Hipertenzija ili visoki krvni pritisak je stanje u kome je arterijski krvni pritisak dugotrajno povišen. Najčešće je hipertenzija bez tegoba (zbog toga je nazivaju bijelom ajkulom). Krvni pritisak ima dvije vrijednosti: srčani (gornji, sistolni ili maksimalni) i krvni (donji, dijastolni ili minimalni).

Druge vrijednosti

U mirovanju, za većinu odraslih osoba normalan srčani krvni pritisak se kreće u rasponu od 90 do 140 mmHg (milimetara živinog stuba, sjećate se aparata sa živom), a normalan krvni (donji) u rasponu od 60 do 90 mmHg, uz odgovarajuću razliku između srčanog i krvnog pritiska, kazao je prof. dr. Damir Šečić, internista u Privatnoj ordinaciji za internu-opću medicinu. Za djecu se koriste druge vrijednosti.

- Dugogodišnji visoki krvni pritisak najviše doprinosi srčanom udaru, moždanom udaru, srčanom popuštanju, zakazivanju bubrega, gubitku vida, itd. Hipertenzija može biti primarna ili osnovna (95 posto slučajeva) zbog naslijeđa i neodgovarajućih životnih navika te sekundarna ili posljedična (5 posto slučajeva) koja prati neko drugo oboljenje, npr. oštećenje bubrežnog tkiva, suženje bubrežnih arterija, pojačan rad štitnjače itd. – kaže dr. Šečić.

Tvrdokorna (rezistentna) hipertenzija, kada i pored različitih vrsta lijekova, krvni pritisak ne može dostići predviđene vrijednosti.

Starije osobe

Nepridržavanje uputa za promjenu životnih navika ili uputa za korištenje lijekova su najčešći razlozi za tvrdokornu hipertenziju. Također, čest razlog za tvrdokornu hipertenziju je hronični stres koji dovodi do pojačane aktivacije vegetativnog nervnog sistema (nervni sistem koji nije pod našom kontrolom), a označava se kao „neurogena hipertenzija“.

- Izolirana sistolna hipertenzija - sistolni pritisak je visok, a dijastolni normalan ili nizak objašnjava se pojačanom krutošću arterija, često je prisutna kod starijih osoba. Hipertenzivna kriza je praćena iznenadnim pogoršanjem općeg stanja s velikom promjenom pritiska u kratkom vremenu, kao i znacima od centralnog nervnog sistema – navodi dr. Šečić.

U Vodiču Međunarodnog udruženja za hipertenziju iz 2020. godine definirana je hipertenzija kao pritisak 140/90 mmHg u ordinaciji, pri kućnom mjerenju 135/85mmHg, a kod 24-satnog Holtera prosječni 130/80 mmHg (dnevni prosjek 135/85 mmHg, noćni prosjek 120/70 mmHg).

Prisutna je u svim zemljama, svim socioekonomskim grupama. Hipertenzija je češća kod muškaraca i starijih osoba.

Riziko faktori

Primarna (osnovna) hipertenzija - nastaje zbog neodgovarajući životnih navika: povećane izloženosti stresu, smanjene fizičke aktivnosti, pušenja, debljine, povećanog unošenja soli, alkohola, neodgovarajuće ishrane. Rizik za povećanje krvnog pritiska raste sa dobi.

Zastupljenost drugih riziko faktora među hipertoničarima je viša nego kod ostalog stanovništva: fizička neaktivnost više od 50 posto, pušenje, povećani holesterol, debljina oko 40 posto, šećerna bolest oko 30 posto.

Dijagnoza

Dijagnoza hipertenzije se može postaviti tek na osnovu višekratnih pravilnih mjerenja krvnog pritiska. To potvrđuje činjenica da je najbolje antihipertenzivno sredstvo „ponovno mjerenje pritiska“! Dijagnoza hipertenzije se ne bih trebala postaviti na osnovu nekoliko mjerenja.

Za hipertenziju vrijedi pravilo jedne polovine. Od 100 bolesnika koji imaju hipertenziju 50 ih zna da ima, od njih 50 koji znaju liječi se 25, od 25 koji se liječe 12 to radi na odgovarajući način.