Na Univerzitetu “Macquarie” u Australiji tim naučnika istražio je koliko je za nas bitno šta jedemo za doručak, a pokušali su i naći odgovor na pitanje kako taj obrok utječe na stanje cijelog organizma.
Sposobnost učenja
Rezultati su iznenadili i voditelje studije o doručku, koji su shvatili da su posljedice započinjanja dana lošom, tj. nezdravom hranom skoro katastrofalne za svakog pojedinca.
Otkriveno je da doručak s velikim udjelom masnoća i/ili šećera, nakon samo četiri dana konzumacije, može prouzrokovati ozbiljne promjene na ljudskom mozgu. Te se promjene odnose na sposobnost učenja novih činjenica i pamćenja općenito. Sposobnosti nakon samo četiri dana nezdravog doručka rapidno opadaju, a mozak propada slično kako s vremenom propada kod, naprimjer, pretilih ljudi.
Istraživanje je napravljeno na uzorku od 102 zdrave osobe normalne kilaže. Pola ih je četiri dana uzastopno doručkovalo hranu bogatu lošim masnoćama i šećerom, dok je druga polovina isti vremenski period za doručak jela nešto zdravije namirnice, manje zasićene šećerom i mastima.
Masnoće i šećer
Prva grupa doručkovala je, konkretno, tostirani sendvič i čokoladni milkšejk, a druga hranjiviju i zdraviju verziju istog doručka ili samo pola porcije nezdravog. Obje su grupe prvi i posljednji, četvrti dan, rješavale testove da im se provjere sposobnosti pamćenja i učenja.
Rezultati su pokazali da je prva grupa, koja je doručkovala mnogo masnoća i šećera, na testovima nakon četiri dana pokazala značajno gore rezultate od druge grupe. Slične su testove pojedinci iz prve grupe riješili i znatno lošije nego samo četiri dana prije.
Krvnim pretragama dokazano je i da je kod ljudi iz prve grupe nezdravi doručak doveo do značajnog porasta glukoze u krvi, što je utjecalo na opadanje kognitivnih funkcija.
Glad i sitost
Druga zanimljivost koja je proizašla iz ove studije je spoznaja da se kod onih koji su doručkovali nezdrav, smanjila i sposobnost da uopće razlikuju stanje gladi i sitosti. Pretpostavlja se da to ima veze s hipokampusom, dijelom mozga u temporalnom režnju, koji kontrolira i nivo šećera u krvi, a koji, očito, djeluje i na apetit.
Koncentracija
Istraživanjem je potvrđeno da inače zdravim odraslim osobama koje za doručak jedu hranu s visokim udjelom masnoća, nakon samo pet dana lošeg doručka, pažnja, koncentracija i pamćenje drastično počinju slabiti.
Muškarci
Dio ove studije bio je usmjeren na 16 muškaraca u dobi od 19 do 28 godina koji su se pet dana držali propisane dijete; jedni su jeli premasnu hranu siromašnu ugljikohidratima, a drugi su se hranili zdravo prema preporuci nutricionista. Plan prehrane bio je prilagođen za svakoga pojedinačno. Svi su muškarci svakog jutra davali krv i rješavali kognitivne testove. Rezultati su pokazali da su osmorica koja su jela nezdravo, imali čak 44 posto više masnoća u krvi nego oni koji su jeli dobro ujednačene obroke.
Zobena kaša
Zobena kaša je izuzetno zdrav doručak koji se, praktično, priprema sam od sebe. U zdjelu pomiješajte 30-50 grama zobi sa šoljom bademovog mlijeka, a zatim dodajte svoje omiljene dodatke, poput meda, badema, voća ili kakaa, poklopite i ostavite u frižider preko noći. Ujutro će vas čekati savršen i zdrav doručak.
Kafa
Medicinske studije neprestano dokazuju da su kafa, a i druga pića koja sadrže kofein, ustvari korisna i prihvatljiva. Naravno, ne bismo trebali pretjerivati, odnosno ne bismo trebali konzumirati više od četiri šolje kafe dnevno.
