Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ) kontinuirano prati, evidentira, analizira i preventivno djeluje po pitanju gripe (influence) i drugih oboljenja. 

Najveći broj prijavljenih oboljenja od gripe i drugih sličnih viroza, u sezoni gripe, u proteklih nekoliko godina, bio je od druge polovine januara do sredine marta. 

Kretanje gripe i gripi sličnih oboljenja ove sezone ima uobičajen tok kao i prethodnih godina, tako da u narednom periodu možemo očekivati povećanje broja oboljelih od gripe i drugih viroza koje su joj, po simptomima, slične.  

Gripa je oboljenje koje u najvećem broju slučajeva ne izaziva komplikacije i najčešće završi samoizlječenjem, pa u takvim slučajevima nisu neophodne posjete ljekaru.

Simptomi gripe se mogu pojaviti zajedno ili odvojeno, pojedinačno, a oni su temperatura viša od 38 stepeni, groznica, glavobolja, bolovi u mišićima, malaksalost, bol u grlu, kašalj, curenje iz nosa, bolovi u stomaku, mučnina, povraćanje i proliv.  

- Osobe koje imaju simptome gripe, bez komplikacija i pogoršanja simptoma osnovne bolesti kod hroničnih bolesnika, trebaju ostati kod kuće i liječiti se simptomatski, snižavanjem temperature lijekovima ("paracetamol", "ibuprofen"), odmorom i ležanjem, unosom dovoljno tekućine poput čajeva čajevi, prirodnih sokova, kompota, supa, provedba lične higijena i opće higijenske mjere u okolini, poput higijenskog održavanja prostora u kojem se boravi, ugodna temperatura prostorija ili češće provjetravanje. Gripa se ne liječi antibioticima i ne treba ih uzimati bez preporuke ljekara - naglašava dr. Fatima Bašić, načelnica Službe za epidemiologiju Instituta.

Kako navode stručnjaci INZ-a, ostanak kod kuće, ležanje i odmor, u kućnoj izolaciji, skraćuje trajanje bolesti, a time se istovremeno i smanjuje širenje virusa. 

Svaka zaražena osoba postaje novi izvor zaraze i može da zarazi više od deset osoba u svojoj okolini. Ukoliko se pojave simptomi koji ukazuju na komplikacije bolesti ili simptomi gripe traju duže od tri do četiri dana, neophodno se javiti svom porodičnom doktoru.

Postoji i niz mjera samozaštite, koje su za sve osobe. 

One, uz vakcinaciju, mogu umanjiti rizik od obolijevanja. Između ostalog, to su izbjegavanje pretrpanih i pregrijanih prostorija, najmanja distanca od metra od osoba koje kašlju i kišu te izbjegavanje rukovanja i ljubljenja s njima, često pranje ruku sapunom i umivanje.