Konzumiranje masnoća isključivi je razlog dobivanja na težini i gojenja, nedvosmisleni su rezultati najnovijeg istraživanja. Prema tim rezultatima, proteini i ugljikohidrati nisu odgovorni za stvaranje masnih naslaga i dobivanje viška kilograma.

Srčane bolesti

Prema aktuelnim smjernicama ishrane u Engleskoj, muškarcima se savjetuje da konzumiraju manje od 30 grama, a ženama manje od 20 grama zasićenih masnoća dnevno zbog snažnih veza sa srčanim bolestima. Djeci se preporučuje još manje od ovih količina.

Ali, ishrana na Zapadu obiluje zasićenim masnoćama. Postoji nekoliko vrsta masnoća, od kojih su neke dobre, a neke su loše.

Transmasti, koje mogu produžiti trajanje hrane, nalaze se, između ostalog, u kolačima, krofnama, biskvitima. Medicinski fakultet Harvard saopćio je da ne postoji sigurna količina kada je u pitanju konzumacija ovog tipa masnoće.

Zasićene masti, koje se pretežno nalaze u crvenom mesu i mliječnim proizvodima, smatrale su se godinama glavnim uzročnikom srčanih bolesti zbog podizanja nivoa holesterola. Ali, neka novija istraživanja ukazuju da je to ipak preoštar stav.

Biljna ulja

Monozasićene masti nalaze se u maslinovom ulju, ulju od kikirikija i avokadu i one se smatraju zdravom masnoćom. Polizasićene masti od suštinske su važnosti za tjelesne funkcije, ali samo ljudsko tijelo ne može ih proizvoditi, pa ih je zato potrebno dodavati u ishrani. Ove masnoće nalaze se u biljnim uljima, kukuruznom i suncokretovom, naprimjer.

Ljekari preporučuju smanjen unos svih vrsta masnoće, kao i zamjenu zasićenih masti nezasićenim.

Koje su loše

Loše masti sadrže pretežno zasićene ili transmasne kiseline. One podižu nivo lošeg holesterol, uzrokuju dijabetes i debljanje, bolesti srca i krvnih sudova, mogu biti i kancerogene.

Koje su dobre masti

Dobre masti spuštaju nivo lošeg holesterola, poboljšavaju kardiovaskualrni sistem, dobro utječu na mozak, čine kosu sjajnijom, kožu podmlađuju, reguliraju san. Nalaze se u biljnim proizvodima, orašastim plodovima te u ribi. Izvori nezasićenih masnih kiselina su:

1. Ulja: Maslinovo, laneno, soja, kanola.

2. Orašasti plodovi: brazilski orah, indijski orah, običan orah, pistacija, lješnik.

3. Riba: Tuna, losos, sardina, haringa.

Prehrana

U prehranu treba uvrstiti što više namirnica koje sadrže dobre masti. Loše masti nisu štetne u malim količinama (1 jaje dnevno, 2 dl mlijeka i sl.), ali je potrebno paziti da se s njima ne pretjeruje. Kod izbora ulja bogatog omegom uvijek treba dati prednost hladno prešanom ulju. Ako mislite da ne uzimate dovoljno dobrih masti, postoje dodaci prehrani s omegom 3, ribljeg i biljnog porijekla, koji će vam pomoći da nadoknadite dobre masti.

Važno

Danas je jasno da isključivanje masnoća iz prehrane nije rješenje, pa brigu treba posvetiti njihovom sastavu u namirnici i povećati unos onih koje sadrže veće količine esencijalnih masnih kiselina i vitamina topivih u mastima, a smanjiti ukupan energetski unos.

Dijeta

Ako želite izuzetno brz gubitak masnih naslaga, izbacite skoro sve ugljikohidrate iz prehrane (osim onih iz povrća poput kupusa, zelene salate, grahorica…). Prehranu bazirajte na dobrim masnoćama i bjelančevinama.