Dolaskom toplijeg vremena svake godine zdravstveni radnici zabilježe porast broja ugriza krpelja. Češći i duži boravak u prirodi je nešto što donosi rizik od ugriza, pa u Institutu za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ) preporučuju oprez. Iako struka kaže da je tek svaki četvrti krpelj zaražen, problem može nastati ako se krpelj zadrži duže vremena u tijelu i ako njegova krv dođe u kontakt s krvlju pacijenta.
Krpelji, parazitarni insekti se hrane krvlju žrtve time prenose i zarazne bolesti, koje su u našim krajevima javljaju sporadično, ali nisu bezazlene. Krpelje smatramo najvažnijim prenosiocima bolesti kod ljudi i životinja.
Kod ljudi krpelji mogu uzrokovati intoksikacije koje se najčešće očituju paralizom, iritacijom i alergijom. Bolesti kod domaćih životinja prenosive krpeljima predstavljaju važan ograničavajući faktor za razvoj stočarstva.
Iako većina ugriza prođe bez zaraze, ipak se može javiti popratna pojava kao iritacija kože i alergijske reakcije nastale na mjestima ugriza.
- Najbolji način zaštite od krpelja je nositi odgovarajuću odjeću i obuću (dugih rukava i nogavica) prilikom boravka u prirodi, nanijeti repelente (sprej i kreme koje odbijaju insekte) na kožu prije polaska u prirodu, te detaljno provjeriti kožu poslije povratka kući (posebno dijelove gdje je koža najnježnija, tipa: iza vrata, uha, ispod pazuha, dojke, prepone, iza koljena itd). Posebno obratiti pažnju kod pregleda male djece na glavu, jer su djeca niska i veoma često se krpelj zakači na taj dio tijela.
Osobe koje primijete zakačenog krpelja na tijelu trebale bi ga što prije ukloniti čistim rukama i dezinficiranom pincetom, na način da se insekt uzme lagano u predjelu glave, tj. što bliže koži te da se izvuče blagim, ravnomjernim povlačenjem od kože bez ikakvog uvrtanja, pazeći pri tom da se izvuče cijeli insekt bez oštećenja kože i bez ikakve upotrebe ulja, benzina, leda ili nekih drugih preparata.
U slučaju da ostane glava ili usni aparat insekta treba ga pokušati izvući pincetom bez oštećenja kože, u protivnom javiti se u hitnu medicinsku pomoć. Bitno je pregledati mjesto ugriza, dezinficirati ga, te još jednom provjeriti da li je sve izvučeno iz kože.
U slučaju pojave otekline ili neke druge kožne promjene na mjestu uboda trebalo bi primijeniti neki protualergijski lijek. Antimikrobna zaštita poslije uboda krpelja u pravilu se određuje kod nadležnog ljekara na osnovu pratećih simptoma.
Ne preporučuje se drugi način uklanjanja krpelja posebno tipa spaljivanja šibicom, gnječenjem krpelja, premazivanja nekom kremom, mastima ili uljima, jer je neučinkovit. Za osobe koje su profesionalno izložene ubodima krpelja (šumari, vojnici, planinari, lovci) preporučuje se vakcinacija - istakli su iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.
