Osobe s dijabetesom često pitaju kako su ga dobili, šta sve može biti uzrok i hoće li ga dobiti i njihova djeca. Definitivan odgovor ne postoji jer je šećerna bolest pod utjecajem i načina života, i okoline, a tu su i genetski faktori rizika.

Nisu samo geni krivi

Sama genetika, tj. predispozicija obično nije dovoljna da bi se aktivirala šećerna bolest pa se danas smatra kako poslije 45. godine života preovlađuju negenetski faktori rizika za pojavu dijabetesa tipa dva: pretjerana tjelesna težina, pretežno sjedeći način života, prehrana bogata masnoćama i zasićenim masnim kiselinama.

Od tih ranih srednjih godina u svih ljudi bilježi se rast šećera u krvi, a samo zahvaljujući zdravim životnim navikama moguće ga je održati na normalnom nivou.

Povećanju broja oboljelih od dijabetesa, iako je ova bolest sve češća i među radno sposobnim stanovništvom, pa i među mladima, najviše doprinosi starenje stanovništva odnosno činjenica da je sve više osoba starijih od 65 godina.

Uz to na porast oboljelih utječe i sve više debelih osoba, jer je višak kilograma jedan od dokazanih faktora rizika za pojavu dijabetesa pa je tako ova bolest jedan od najvećih globalnih zdravstvenih izazova.

Zanemarena opasnost – preddijabetes

Endokrinolozi upozoravaju da je vrlo rasprostranjen preddijabetes. To je stanje koje prethodi šećernoj bolesti, ali još ne znači da će osoba i oboljeti. Smatra se da ga ima oko 40 procenata osoba u dobi od 40 do 74 godine.

Osobe sa preddijabetesom su pod visokim rizikom za razvoj dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti i upravo one čine idealnu ciljnu grupu za programe prevencije.

Ako kod osoba sa preddijabetesom izostane odgovarajuća intervencija, većina njih razvija tip 2 dijabetesa u okviru 10 godina, a veoma veliki procenat ovih osoba će već imati mikro i makrovaskularne komplikacije dijabetesa.

Kod dijabetesa nije problem samo ova bolest sama po sebi, nego i to što oštećuje sve organe, a neke od komplikacija su sljepilo, oštećenja bubrega, nervnih završetaka, krvnih sudova…

Najčešća je veza dijabetesa sa istovremenim oboljenjima krvnih sudova i srca.

Zato je za dijabetičare od izuzetne važnosti sagledavanje svih faktora koji povećavaju mogućnost bolesti srca i krvnih žila, jer one mogu biti vrlo ozbiljne.

Oprez - ateroskleroza

Tu se na prvom mjestu misli na aterosklerozu koja se može pojaviti u cijelom krvnom sistemu, ali određeni su dijelovi osjetljiviji. Ta pojava opasna je jer ograničava protok krvi kroz žile i povećava mogućnost nastanka ugrušaka.

Rizik od ateroskleroze povećan je kod dijabetičara ako ne održavaju u normali nivo šećera u krvi. Pušenje, visoki krvni pritisak i visoki holesterol povećavaju rizik.

Nažalost, dijabetes se često javlja baš zajedno s visokim pritiskom i holesterolom. Zato je nužno pratiti sve faktore koji povećavaju mogućnost bolesti krvnih žila, jer bolesti srca i krvotoka mogu biti vrlo opasne.

Krvni pritisak prirodno se povećava s godinama. Nažalost u dijabetičara je veća mogućnost hipertenzije pa bi trebalo nastojati da on stalno bude niži od 140/85 mmHg.

Skupina arterija koje su posebno osjetljive na aterosklerozu su koronarne arterije. One opskrbljuju srce krvlju, a time i kisikom. Ako je protok krvi kroz te arterije smanjen, srčanom mišiću nedostaje kisika.

To uzrokuje bolove u prsima - angina pectoris. Ona se javlja kad srce traži više kisika. Odmor obično smanjuje bol.

Ateroskleroza može utjecati na sve arterije. Ako budu zahvaćene moždane arterije, dijelovi mozga mogu ostati bez kisika, a rezultat su toga nesvjestice ili nešto trajnije - moždani udar (kap).

Neka istraživanja pokazuju da više od 12 procenata oboljelih od dijabetesa ujedno boluje i od srčane slabosti, a ova dva oboljenja udruženo donose povećan rizik od prijevremene smrti.

 Tri opasnosti

Dijabetičare ubijaju tri kardiovaskularne bolesti:

1. ishemično oboljenje srca (infarkt miokarda, angina pektoris, aritmije),

2. cerebrovaskularna bolest (moždani udar, šlag) i

3. vaskularna bolest (na perifernim arterijama i bubrezima).

Jedna od mjera za otkrivanje i sprečavanje ovih komplikacija je temeljito ispitivanje i praćenje stanja autonomnog nervnog sistema, utvrđivanje stepena oštećenja i kardiovaskularnog rizika.

Trajanje bolesti, stepen regulacije glukoze u krvi kao i sam tip dijabetesa utječu na oštećenje kardiovaskularnog dijela autonomnog nervnog sistema i najčešće dovode do takozvane kardiovaskularne autonomne neuropatije koja, opet, povećava rizik od infarkta.

Kako spriječiti komplikacije

Kad se šećerna bolest na vrijeme prepozna i počne liječiti, mogu se spriječiti ili bar odgoditi njene komplikacije i u dobroj mjeri sačuvati kardiovaskularni sistem.

Najviše može pomoći promjena životnih navika. Često su već smanjenje tjelesne težine, pravilna prehrana i redovita fizička aktivnost, uz pravilnu terapiju dovoljni za dobru regulaciju šećera.

A postoje i jaki epidemiološki dokazi kako fizička aktivnost i smanjenje tjelesne težine predstavljaju medicinski dobitak, ne samo u prevenciji dijabetesa već i drugih faktora rizika.

Poražavajuća statistika

Najnovije procjene International Diabetes Federation - IDF, u svijetu dijabetes ima približno 415 miliona ljudi, što znači da je bolestan cijeli jedan kontinent stanovništva – Evropa!

Broj oboljelih raste nevjerovatnom brzinom i prema sadašnjim prognozama do 2040. će se povećati više od 50 procenata. Najbrži porast očekuje se u nerazvijenim i srednje razvijenim zemljama, dakle i u našoj zemlji.

 Vrijednost kratke šetnje

Kratka šetnja odmah poslije obroka, umjerenim tempom, može biti najjednostavnija i najkorisnija strategija u borbi protiv dijabetesa, posebno za starije osobe. Riječ je o 15-ak minuta hoda, oko pola sata poslije svakog obroka ili šetnja u trajanju od 45 minuta ujutro ili kasno popodne.

Šetnja poslije večere korisnija je od duže popodnevne šetnje, a odlazak u krevet odmah poslije večera najgora je stvar koju možete uraditi za svoje zdravlje.