Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) proglasila je pojavu majmunskih boginja (mpox) u dijelovima Afrike javnozdravstvenom krizom od međunarodnog značaja, a prvi slučaj je zabilježen i na našem kontinentu 15. avgusta, i to u Švedskoj.
Ono što je bilo za uzbunu, jeste činjenica da je ova vrlo zarazna bolest ubila najmanje 450 ljudi u Demokratskoj Republici Kongo, prenosi BBC.
Kako se manifestira
Uzrokovan je virusom iz iste porodice kao i velike boginje, ali je obično mnogo manje štetan. Izvorno se prenosio sa životinja na ljude, ali sada se prenosi i između ljudi. Početni simptomi uključuju groznicu, glavobolje, oticanje, bol u leđima i bolne mišiće.
Nakon što groznica prođe, može se razviti osip. Često započinje na licu prije nego što se proširi na druge dijelove tijela, najčešće na dlanove ruku i tabane. Osip, koji može izuzetno svrbiti i biti bolan, mijenja se i prolazi kroz različite faze prije nego što se konačno formira krasta, koja kasnije otpada. Može izazvati ožiljke.
Infekcija može sama nestati i traje između 14 i 21 dan. Ali, u nekim slučajevima može biti smrtonosna, posebno za ranjive skupine, uključujući djecu. Teški slučajevi mogu izazvati lezije koje zahvaćaju cijelo tijelo, posebno usta, oči i genitalije.
Hiljade infekcija
Najčešće se pojavljuje u udaljenim selima tropskih prašuma zapadne i centralne Afrike, u zemljama poput Demokratske Republike Kongo (DR Kongo), gdje se već godinama pojavljuje.
U tim regijama svake godine ima hiljade infekcija i stotine smrtnih slučajeva od ove bolesti, pri čemu su djeca mlađa od 15 godina najviše pogođena.
Trenutno se istovremeno događa nekoliko različitih pojavljivanja, uglavnom u DR Kongu i susjednim zemljama. No, bolest je nedavno zabilježena u Burundiju, Ruandi, Ugandi i Keniji, gdje obično nije endemična.
Dvije vrste
Postoje dvije vrste – Clade 1, koji je često ozbiljniji, i Clade 2. Virus Cladea 1 – koji desetljećima uzrokuje sporadična izbijanja u DR Kongu je onaj koji se širi.
Afrički centri za kontrolu i prevenciju bolesti kažu da je od početka 2024. i kraja jula bilo više od 14.500 infekcija te preko 450 smrtnih slučajeva. To je povećanje od 160 posto u infekcijama i povećanje od 19 posto smrtnih slučajeva u poređenju s istim periodom prošle godine.
Prethodna javnozdravstvena kriza zbog majmunskih boginja, proglašena 2022., uzrokovana je relativno blagim Cladeom 2. Širila se u gotovo stotinu zemalja koje obično ne vide virus, uključujući neke u Evropi i Aziji, ali je stavljena pod kontrolu cijepljenjem ranjivih skupina.
Širenje virusa
Kroz bliski kontakt s nekim ko je zaražen, uključujući seks, kontakt kože na kožu ili boravak blizu zaražene osobe. Virus može ući u tijelo kroz oštećenu kožu, dišne puteve ili kroz oči, nos ili usta. Također se može širiti dodirom predmeta kontaminiranih virusom, poput posteljine, odjeće i peškira.
Bliski kontakt sa zaraženim životinjama, poput majmuna, štakora i vjeverica, također je način prijenosa. Tokom globalne epidemije 2022., virus se najviše širio kroz seksualni kontakt.
Rizične grupe
Svako ko je u bliskom kontaktu s osobom sa simptomima može se zaraziti virusom, uključujući zdravstvene radnike i članove porodice. Smatra se da je seksualni kontakt među zaraženim odraslim osobama jedan od razloga porasta slučajeva.
Stručnjaci proučavaju situaciju kako bi bolje razumjeli ko je najviše u riziku. Mala djeca mogu biti među posebno ranjivim grupama jer im se imunološki sistem još razvija, a mnoga u regiji imaju lošu prehranu, što otežava borbu protiv bolesti.
Svako s oslabljenim imunološkim sistemom također može biti podložniji bolesti, a postoji zabrinutost da bi trudnice mogle biti u većem riziku. Savjet je izbjegavati bliski kontakt s bilo kim ko je zaražen i prati ruke sapunom ako je virus prisutan u zajednici.
Oni koji imaju virus trebali bi se izolirati od drugih dok im sve lezije ne nestanu. Također, kondomi bi se trebali koristiti kao mjera opreza pri seksu bar 12 sedmica od oporavka.
Postojanje vakcine
Vakcine postoje, ali prema BBC-u, obično ih mogu dobiti samo osobe u riziku ili one koje su bile u bliskom kontaktu sa zaraženom osobom. Postoji stvarna zabrinutost da nema dovoljno sredstava za vakcine, kako bi došle do svih kojima su potrebne.
WHO je nedavno zatražio od proizvođača lijekova da dostave vakcine za hitnu upotrebu, čak i ako te vakcine nisu službeno odobrene. Bez globalne akcije, postoji zabrinutost da bi se trenutna epidemija mogla proširiti i na druge kontinente.
