Proglašenje pandemije u svijetu, zatvaranja država u raznim varijantama, izolacije, karantina, prelazak nastave iz učionica na razne platforme, donijelo je probleme s kojima su se ljudi po prvi put susreli.

U posljednje vrijeme jako se puno priča o tome na koji način, koliko često i gdje se informirati o situaciji u kojoj se nalazimo. Često se spominje da nas je, osim pandemije koronavirusom, zahvatila i infodemija – informacijska epidemija vijestima, i to prvenstveno onim na društvenim mrežama od kojih je većina lažnih vijesti.

Svima je njima zajedničko da izazivaju dodatnu uznemirenost, nepovjerenje prema službenim vijestima i osjećaj da nam se nešto, za nas važno, prešućuje, piše psihologinja dr. sc. Anita Lauri Korajlija na stranici Koronavirus.hr.

Informacije koje dolaze društvenim mrežama su često neprovjerene. Svaka objava koja počinje sa – svjetski stručnjaci, poznati liječnik, znanstvenik i slično, a koja nije praćena originalnim izvorom, točnim podacima o tome tko je taj liječnik imenom i prezimenom i postoji li on zaista, neka kod vas izazove sumnju u njenu istinitost. Provjerite radi li se o nečijem mišljenju ili podacima koje su zasnovani na znanstvenim istraživanjima i objavljeni u službenim intervjuima i objavama. Zapitajte se i koja je svrha te objave – da vas informira, „spasi“ ili dodatno uznemiri. Jednom kad podijelite tu informaciju i vi postajete suučesnik u širenju panike i dezinformacije. Suzdržite se makar od toga preporuke su psihologa.