Parkinsonova bolest je progresivno neurodegenerativno stanje koje se najčešće javlja u srednjoj i starijoj životnoj dobi. Etiologija i patofiziologija ove bolesti relativno su slabo shvaćene i dijagnoze se obično temelje na kliničkim obilježjima. Najprije se pojave degenerativne promjene u području mozga poznatom kao crna tvar, koja proizvodi dopamin, hemijsku tvar koja omogućuje ljudima da se kreću normalno.
Ograničene kretnje
Registar oboljelih od Parkinsonove bolesti ne postoji u BiH. Neurologinja Azra Alajbegović za "Avaz“ je objasnila tok bolesti, kao i simptome koji je prate.
- Kao posljedica nedostatka dopamina javlja se Parkinsonov sindrom koji može biti bolest sama za sebe ili kao simptom neke druge bolesti (trovanje teškim metalima, ugljenmonoksidom, utjecaj psihoaktivnih supstanci i dr.) - kazala je dr. Alajbegović.
Dodala je da se s aspekta simptomatologije i kliničke prezentacije dijeli na hiperkinetičku i hipokinetičku formu.
- Hiperkinetička forma znači da oboljeli ima ograničene kretnje i nju karakteriziraju tremor, ritmička kontrakcija grupe mišića i najčešće počinje na jednoj ruci, a kasnije može biti na obje strane. Osim tremora, javlja se i bradikinezija, simptom obilježen kašnjenjem pokreta. Slaba ravnoteža također pogađa ljude s Parkinsonom, a to posebno dolazi do izražaja kada se tijelo naglo pokrene - objasnila je dr. Alajbegović.
Postavljanje dijagnoze
Također, kako navodi, oboljeli se lagano naginje prema naprijed, noge su zalijepljene za podlogu, ima sitne, male korake, teško se okreće itd., a kao treći simptom se javlja rigor, tačnije otpor, koji se ne pojačava s povećanjem brzine kretnje.
- U početku je terapija medikamentozna, a kasnije može biti i hirurška. Međutim, ti lijekovi su kratkog vijeka, tačnije, s tom bolesti treba biti oprezan i ograničiti davanje antiparkinsonika te ići stepenicu po stepenicu. Parkinsonova bolest je onesposobljavajuća, teška za dijagnosticirati i preživjeti, ali teška je i kao sekundarna traumatizacija porodice oboljelog - ističe doktorica.
Otkriven lijek
- Nedavno je otkriven i u primjeni je (mislim da na našem području nije registriran) lijek za terminalnu fazu Parkinsonove bolesti koji će značajno poboljšati život pacijenata jer oni u toj fazi postanu nepokretni, tresu se i jako su razdražljivi - kazala je dr. Alajbegović.
POSTOJI tehnika koja se zove „Deep Brain Stimulation“, pomoću koje se pacijentima ugradi stimulator čija je funkcija poticanje struktura ispod kore mozga te se na taj način pokušava nadoknaditi izgubljena funkcija.
