Kvalitet antitijela induciranih vakcinama protiv koronavirusa utemeljenim na genetskim vakcinama, odnosno onima na bazi glasničke RNK kontinuirano se poboljšava tokom najmanje šest mjeseci, dok imunosni sistem istodobno nastavlja "trenirati" svoje B stanice koje proizvode antitijela, pokazala je nova američka studija.
Nakon vakcinacije, neke B stanice (B limfociti) postaju kratkovječne stanice koje proizvode antitijela, a dio ih se pridružuje takozvanim „germinalnim centrima“, koji nakon infekcije ili vakcinacije nastaju u limfnim čvorovima i važni su za sazrijevanje B stanica.
Naučnici sa Univerziteta Washington u St. Louisu koje je vodio imunolog, dr. Ali Ellebedy, germinalne su centre slikovito uporedili s kampom za obuku u kojemu B limfociti sazrijevaju i usavršavaju svoje vještine.
B limfociti ili B stanice spadaju u bijela krvna zrnca (leukocite) i samo oni mogu stvoriti plazma-stanice koje izlučuju antitijela. B limfociti i T limfociti zajedno čine takozvani „adaptivni imunosni sistem“ koji se može prilagoditi novim ili promijenjenim patogenima.
Ako se B stanice aktiviraju preko ovih tijelu stranih antigena, mogu se razviti u plazme ili memorijske stanice koje proizvode antitijela. I što duže ti B limfociti ostanu u tijelu, imunosni se sistem može uspješnije boriti s različitim varijantama virusa.
S obzirom na to da memorijske stanice pamte prvi kontakt kada se ponovno susretnu s antigenom, mogu se brže aktivirati i garantirati učinkovitiji imunosni odgovor organizma.
- Stanice iz germinalnih centara koje uspješno diplomiraju mogu postati dugovječne stanice koje proizvode antitijela, a ona žive u našoj koštanoj srži i postaju memorijske B stanice, spremne da se angažiraju ako se osoba zarazi - objasnio je dr. Ellebedy.
Kazao je i da su ranije studije na životinjama pokazale da reakcije u germinalnim centrima traju samo nekoliko sedmica.
No analiza krvi, tkiva limfnih čvorova i koštane srži dobrovoljaca koji su primili vakcinu Pfizer/BioNTech pokazali su da su reakcije germinalnog centra potaknute injektiranim sadržajem potrajale najmanje šest mjeseci, a antitijela su s vremenom postajala sve uspješnija u prepoznavanju i napadu na protein na svojoj površini, tzv. protein šiljka izvorne verzije SARS-CoVa-2, objavili su Ellebedy i njegovi kolege u članku objavljenom u časopisu Nature.
Naučnici kažu da nisu testirali jesu li zrela antitijela sposobna neutralizirati razne varijante koronavirusa, no Ellebedy kaže da bi, u teoriji, antitijela trebala bolje prepoznavati dijelove šiljka koji su zajednički raznim varijantama i izvornome soju.
Tim stručnjaka sa univerziteta iz St. Louisa smatra da treba provesti dodatna istraživanja kako bi se saznalo je li ovaj robusni odgovor germinalnog centra jedinstven samo u slučaju vakcina na bazi glasničke RNK ili ga mogu izazvati i tradicionalnije vakcine.
