Svi znamo da nije zdravo pojesti odjednom punu kutiju keks. No, stručnjaci kažu da ne treba pretjerivati ni s narančama, paradajzom, konzervama tunjevine, sojom pa ča i vodom. Pretjerivanje može biti stvarno opasno po zdravlje. Zašto?
Naranče i paradajz nose rizik od žgaravice
Direktorica na Mount Sinai Gastrointestinal Motility Center u The Mount Sinai Hospital Gina Sam upozorava kako povećan unos kiselina iz naranči i paradajza može dovesti do pojave žgaravice i refluksne bolesti.
Tokom dužeg vremenskog razdoblja osoba može oboljeti i od takozvanog Barrettovog jednjaka pri čemu postoji povećani rizik za razvoj raka jednjaka. Ova liječnica savjetuje da se dnevno ne konzumiraju više od dva obroka koji sadrže ove namirnice. U potpunosti bi ih trebale izbjegavati osobe koje imaju simptome refluksa.
Živa u tunjevini izaziva niz problema
Pretjerana konzumacija tunjevine može biti opasna jer je ta riba bogata živom stoga može doći do problema s vidom, oštećenjem sluha i govora, nedostatka koordinacije i mišićne slabosti.
Doktorica Sam kaže da ne bi trebalo jesti više od tri do pet konzervi tune sedmično ili tunu zamijeniti ribom koja sadrži manje žive.
Sa sojom dolazi i anemija
Soja je dobra za holesterol i krvni pritisak kada se konzumira u umjerenim količinama, no sprečava apsorpciju željeza u krvi. Prekomjeran unos može dovesti do anemije.
Osim toga, soja sadrži estrogen poput izoflavona, a dugotrajna konzumacija velikih količina može potaknuti rast ćelija raka maternice. Iako još nije tačno utvrđeno kolika količina je kritična, stručnjaci preporučuju najviše dva obroka dnevno.
Špinat prijeti bubrezima
Izvrstan je izvor proteina, vlakana te raznih vitamina i minerala. Bogat je i luteinom koji pomaže sprečavanje makularne degeneracije koja je čest uzrok gubitka vida i sljepoće. No, špinat je također bogat i oksalatom, spojem koji može dovesti do stvaranja bubrežnih kamenaca.
Proteini iz nemasnog mesa rizik su za tumore
Ako proteine unosite samo iz nemasnog mesa poput piletine ili bjelanjaka možda je vrijeme za izmjenu prehrane. Stručnjaci kažu da unos prevelike količine proteina životinjskog porijekla može biti opasan jer tijelo navodi da proizvodi hormon rasta.
Taj hormon u velikim količinama podstiče starenje tijela i povećava rizik od tumora. Štaviše istraživanje je pokazalo veći rizik od razvoja tumora i prerane smrti kod ljudi koji su do 20 posto dnevnog unosa kalorija dobivali iz proteina životinjskog porijekla.
Jednostavno rješenje ovog problema? Pokušajte većinu svojih proteina uzimati iz biljaka poput grahorica, orašastih plodova, sjemenki, cjelovitih žitarica.
Ni voda nije nevina
Iako je dovoljan unos tekućine ključan za dobro zdravlje, previše unosa vode može dovesti do „trovanja" vodom, kaže Alan R. Gaby, autor udžbenika Medicina prehrane.
To se događa kada se zbog ekstremno velike količine vode koja se konzumira izluči previše natrija iz tijela, što rezultira neuobičajeno niskim nivoom natrija u krvi.
Takvo stanje može utjecati na funkcioniranje mozga ili čak dovesti do smrti.
Koliko biste vode morali popiti da se dovedete u takvu opasnost? Obično je to problem s kojim se susreću ultra maratonci ili ljudi koji se prisiljavaju piti više vode nego što im tijelo traži.
Ali da biste bili sigurni da ne pijete previše vode, provjerite kakav vam je urin. Ako je cijelo vrijeme proziran, pijte manje vode.
