Danas ne postoji bolest ili stanje koje na neki način nije povezano ili uzrokovano stresom, a sve više ljudi na stresne situacije reagira prejedanjem. Mnogim ljudima hrana predstavlja utjehu, barem kratkoročnu. Stoga, nerijetko posežu za hranom kad imaju emocionalni problem, ponekad svjesno, a ponekad podsvjesno.
Iako je nedostatak nutrijenata vrlo rijetko uzrok stresa, sasvim je jasno da je pod stresnim okolnostima u organizmu pojačana stanična aktivnost, a samim time i potreba za nutrijentima, koja može dovesti do prejedanja.
Pod stresnim okolnostima u organizmu je pojačana stanična aktivnost, a samim time i potreba za nutrijentima. Nutrijenti kojih tokom stresnog perioda tijelu nedostaje uključuju vitamine A, C i E, vitamine B grupe te minerale cink, selen, kalcij, magnezij i kalij. Zbog povećane potrebe za energijom tokom stresnih perioda organizam može zahtijevati i veće količine ugljikohidrata, proteina i masnih kiselina te osobu pod stresom lako može odvesti do prejedanja.
S druge strane, unos kofeina, nikotina i alkohola treba ograničiti. Prejedanje ima brojne posljedice na zdravlje, a velike količine hrane mogu uzrokovati nadutost. Namirnice koje biste trebali izbjegavati su mahunarke, kupusnjače, izrazito slatka i masna hrana, zaprške, izrazito začinjena hrana i stimulansi. Prehranu pokušajte nadopuniti probioticima.