Kome prijeti rizik od razvoja takozvanog dugog Kovida (Covida), test krvi uzet u vrijeme infekcije, pokazali su rezultati nove, male studije koju su vodili britanski naučnici s UCL-a.
U proučavanju koje je objavljeno u časopisu Lancet eBioMedicine, analizirani su proteini u krvi zdravstvenih radnika zaraženih virusom SARS-CoV-2, te uspoređeni s uzorcima zdravstvenih radnika koji nisu bili zaraženi. Obično su nivoi proteina u tijelu stabilni, ali istraživači su otkrili dramatičnu razliku u razinama nekih proteina do šest sedmica nakon infekcije, što ukazuje na poremećaj niza važnih bioloških procesa u tijelu.
Koristeći vještačku inteligenciju, identificirali su "potpis" u obilju različitih proteina koji su uspješno predvidjeli hoće li osoba imati trajne simptome koronavirusa i godinu dana nakon infekcije.
Ipak, naučnici kažu da bi se, ako se njihovi rezultati ponove u većoj, neovisnoj skupini pacijenata, potencijalno mogao ponuditi test krvi uz standardni PCR test, koji bi mogao predvidjeti vjerojatnost dugog Kovida (Covida) kod pacijenata.
- Naša studija pokazuje da čak i blagi ili asimptomatski Kovid-19 remeti profil proteina u našoj krvnoj plazmi. To znači da čak i blagi Kovid-19 utiče na normalne biološke procese na dramatičan način, do najmanje šest sedmica nakon infekcije. Naš alat za predviđanje dugotrajnog Kovida tek treba biti potvrđen u neovisnoj, većoj skupini pacijenata. Međutim, koristeći naš pristup, test koji predviđa dugi Kovid u vrijeme početne infekcije mogao bi se uvesti brzo i na isplativ način. Metoda analize koju smo koristili lako je dostupna u bolnicama i ima visoku propusnost, što znači da može analizirati hiljade uzoraka u popodnevnim satima - pojasnila je dr. Gebi Keptur (Gaby Captur), vodeća autorica studije.
- Ako možemo identificirati ljude kod kojih je vjerojatno da će dugo razviti Kovid, to otvara vrata ranijem ispitivanju tretmana kao što su antivirusni lijekovi, početnoj fazi infekcije, kako bismo vidjeli može li smanjiti rizik od kasnijeg dugog Kovida - dodala je dr. Vendi Hejvud (Wendy Heywood), jedna od koautorica studije s UCL-a.
Naučnici su analizirali uzorke krvne plazme 54 zdravstvena radnika koji su imali PCR-om ili antitijelima potvrđenu infekciju. Krvni uzorci su uzimani svake sedmice tokom šest sedmica , u proljeće 2020. godine i uspoređivani s uzorcima uzetim u istom razdoblju od 102 zdravstvena radnika koji nisu bili zaraženi s koronaviruso,.
Autori studije koristili su ciljanu masenu spektrometriju, oblik analize koji je iznimno osjetljiv na male promjene u količini proteina u krvnoj plazmi, kako bi vidjeli kako je KOVID-19 utjecao na te proteine tijekom šest sedmica. Pronašli su abnormalno visoke razine 12 proteina od 91 proučavanog među zaraženima SARS-CoV-2, a stupanj abnormalnosti ukorak je pratila i ozbiljnost simptoma.
Istraživački tim otkrio je da su u vrijeme prve infekcije velike razine 20 proučavanih proteina bile prediktivne za trajne simptome nakon godinu dana. Većina tih proteina bila je povezana s procesima antikoagulacije (protiv zgrušavanja) i protuupalnim procesima.
Algoritam strojnog učenja, uvježban na proteinskim profilima sudionika, uspio je razlikovati svih 11 zdravstvenih radnika koji su prijavili barem jedan uporni simptom u godini dana od zaraze, od zaraženih zdravstvenih radnika koji nisu prijavili uporne simptome nakon godinu dana.
Drugi alat za mašinsko učenje korišten je za procjenu vjerojatnosti pogreške i predložio je moguću stopu pogreške od 6 posto za navedenu metodu, piše EurekAlert.
