Zbog naglih promjena vremena trebate biti oprezni kako biste izbjegli pogoršanje kod već postojećih bolesti, a stručnjaci savjetuju kako što lakše prebroditi nagle promjene vremena. Sve češće promjene vremena i nagli temperaturni skokovi utječu na zdravlje pojedinaca.

Rizična grupa

Mladi i zdravi ljudi najčešće neće osjetiti posljedice, no u posebno rizičnoj grupi su mala djeca, stariji ljudi, kardiovaskularni i pulmološki bolesnici te meteoropati. Kod visokih temperatura krvni sudovi se šire kako bismo se bolje znojili i na taj način omogućili termoregulaciji da nas rashlađuje, dok se kod naglih zahlađenja krvni sudovi naglo stežu. 

To je posebno opasno kod ljudi koji imaju problema s pritiskom, jer se tada krvni sistem dodatno oštećuje, pojašnjavaju stručnjaci i ističu kako simptomi uključuju nesvjesticu, vrtoglavicu, mučninu, umor i općenito slabost. Rezultat mogu biti srčani i moždani udar čak i sa smrtnim ishodom.

Stručnjaci kažu kako se čovjek može pripremiti češćim boravkom u prirodi prije nego što nastupe promjene vremena, a potom i ponašanjem u skladu s vremenskim uvjetima. To znači da se valja odjenuti prikladno za aktuelnu temperaturu zraka, a ukoliko ste u rizičnim grupama, tokom promjene treba izbjegavati izlazak na otvoreno od 10 do 17 sati.

Fizički napor

Treba izbjegavati pretjerani fizički napor te aktivnosti svesti na minimum. Kod hroničnih bolesnika je važno redovno uzimati terapiju te malo pažljivije pratiti mjerljive parametre. To znači da možete češće izmjeriti pritisak, puls ili šećer kako bi ljekar procijenio treba li prilagoditi terapiju. 

Stručnjaci dodaju kako nikako ne treba na svoju ruku mijenjati terapiju jer to može biti štetno. Važno je piti puno tekućine, a korisno je i prilagoditi prehranu. To znači da je bolje jesti laganiju hranu bez previše masnoća i sa što manje soli, ali nikako bez nje. Znojenjem gubimo so pa je tako nadoknađujemo, ali ne treba pretjerivati. I, naravno, alkohol treba potpuno izbaciti.