdi sirevi, također, znaju razvijati plijesan na površini ako stoje duže vrijeme, ali to ne znači da su se pokvarili. Postupak je isti - odrežite makar centimetar sira na strani na kojoj se stvorila plijesan i bez brige ga možete konzumirati.
Dok se pljesniva breskva jednostavno mora baciti jer ima mekanu koru i gljivice su, vjerovatno, uhvatile unutrašnjost ploda, to ne morate učiniti s tvrđim voćem i povrćem. Naprimjer, mrkva ili paprika nisu opasne za konzumaciju ako ih zahvati plijesan koju ćete odstraniti isto kao onu na siru ili suhomesnatom proizvodu. Kao i u slučaju s mekim voćem i povrćem, namirnice poput hljeba, pekmeza, svježeg sira ili jogurta nisu sigurne za konzumaciju ako se na njima stvorila plijesan pa ih morate baciti.