U želji da se što prije rashladite, najčešće pribjegavate nezdravim hladnim napicima, pa umjesto hranjivih sastojaka, u organizam unosite šećere poslije kojih ste još žedniji.

Najpravilniji izbor

Da ne bismo sami pripremali hranu, jer vam je vruće, uglavnom kupujete brzu hranu i tako riskirate da “zaradite” crijevne bolesti. Tokom ljeta stomak je možda i najosjetljiviji, a nerijetko vas može mučiti baš na dugo planiranom odmoru. Kako spriječiti da do toga dođe, koje namirnice biste trebali uvrstiti u svakodnevnu ishranu u ljetnim mjesecima i gdje najčešće griješite? Šta jesti kada je vrućina?

Na pitanje koje namirnice u svakodnevnoj ishrani su najpravilniji izbor za trpezu u ljetnom periodu, odgovorili su stručnjaci.

Obavezno doručkujte - U ljetnom periodu prednost treba dati voću i povrću i obavezno voditi računa o dovoljnom unosu vode. Prednost treba dati dinstanju, a ne pohovanju ili prženju. Treba doručkovati i, bez obzira na brz način života, naći vrijeme za glavne obroke i užine. Prednost treba dati i namirnicama koje sadrže dosta vode: krastavac, paradajz, lubenica.

Unos tečnosti

Pijte čaj - Hladna voda i hladni napici usporavaju hidrataciju organizma, pa je najbolje piti vodu/napitke sobne temperature jer se oni najbrže resorbiraju. Ispijanje toplih čajeva će organizmu prijati jer kada popijete topao čaj znojite se, što doprinosi rashlađivanju. Dovoljan unos tečnosti tokom vrućina je veoma bitan.

Peciva i prženo

Izbjegavajte brzu hranu, peciva, hranu koja je pržena ili pohovana, savjetuju stručnjaci. Neophodno je izbjegavati i jaku, masnu hranu, ograničiti unos kafe, slatkih gaziranih napitaka i povećati unos vode da bi se spriječila dehidratacija.

Rizik od obolijevanja

Da bi se spriječila dehidratacija, do koje ljeti često dolazi zbog pojačanog znojenja, veoma je važan unos dovoljne količine tečnosti. Kada se kaže tečnost, misli se na čistu vodu ili vodu kojoj je dodato nekoliko kapi limuna, a ne na slatke gazirane napitke. Gazirana pića, alkohol i kafa su diuretici, tako da oni dodatno pojačavaju gubitak tečnosti. Osim toga, slatka gazirana pića sadrže mnogo šećera i vremenom, uz njihov veći dnevni unos, može doći do gojaznosti i drugih oboljenja.

Crijevne zarazne bolesti su učestalije ljeti, a visoke temperature, lako kvarljiva hrana, konzumiranje nedovoljno opranog voća i povrća i nedovoljna higijena ruku faktori su koji povećavaju rizik od obolijevanja. Važno je da izbjegavate jela iz prodavnica brze hrane u kojima sendviči, salate i slična hrana nisu izloženi u frižiderima. Termički obrađena hrana ne smije dugo stajati na sobnoj temperaturi. Ukoliko se razboli jedan član porodice, potrebno je dodatno voditi računa o higijeni hrane, ruku, posuđa i pribora koje oboljeli član koristi.